Finska regija Tampere postaje pionir kružnog gospodarstva. Stare zgrade postaju zeleni uzori, a beton i cigle dobivaju novi život. Ekološka revolucija je u tijeku
NOVI OBJEKTI
Mnogi europski gradovi i regije predvode zelenu tranziciju
Čitanje članka:
4
min
Lokalne i regionalne vlasti igraju ključnu ulogu u poticanju prelaska na kružno gospodarstvo. Finska regija Tampere uzor je drugima i predvodnik razvoja inovativnih rješenja za smanjenje otpada u građevinskom sektoru i smanjenje emisije CO₂.
POGLEDAJ VIDEO: Eko slamčice i žličice
Pokretanje videa...
01:06
U krajoliku punom bistrih plavih jezera i bujnih zelenih šuma, stare zgrade od crvene opeke pričaju priču o industrijskoj baštini Tamperea. Nekadašnje tvornice, u kojima su se nekoć proizvodili strojevi i lan, još uvijek dominiraju arhitekturom ove finske regije.
Iako je zvuk industrijskih strojeva odavno utihnuo, „duh regije Tampere”, kako ga mještani nazivaju, ostaje duboko ukorijenjen u tom području.
„Tampere ima reputaciju inovativnosti”, rekla je Tanja Tyvimaa, viša stručnjakinja u gradu Tampereu, najvećem gradu u regiji. „Ako postoji dobar razlog za pokretanje pilot-projekta i isprobavanje novog pristupa, jednostavno to učinimo.”
Kružno područje
Stoga ne čudi da je regija Tampere jedna od 12 pilot regija odabranih za primanje prilagođene podrške stručnjaka za kružno gospodarstvo u okviru Inicijative EU-a za kružne gradove i regije (CCRI).
Pokrenut u listopadu 2021., CCRI je dio širih napora EU-a da pomogne gradovima u učinkovitijoj uporabi resursa i smanjenju otpada. Okuplja više od 140 gradova, mjesta i regija diljem Europe kako bi predvodili prelazak na kružniji i održiviji način života.
Ova je inicijativa također ključni dio europskog zelenog plana – sveobuhvatnog plana EU-a za rast gospodarstva uz zaštitu okoliša. Budući da lokalne zajednice upravljaju većinom europskih resursa, gradovi i regije igraju ključnu ulogu u ostvarivanju ove zelene vizije.
„Moramo se pozabaviti ovim problemom na gradskoj i regionalnoj razini”, rekla je Tyvimaa, stručnjakinja za održivo stanovanje i gradnju.
„Ako tražimo od privatnih tvrtki da se usredotoče na kružnost, javni sektor mora biti primjer. Svijet ne možemo promijeniti sami, ali ga možemo usmjeriti u pravom smjeru.”
Gradnja bez otpada
Glavni su stupovi kružnog gospodarstva ponovna uporaba, popravak, obnavljanje i recikliranje. Umjesto da stalno proizvodi novu robu kao što se to radi u sadašnjem linearnom gospodarstvu, sustav ima za cilj smanjenje otpada i produljenje životnog ciklusa postojećih proizvoda.
Regija Tampere, s 23 općine, uključujući i sam grad Tampere, već je napravila značajne korake prema kružnom gospodarstvu. Ključni fokus ovih napora je jedna od najvećih industrija u regiji: građevinarstvo.
Građevinski sektor značajno doprinosi globalnim emisijama ugljika. U EU-u zgrade čine gotovo polovicu ukupne potrošnje energije i proizvode više od jedne trećine ukupnog otpada u EU-u.
Situacija se ne razlikuje ni u Finskoj, gdje je samo građevinska industrija odgovorna za 30 % svih emisija CO₂, kaže Karoliina Tuukkanen iz organizacije Circular Pirkanmaa, javno financiranog razvojnog centra za kružno gospodarstvo u regiji Tampere.
U bliskoj suradnji s Vijećem regije Tampere, Circular Pirkanmaa usredotočuje se na poboljšanje praksi kružnog gospodarstva u građevinskom sektoru. To uključuje stanovanje, razvoj infrastrukture i tokove industrijskog materijala.
„Ciljamo vrlo visoko”, rekla je Tuukkanen. „Naš je cilj donijeti sustavne promjene. Potrebne su nam brze velike promjene kako bismo smanjili ovisnost o prirodnim resursima.”
Prema Tuukkanen, Circular Pirkanmaa traži načine za uključivanje načela kružnog gospodarstva u planove i poslovne strategije općina.
Jedno od ključnih postignuća je razvoj novih kriterija za izgradnju infrastrukture, osiguravajući da je kružnost sada temeljni zahtjev na javnim natječajima u Tampereu.
„Ovo je velika promjena”, rekla je Tuukkanen. „Javna nabava uključuje značajnu potrošnju i utjecaj. Promjenom pravila javne nabave možemo ostvariti stvarni učinak.”
Od starog do novog
Regija Tampere također aktivno promiče ponovnu uporabu materijala iz dekonstruiranih zgrada, uključujući cigle i beton. Na primjer, gradovi Nokia i Orivesi oporabili su i planiraju ponovno upotrijebiti ukupno 42 000 cigli u lokalnim građevinskim projektima.
Još jedan značajan primjer je projekt ReCreate koji financira EU, a koji se usredotočuje na ponovnu uporabu predgotovljenog betona za kružnu gradnju. Uključivanjem partnera iz Tamperea i drugih regija u Finskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj i Hrvatskoj, projektni tim ima za cilj dekonstrukciju i ponovnu uporabu betonskih elemenata iz zgrada na kraju životnog vijeka.
„Ovi betonski elementi nisu izvorno osmišljeni za rastavljanje, ali do sada smo bili prilično uspješni”, rekla je Satu Huuhka, profesorica održive obnove na Sveučilištu Tampere.
Zamjena novoproizvedenih materijala ponovno uporabljenima nudi značajne ekološke prednosti. „Ugljični otisak ponovno uporabljenih elemenata iznosi samo 5 % ugljičnog otiska novoproizvedenih elemenata”, rekla je Huuhka, koja koordinira inicijativu ReCreate.
U sklopu svog rada partneri inicijative ReCreate proveli su pilot projekte dekonstrukcije i ponovne uporabe. To uključuje spašavanje strukturnih elemenata iz stvarnih zgrada na kraju životnog vijeka i njihovo uključivanje u novu gradnju, uključujući stambenu zgradu i izložbeni paviljon.
Prema Huuhki, proces se pokazao tehnički izvedivim i sigurnim.
„Ove zgrade nisu stavljene izvan pogona zbog strukturnih kvarova, već zbog razvoja urbanih i društvenih potreba, što nam omogućuje da osiguramo kvalitetu ponovno uporabljenih materijala”, rekla je.
Tim inicijative ReCreate bio je ugodno iznenađen koliko je jednostavan bio proces dekonstrukcije, dodala je Huuhka. „Zapravo, neki od naših industrijskih partnera već su počeli primjenjivati naše metode na komercijalne projekte.”
Dijeljenje znanja
Sljedeći izazov je naučiti kako projektirati zgrade s pomoću ponovno uporabljenih proizvoda.
„Projektiranje i arhitektura morat će se prilagoditi jer radimo s postojećim elementima koji dolaze s unaprijed definiranim dimenzijama, karakteristikama i kapacitetom nosivosti”, rekla je Huuhka.
Kako bi podržao ovu promjenu, grad Tampere razvija smjernice za arhitekte i ugrađuje načela kružnog gospodarstva u svoj novi plan za klimatsku neutralnost.
„Nadamo se da se za pet godina prakse kružnog gospodarstva više neće smatrati iznimnima – one će jednostavno biti standardni dio procesa izgradnje”, rekla je Tyvimaa.
Stvaranje znanja i njegova široka dostupnost ključan je korak u zelenoj tranziciji, dodala je. „Glavni je izazov u provedbi kružnog gospodarstva nedostatak praktičnog iskustva i znanja.”
To je mjesto gdje inicijative poput CCRI-ja mogu imati velik utjecaj u pomaganju Europi da postane kružnija.
„CCRI je ključan za razmjenu znanja i postavljanje mjerila”, rekla je Tuukkanen. „Mnoge prakse razvijene u Finskoj mogle bi se lako prilagoditi drugdje – i obrnuto. Od ključne je važnosti da se povežemo i učimo jedni od drugih.”
Autorica Michaela Nesvarova
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija:
· Internetska stranica projekta ReCreate
· Inicijativa EU-a za kružne gradove i regije
· Akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo
· Europska strategija bioekonomije
· Sporazum za čistu industriju EU-a
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
