Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Istraživači diljem Europe objedinjuju podatke i stručna znanja te surađuju sa školama, bolnicama i obiteljima kako bi pronašli učinkovitije načine za suzbijanje pretilosti u djece
Dr. Eleftheria Vellidou smatra da je pretilost djece u Europi poprimila razmjere epidemije, a brojke to potvrđuju. Prema najnovijem istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije Europe survey, u kojem je sudjelovalo oko 470 000 djece u 37 zemalja, otprilike svako četvrto dijete u dobi od 7 do 9 godina u Europi ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
Stope su desetljećima naglo rasle, a tek su se u posljednje vrijeme počele stabilizirati, no stručnjaci i dalje smatraju da su brojke alarmantne. Osim što ostavlja posljedice na tjelesno zdravlje, pretilost u djetinjstvu može dovesti i do vršnjačkog nasilja i stigmatizacije. Povezana je i s većim dugoročnim rizikom od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih teških bolesti.
Vellidou, koja se na Nacionalnom tehničkom sveučilištu u Ateni bavi istraživanjem u području biomedicinskog inženjerstva, članica je tima koji koordinira projekt BIO-STREAMS, četverogodišnju istraživačku inicijativu financiranu sredstvima EU-a u kojoj sudjeluju stručnjaci iz cijele Europe.
Pretilost ima složene biološke, okolišne, bihevioralne i genetske uzroke, no u javnosti se o tom problemu često govori gotovo isključivo u kontekstu prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti.
Stoga tim okuplja stručnjake iz različitih područja te surađuje sa školama i zdravstvenim djelatnicima kako bi bolje razumio zašto je udio djece i adolescenata s pretilošću i dalje tako visok.
Jedan od problema jest i to što su istraživanja pretilosti u djece često nepovezana i provode se zasebno. Podatke prikupljene u jednoj zemlji ili u okviru jednog istraživanja često je teško usporediti s podatcima iz drugih zemalja ili istraživanja.
- Kada smo se okupili kako bismo pretilost proučavali kao epidemiju, shvatili smo da nemamo dovoljno čvrst i pouzdan okvir koji bi istraživačima iz različitih područja omogućio suradnju - rekla je Vellidou.
Rješenje je bilo uspostaviti zajedničku bazu podataka dovoljno veliku i ujednačenu da se u njoj mogu uočiti obrasci koje podatci ni iz jedne pojedinačne zemlje ne bi mogli pokazati. Tim okuplja stručnjake iz 15 europskih zemalja kako bi uspostavio prvu biobanku u EU-u posvećenu pretilosti djece i adolescenata, u kojoj će se objediniti biološki uzorci, zdravstveni podatci te podatci o ponašanju i životnim navikama.
Biobanka je zajedničko, organizirano spremište uzoraka i podataka kojem se istraživači mogu stalno vraćati, umjesto da pri svakom novom istraživanju sve počinju ispočetka. Svaki od partnera prikuplja podatke prema istim standardima, pa se nalaz iz klinike u Ateni u Grčkoj može izravno usporediti s nalazom iz Maribora u Sloveniji.
Istraživači se nadaju da će im tako objedinjeni i opsežniji skup podataka pomoći da se odmaknu od pukog opisivanja pretilosti i bolje razumiju što stoji iza nje te zašto različito pogađa djecu.
Vellidou smatra da bi takav širi pristup mogao pomoći objasniti zašto su neka djeca sklonija pretilosti od druge te zašto se kod neke djece razviju ozbiljni zdravstveni problemi, dok druga ostaju metabolički zdrava.
- Naš je cilj rasvijetliti uzroke i posljedice pretilosti. Da bismo to postigli, potrebna nam je velika količina podataka kojima istraživači mogu pristupiti. Uspostavili smo sve što je potrebno kako bi se istraživači koji rade na srodnim projektima mogli uključiti i pridonijeti povećanju veličine uzorka - rekla je.
Osim što prikupljaju podatke, istraživači razvijaju i alate za prepoznavanje djece kojoj prijeti rizik od poremećaja metaboličkog zdravlja te za pružanje personalizirane podrške u prevenciji i usvajanju zdravih životnih navika.
Digitalna platforma objedinit će procjenu rizika s preporukama prilagođenima djeci i njihovim obiteljima, polazeći od toga da rješenje nije samo u tome da se manje jede i više vježba.
Da bi se problem bolje razumio, važno je uzeti u obzir i okruženje u kojem djeca provode svoje vrijeme. Zato istraživači surađuju sa školama i bolnicama u nekoliko zemalja nastojeći ispitati kako prevencija i podrška mogu biti dio svakodnevnog života.
U školama u Grčkoj, Portugalu, Sloveniji, Danskoj i Nizozemskoj provode se pilot-projekti kojima se istražuju načini za poticanje zdravijih životnih navika te pružanje podrške djeci koja se suočavaju s psihološkim poteškoćama povezanima s pretilošću, uključujući vršnjačko nasilje i stigmatizaciju.
Osim toga, sedam bolnica u šest zemalja provodi kliničke pilot-projekte u kojima se izravno surađuje s djecom i njihovim obiteljima dok se razvijaju i ispituju novi pristupi.
Važno je da se istraživanje provodi u oba okruženja. Škole omogućuju da se do djece dođe rano i u velikom broju, dok bolnice omogućuju detaljnije kliničko praćenje djece za koju je već utvrđeno da su izložena povećanom riziku. Kliničke studije sada su u fazi uključivanja sudionika, dok istraživači istodobno analiziraju postojeće podatke i prikupljaju nove podatke iz pilot-projekata.
- Kad je osoba pretila, ljudi najprije pomisle da bi trebala manje jesti i da je sama kriva za to. I među djecom ima okrivljavanja i posramljivanja. No svako dijete ima pravo biti ponosno na sebe. Škole žele da djeca budu samopouzdana i da prihvaćaju sebe takvima kakva jesu. Istodobno žele pridonijeti i prevenciji pretilosti - rekla je Petra Van Haren, direktorica Europske udruge školskih ravnatelja (ESHA) sa sjedištem u Nizozemskoj.
ESHA ima članove u 30 europskih zemalja, pa njezini ravnatelji imaju velik utjecaj na oblikovanje školskih politika, a time i na živote velikog broja djece. Na radionicama u pet zemalja u kojima se provode pilot-projekti djeca sudjeluju u aktivnostima osmišljenima za poticanje kretanja, poboljšanje znanja o pravilnoj prehrani i usvajanje zdravijih životnih navika.
- Želimo nešto promijeniti. Unatoč brojnim programima koji su se provodili u školama, nismo uspjeli postići dovoljno velike promjene. Nadamo se da bi ovaj projekt mogao donijeti pomak u pravom smjeru - rekla je Van Haren.
Školske aktivnosti uključuju radionice, igre i različite izazove koje zajednički osmišljavaju istraživači i stručnjaci za obrazovanje. Ravnatelji žele da ti pristupi postanu dio dugoročne politike škole i oblikuju cijeli školski dan.
- Sve što djecu naučimo u tim ključnim godinama uvelike će utjecati na ostatak njihova života - dodala je Van Haren.
Škole ne mogu riješiti ovaj problem same, pa se i obitelji potiče na sudjelovanje kroz aplikaciju Active Health, koja se služi igrama i interaktivnim aktivnostima kako bi djecu i roditelje podučila zdravim životnim navikama.
Početna verzija aplikacije testirana je u Barceloni u svibnju 2025., a sada se dodatno razvija i usavršava. Aktivnosti su jednostavne kako bi se obitelji potaknulo na sudjelovanje, a da se pritom ne stvara dodatno opterećenje za roditelje koji već imaju mnogo obaveza. U jednoj od aktivnosti, primjerice, djeca i roditelji trebaju zajedno isplanirati obrok.
- Već i sama činjenica da ste sjeli s roditeljima vrlo je pozitivna. Dovoljno je nekoliko minuta da porazgovarate o tome što biste željeli jesti - rekla je Van Haren.
Takvi mali, svakodnevni koraci upravo su ono na čemu projekt temelji svoj rad s obiteljima. Cilj nije od obitelji tražiti velike promjene, već im pomoći da zdraviji izbori postanu dio njihove svakodnevice. Školski timovi pomažu obiteljima i da pronađu sadržaje u svojoj blizini, kao što su sportski sadržaji i igrališta.
BIO-STREAMS je dio mreže OBEClust u kojoj sudjeluje devet europskih projekata posvećenih pretilosti i stotine istraživača, uz ulaganja EU-a vrijedna desetke milijuna eura. Za istraživače je takva suradnja ključna za postizanje stvarnog napretka u borbi protiv pretilosti u djece.
Tim već planira aktivnosti koje će uslijediti nakon završetka projekta u travnju 2027. Biobanka i digitalna platforma osmišljene su tako da i nakon završetka projekta ostanu zajednički resursi dostupni istraživačima, dok će se kroz mrežu zajednice povezivati obitelji, škole, zdravstveni djelatnici i oblikovatelji politika te ljudima pomagati da pronađu podršku u svojoj lokalnoj zajednici.
Mreža će promicati i informacije utemeljene na dokazima te pridonositi smanjenju stigmatizacije primjenom pristupa koji u prvi plan stavlja zdravlje, a ne tjelesnu težinu.
Za milijune djece na koju se odnosi podatak da svako četvrto dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, ovo bi istraživanje moglo pridonijeti boljem razumijevanju pretilosti djece u Europi i, u konačnici, pronalasku učinkovitijih načina njezine prevencije i liječenja.
Napisala Alison Jones
Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, posvećenom istraživanjima i inovacijama u EU-u. Istraživanja navedena u ovom članku financirana su iz EU-ova programa Obzor.
Dodatne informacije:
24sata © 2026
