Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Stručnjaci upozoravaju da ventilator tijekom velikih vrućina ne mora uvijek hladiti. Pri temperaturama iznad 35 °C, osobito u suhim uvjetima, može imati suprotan učinak i dodatno zagrijavati tijelo
Tijekom ljetnih vrućina ventilator je mnogima prvo rješenje. Dovoljno ga je uključiti, osjetiti strujanje zraka i čini se da vrućina odmah postaje podnošljivija. No stručnjaci upozoravaju da taj osjećaj nije uvijek pouzdan. Kada temperature prijeđu određenu granicu, ventilator može imati suprotan učinak – umjesto hlađenja, može dodatno zagrijavati tijelo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
To postaje posebno važno tijekom toplinskih valova kakvi posljednjih dana pogađaju Europu. Zapad kontinenta suočava se s rekordnim temperaturama. Francuska je zabilježila čak 44,3 °C u mjestu Pissos, Italija je uvela najviše razine upozorenja za velike gradove, Velika Britanija izdala je rijetko upozorenje zbog ekstremnih vrućina, a već su zabilježeni i smrtni slučajevi povezani s toplinskim udarima. U Francuskoj su deseci ljudi izgubili život pokušavajući se rashladiti u vodi.
Milijuni Europljana pritom nemaju klimatizacijske uređaje. Procjenjuje se da samo oko 20 posto europskih kućanstava posjeduje klima-uređaj, dok većina koristi ventilatore.
Zbog toga se nameće važno pitanje: kada ventilator doista pomaže, a kada postaje uređaj koji tijelu zapravo dodaje toplinu?
Iako ne postoji jedinstven odgovor, mnoge zdravstvene institucije navode okvirne granice.
Britanske vlasti preporučuju korištenje električnih ventilatora samo kada je temperatura zraka ispod 35 °C. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) još je oprezniji i savjetuje uporabu ventilatora u zatvorenim prostorima samo pri temperaturama nižim od 32,2 °C. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da se ventilatori mogu koristiti pri temperaturama do 40 °C, ali također upozorava da iznad 35 °C možda više neće sprječavati zdravstvene probleme povezane s vrućinom.
No temperatura nije jedini faktor. Ljudsko tijelo nije statičan objekt – ono se znoji, a upravo znoj mijenja cijelu jednadžbu.
Kada znoj isparava, odvodi toplinu s površine kože. Ventilator može pomoći jer uklanja sloj toplog i vlažnog zraka koji se zadržava oko tijela te omogućuje učinkovitije isparavanje.
Istraživanje objavljeno 2015. godine u medicinskom časopisu JAMA pokazalo je da su kod mladih i zdravih osoba ventilatori mogli pomoći čak i pri temperaturama višim od temperature kože, osobito u vlažnim uvjetima.
Drugim riječima, ventilator ne hladi prostoriju poput klima-uređaja. On samo pokreće zrak. Hoće li to biti korisno ili štetno ovisi o odnosu dviju sila – topline koja dolazi prema tijelu i hlađenja koje nastaje isparavanjem znoja.
Temperatura kože u hladu obično iznosi između 35 i 37 °C. Ako je zrak hladniji od kože, strujanje odvodi toplinu iz tijela. Ako je zrak topliji, ventilator može gurati dodatnu toplinu prema tijelu.
Suha i vlažna vrućina ne djeluju jednako na organizam.
U vrlo suhim uvjetima znoj često isparava maksimalnom brzinom pa dodatno strujanje zraka više ne donosi korist. Umjesto toga, ventilator može djelovati poput pećnice koja dodatno zagrijava tijelo.
Kod vlažnih uvjeta situacija je drugačija. Budući da znoj ostaje na koži, ventilator može pomoći uklanjanjem zasićenog zraka i omogućiti ponovno isparavanje.
Nedavna istraživanja pokazala su da su starije osobe u uvjetima od 38 °C i 60 posto vlažnosti uz ventilator osjećale veću ugodu i imale nešto nižu tjelesnu temperaturu. Međutim, pri temperaturama od 45 °C i vrlo niskoj vlažnosti ventilator je pogoršao stanje – povećali su se tjelesna temperatura, znojenje i osjećaj nelagode.
Stručnjaci stoga upozoravaju da isti ventilator može imati potpuno različite učinke ovisno o uvjetima u prostoru.
Starije osobe pod većim su rizikom
Kako ljudi stare, znojenje često počinje kasnije i postaje manje učinkovito. Krvne žile sporije prenose toplinu prema koži, a kronične bolesti srca i bubrega dodatno otežavaju regulaciju tjelesne temperature. Pojedini lijekovi također mogu ometati prirodne mehanizme hlađenja organizma.
Zbog toga temperatura koju zdrava osoba od 25 godina može podnijeti uz ventilator može predstavljati ozbiljan rizik za osobu staru 75 godina.
Istraživanja provedena među starijim osobama pokazala su da ventilatori nisu spriječili opasno povećanje tjelesne temperature, a u nekim slučajevima čak su povećali opterećenje organizma.
Postoji jednostavan način kojim se djelovanje ventilatora može poboljšati – dodavanje vlage.
Vlaženje kože raspršivačem, mokrim ručnikom, laganom mokrom odjećom ili hladnim tuširanjem može povećati učinak isparavanja bez dodatnog opterećivanja tijela gubitkom tekućine.
Svjetska zdravstvena organizacija također preporučuje vlaženje kože tijekom ekstremnih vrućina.
Hidratacija pritom ostaje ključna. Novija istraživanja pokazala su da ventilatori mogu povećati gubitak tekućine znojenjem. Kod dehidriranih osoba to može dovesti do ubrzanog rada srca bez stvarnog poboljšanja tjelesne temperature.
Ne postoji univerzalna granica, no stručnjaci navode opće smjernice:
To je posebno važno u mnogim europskim domovima koji su građeni kako bi zadržavali toplinu tijekom hladnijih razdoblja, a ne kako bi se brzo hladili.
Ako temperatura tijekom noći ostaje visoka, stručnjaci savjetuju otvaranje prozora kada vanjski zrak postane hladniji, spuštanje roleta tijekom dana, boravak u hladnijim prostorijama ili odlazak u klimatizirane javne prostore.
Sve češći toplinski valovi pokazuju da ekstremne vrućine više nisu samo meteorološki problem nego i pitanje infrastrukture i javnog zdravstva.
Ventilatori će i dalje ostati važan dio prilagodbe jer su dostupni, jeftini i troše znatno manje energije od klima-uređaja. Kada se koriste pravilno, mogu ublažiti nelagodu i smanjiti opterećenje organizma. Međutim, nepravilna uporaba, osobito u vrlo vrućim i suhim prostorima te kod dehidriranih i ranjivih osoba – može dodatno pogoršati ionako opasnu situaciju.
Poruka stručnjaka stoga je jednostavna: ne treba baciti ventilator, ali ga ne treba automatski uključivati svaki put kada postane vruće.
Ako je temperatura ispod 35 °C, uključite ga. Iznad toga – procijenite situaciju pažljivije.
24sata © 2026
