Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Banane u trgovinama ruše rekorde: kilogram pada i ispod 1 eura! Globalna poplava ponude i cjenovni rat guraju cijene dolje, ali proizvođači upozoravaju da bi TR4 bolest mogla sve okrenuti naglavačke
Ulazak u odjel voća i povrća u domaćim trgovinama ovih dana donosi rijetko iznenađenje. Dok cijene većine namirnica rastu, banane prkose trendu. Kilogram ovog popularnog voća može se pronaći po cijenama nižim od jednog eura, ponegdje čak i za samo 0,75 eura, a prosjek po hrvatskim trgovačkim centrima trenutačno iznosi oko 1,50 eura. Ta cijena nije samo znatno niža od prosjeka, već je i u suprotnosti s najavama o poskupljenjima. Postavlja se pitanje: kako je moguće da voće koje putuje tisućama kilometara do naših polica košta manje od domaćih jabuka?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:05
Neposredni razlog za niske cijene leži u povećanoj globalnoj ponudi. Ključni igrač je Ekvador, jedan od najvećih svjetskih izvoznika i glavni dobavljač za Europu. U prvoj polovici ove godine, Ekvador je zabilježio rast izvoza od 5,5 posto, dok je isporuka prema Europskoj uniji porasla za čak 13,2 posto. Ta "poplava" banana prelijeva se i na hrvatsko tržište. Iako su troškovi transporta i gnojiva porasli, ogroman obujam ponude nadjačao je te faktore. U takvim uvjetima, uvoznici i veliki trgovački lanci nabavljaju banane po povoljnijim cijenama, što im otvara prostor za agresivne akcijske ponude kojima privlače kupce.
Trenutne akcije samo su vrh sante leda fenomena koji traje desetljećima. Cijena banana ostala je zarobljena u nekoj vrsti vremenske kapsule, prkoseći inflaciji. Da su maloprodajne cijene pratile opći rast troškova, danas bi kilogram stajao oko 1,38 eura, a ne 0,65 eura, koliko iznosi američki prosjek. Taj nesrazmjer rezultat je dugogodišnjeg cjenovnog rata među supermarketima, gdje banane služe kao takozvani "loss leader".
Trgovci ih namjerno prodaju po nerealno niskoj cijeni, često i ispod nabavne, kako bi stvorili percepciju povoljnosti i namamili kupce. Računica je jednostavna: gubitak na bananama nadoknadit će se prodajom drugih, profitabilnijih artikala. Ova strategija postala je toliko raširena da se nitko ne usuđuje prvi značajnije podići cijenu u strahu da će kupci otići konkurenciji. Rezultat je apsurdna situacija u kojoj roba koja zahtijeva složenu logistiku s drugog kraja svijeta ima nižu cijenu od domaćeg voća.
Mračna povijest jeftine banane
Niska cijena banana, međutim, ima i svoju mračnu stranu, ukorijenjenu u povijesti izrabljivanja. Da bi postale jeftino i masovno dostupno voće, američke kompanije poput United Fruit Company (danas Chiquita) početkom 20. stoljeća stekle su kontrolu nad ogromnim površinama i infrastrukturom u Srednjoj i Južnoj Americi. Time su stvorene takozvane "banana republike".
Niske cijene postignute su niskim plaćama za radnike i suzbijanjem bilo kakvog pokušaja sindikalnog organiziranja, ponekad i uz nasilje. Jedan od najozloglašenijih primjera je Masakr banana iz 1928. godine u Kolumbiji, ovjekovječen u romanu "Sto godina samoće". Uz to, cijela industrija se oslanja na monokulturu. Iako postoji više od tisuću sorti, globalno tržište ovisi o samo jednoj – Cavendishu. Uzgoj isključivo te sorte omogućuje ekonomiju razmjera i drži cijene niskima, ali istovremeno čini cjelokupnu industriju iznimno ranjivom na bolesti.
Dok kupci uživaju u jeftinom voću, proizvođači su pod ogromnim pritiskom. Njihovi troškovi za gnojiva, gorivo i transport drastično su porasli, no pregovaračka moć u odnosu na velike trgovačke lance gotovo da ne postoji. Kronični višak ponude omogućuje kupcima da okreću dobavljače jedne protiv drugih. Mohammad Abu-Ghazaleh, izvršni direktor tvrtke Fresh Del Monte, upozorava da takvo stanje nije održivo.
- Mislim da nijedan dobavljač - bio on uzgajivač, izvoznik ili distributer - ne može dugoročno podnijeti takvo povećanje troškova bez podizanja cijena - izjavio je Abu-Ghazaleh.
Ovaj cjenovni rat ne ugrožava samo opstanak malih farmi, već i dugoročnu stabilnost industrije. Stručnjaci upozoravaju da se sustav koji je desetljećima omogućavao niske cijene urušava. Tom Stenzel, direktor Banana Association of North America, ističe da je krajnje vrijeme za reinvestiranje u opskrbni lanac.
- Cijeli lanac opskrbe bananama pod stresom je zbog ogromnog pritiska bolesti, ekstremnih vremenskih uvjeta uzrokovanih klimatskim promjenama i enormnih troškova. Više ne postoji održiv opskrbni lanac bez ulaganja u rješavanje ovih izazova - naglašava Stenzel.
Najveća prijetnja je nova vrsta panamske bolesti, Tropical Race 4 (TR4), koja uništava plantaže Cavendisha i za koju nema lijeka. Ako se širenje ne zaustavi, globalna industrija banana mogla bi se suočiti s krizom koja će dovesti do nestašica i drastičnog skoka cijena. Stoga, dok danas uživamo u iznenađujuće jeftinim bananama, pitanje je koliko dugo će ta neodrživa ravnoteža potrajati.
24sata © 2026
