Istraživači koje financira EU istražuju ulogu arhitekture u dizajniranju životnih prostora koji upotrebljavaju ljekovitu moć prirode za poboljšanje zdravlja i dobrobiti urbanog stanovništva
PRIRODA U ZATVORENOM
Novi europski Bauhaus u praksi: Arhitektura koja dizajnira dom i gaji našu vezu s prirodom
Čitanje članka:
3
min
Dr. Carmen García Sánchez voli biciklirati danskim ruralnim krajevima. Tako je otkrila koliko je poslijeratna danska arhitektura povezana s prirodom. Kao arhitektica, bila je inspirirana da zaroni u proučavanje biofilne arhitekture koja omogućuje ljudima da uživaju u svakodnevnim blagodatima bivanja u prirodi iz udobnosti vlastitog doma.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:12
- Biofilija je ljubav prema životu. Odnosi se na našu urođenu potrebu da budemo u dodiru s prirodom. Iz povezanosti s prirodnim svijetom proizlazi učinak obnavljanja - rekla je García Sánchez, koja je također bila postdoktorska istraživačica na Kraljevskoj danskoj akademiji za arhitekturu, dizajn i konzervaciju u Kopenhagenu, a trenutačno je docentica na Sveučilištu Rey Juan Carlos u Madridu. Zahvaljujući financiranju EU-a, uspjela je izgraditi poveznicu između arhitektonske prakse i akademskog istraživanja kroz svoj projekt Nature-In, koji je trajao od 2020. do 2024. godine.
- Arhitekti su oduvijek bili zainteresirani za poboljšanje života ljudi, ali ova veza s prirodom nedovoljno je istražena. Osjećala sam da mogu unijeti nešto inovativno u svoju praksu, kao i u praksu drugih europskih arhitekata - rekla je.
García Sánchez nada se da bi njezino istraživanje moglo informirati vlade i arhitekte o tome kako bolje integrirati prirodu u dizajn unutarnjih prostora, posebno u urbanim sredinama. Posjet Japanu donio je još jedno otkriće. Putujući diljem zemlje, García Sánchez počela je cijeniti kako su Japanci stoljećima živjeli i gradili svoje kuće s vizijom „unutra – vani”, projektirajući funkcionalne zgrade koje svojim stanovnicima omogućuju da dožive prirodu iznutra.
- Postoji urođena potreba za povezivanje s prirodom - rekla je García Sánchez te objasnila da što su ljudi bolje obučeni u uživanju u prirodi, to više koristi iz toga dobivaju. Objašnjava da biofilan dizajn nije samo postavljanje biljaka posvuda. Riječ je o svjesnosti prirode u svim njezinim pojavnim oblicima, kao što su dnevna svjetlost, voda, materijali, protok vremena i sile prirode.
Sada priznati stručnjak u tom području, García Sánchez pozvana je da podijeli svoje znanje na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi koja se održava u Osaki u Japanu od 13. travnja do 13. listopada 2025. Dizajn temeljen na prirodi istaknut je na izložbi Expo 2025, koja je organiziran oko teme „Dizajniranje budućeg društva za naše živote".
EU-ov paviljon ‘Njegovanje sutrašnjice’ osmišljen je kako bi utjelovio načela Novog europskog Bauhausa – inicijative koja nastoji transformirati naše životne prostore spajanjem održivosti, estetike i uključivosti. Ta se načela također uklapaju u viziju projekta Nature-In. Zajedno s japanskim arhitektom i istraživačem dr. Ryom Muratom, izvanrednim profesorom na Odsjeku za arhitekturu i građevinarstvo Instituta za znanost u Tokiju, García Sánchez upoznat će posjetitelje s tradicionalnom vezom s prirodom u japanskoj i danskoj arhitekturi.
Zajedno će istražiti kako učiniti gradove i zgrade pogodnijima za život kroz bliži kontakt s prirodom i raspravljati o tome kako ljudi mogu poboljšati svoje zdravlje i dobrobit projektiranjem svojih domova s prirodom na umu.
Ovo nisu trivijalna pitanja. Procjenjuje se da većina ljudi provodi 80 % do 90 % vremena u zatvorenom. U gusto naseljenim gradovima, ljudi su davno izgubili kontakt s ljekovitom moći prirode. Transformacija našeg unutarnjeg okruženja mogla bi povećati našu dobrobit i ojačati naš odnos s prirodom, a time i našu spremnost da je očuvamo. Što smo bliže prirodnom svijetu, to ga više možemo cijeniti i htjeti zaštititi. García Sánchez smatra da je važno da mozak može percipirati prirodne ritmove: svjetlo i tamu, na primjer, kroz izlaganje prirodnom svjetlu.
Ističe da prirodu doživljavamo putem svih osjetila, stoga su i detalji važni. To može biti lišće izvana koje baca sjene u stanu, osjećaj drvenih podova pod bosim nogama ili čak miris kamenja u dvorištu nakon kiše. - Priroda nam stalno govori: ‘Tu sam. Zaboravili ste to, ali ja sam i u gradovima. Svugdje sam.- rekla je. Kako klimatske promjene i ekstremni događaji poput poplava, požara i potresa postaju sve češći, smatra da potreba za ponovnim povezivanjem s prirodnim svijetom postaje sve hitnija.
- Čak i najekstremniji fenomeni poput potresa način su da nam priroda da do znanja da je tu - dodaje. Antropocentrični pristup koji prirodu vidi kao nešto što ljudi moraju iskoristiti u vlastitu korist danas je zastario. Da bismo promijenili stvari, moramo vratiti prirodu u svoje živote. Moramo živjeti u prirodi i s prirodom.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Autorica Bárbara Pinho
Više informacija:
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
