Navike dugovječnosti: Kako doživjeti stotu u odličnoj formi

Na japanskom otoku Okinawi vitalni stogodišnjaci uobičajen su prizor. Pitate li nekog od njih u čemu je tajna dugog života, spremno će vam reći - “hara hachi bu”. Iza tih riječi ne krije se neki egzotični eliksir nego zdravorazumski savjet: “Prestanite jesti kad vam je želudac 80 posto pun”. Odnosno, prije nego što se posve zasitite, odložite vilicu i pričekajte 20 minuta - toliko je tijelu potrebno da “shvati” kako ste zapravo pojeli dovoljno. Svaki put kad se najedete do sitosti, želudac se malo raširi tako da s vremenom počinjete jesti sve više. Prema procjenama američkih liječnika, takvo jednostavno kontroliranje kalorija moglo bi vam produljiti život za šest godina. 

Dodatnih 14 mogli biste “zaraditi” zdravim načinom života. Kao prvo svakog dana trebalo bi pojesti najmanje pet porcija voća i povrća na dan. Jedna porcija približno odgovara veličini šake, pa tu kvotu nije teško ispuniti. Primjerice, to može biti jedna jabuka, svježe iscijeđeni sok od naranče, tanjur mahuna i zelena salata. Također bi trebalo redovito vježbati, ne pušiti, a alkohol piti umjereno, odnosno najviše sedam čaša na tjedan. Naravno, treba ih ravnomjerno rasporediti, a ne popiti u jednoj večeri jer to opterećuje jetra. 

Najbolji izbor je crno vino, koje sadrži resveratrol, prirodni spoj koji usporava proces starenja. Ne trebate se odreći ni životnih užitaka - jedenje tamne čokolade (s više od 70 posto kakaa) produljuje život, baš kao i često vođenje ljubavi, pokazuju istraživanja.

Vježbanje je ljekovita igra

Ljudi koji odaberu vrstu tjelovježbe koja im je zabavna lakše će zadržati tu zdravu naviku, pokazuju istraživanja. Vježbanje u skupini također ima dodatne prednosti jer potiče druženje koje produljuje život.

Jedite ribu

Mediteranska prehrana, baš kao i japanska, bogata je ribom, a obje su među najzdravijima. Što je riba masnija, to je bolja jer sadrži više omega-3 kiselina koje štite srce.

Zdravi zubi znače dug život

Čišćenje zubi zubnim koncem traje samo 60 sekundi, a moglo bi vam produljiti život za 6,4 godine. To je zato što bakterije koje se nalaze između zuba izazivaju upalne procese u desnima koji povećavaju rizik od srčanih bolesti za 72%. Također, zube treba četkati dvaput na dan po dvije minute.

Ne zanemarujte bliske prijatelje

Ljudi koji imaju bliske prijatelje žive dulje i zdravije, pokazalo je istraživanje provedeno na 300.000 ljudi diljem svijeta. Druženje tako na zdravlje ima jednako pozitivan učinak kao prestanak pušenja ili gubitak suvišnih kilograma. Kada se ti rezultati preračunaju u godine, ispada da prijateljstvo produlji život za tri, četiri godine. Naravno, pritom nije važno koliko prijatelja imate - nego jesu li oni bliski, povjerljivi i pouzdani.

Kontrolirajte kolesterol i tlak

Budući da su bolesti srca “ubojica broj 1”, isplati se smanjiti faktore rizika kao što je povišeni kolesterol. To bi vam moglo produljiti život za oko šest godina. Njegove razine trebalo bi kontrolirati barem jedanput u pet godina. Izbjegavajte nezdrave masnoće i slatkiše.

Cigarete

Nepušači mogu očekivati da će živjeti deset godina dulje od onih koji popuše kutiju na dan, pokazalo je finsko istraživanje. 

Još jedna japanska riječ ključna za dugovječnost je “ikigai”, što bi se moglo prevesti kao “osjećaj da je život vrijedan življenja”. To pokazuju i suvremena istraživanja - optimisti, ljudi koji se mnogo smiju i oni koji uživaju u malim životnim radostima u pravilu žive dulje od mrzovoljnih gunđala. Važno je i mozak održavati aktivnim. Tomoji Tanabe (112), koji je 2007. proglašen najstarijim čovjekom na svijetu, najvažnijom tajnom dugovječnosti smatrao je svakodnevno vođenje dnevnika. Korisno je i rješavanje križaljki i sudokua, čitanje i neprestano učenje, primjerice, novih jezika. 

Čak i svakodnevni posao može produljiti život - Amerikanac Richard Bird stoti je rođendan proslavio radno. Nikad nije otišao u mirovinu, nego je radio kao odvjetnik. Britanska istraživanja također su pokazala da ljudi koji su otišli u mirovinu sa 65 godina žive dulje od onih koji su umirovljeni sa 60 ili 55. Ipak, ne treba se ni ubijati od posla. Bolje je povremeno si priuštiti odmor jer - istraživanja pokazuju da nedostatak slobodnog vremena skraćuje život. A postoje i drugi trikovi. 

Edward Rondthaler iz New Yorka tako smatra da je doživio stotu jer je svako tuširanje završio mlazom ledene vode. Iako “šokira” organizam, takva hidroterapija sprečava mnoge bolesti, tvrde liječnici.Što dulje jedeš orahe, to dulje živiš

Ljudi koji redovito jedu orašaste plodove (barem pet dana u tjednu) žive dulje od onih koji ih jedu povremeno. Znanstvenici još nisu posve sigurni zašto je to tako, no vjerojatno su za pozitivan učinak orašastih plodova zaslužne “dobre” nezasićene masnoće, uključujući omega-3. Orašasti plodovi jednako povoljno djeluju na muškarce i žene, mlade i stare. Stoga biste trebali zamijeniti grickalice.

Okretanje pedala "skida" 20 godina

Žene u menopauzi koje su počele voziti sobni bicikl sat vremena na dan pet dana u tjednu nakon tri su mjeseca počele funkcionirati kao da su 20 godina mlađe, tvrdi dr. George A. Brooks. Takve vježbe uklanjaju znakove starenja: snižavaju tlak, poboljšavaju sposobnost iskorištavanja kisika i šećera u krvi. U mozgu ljudi koji redovito vježbaju također se stvaraju nove stanice.

Ne isplati se gladovati

Iako miševi na strogoj dijeti žive 40 posto dulje, ljudi si na taj način mogu produljiti život za najviše godinu dana, po cijenu stresa i nervoze. 

Nova tehnologija 

Ljudi koji prate nove tehnološke trendove tako održavaju mozak mladim i više se druže s ljudima, pokazalo je američko istraživanje. 

I s optimizmom se može pretjerati 

Optimisti žive dulje i sretnije od pesimista, pokazuju brojna istraživanja. Ipak, postoji jedna “kvaka”. Ljudi koji su pretjerano optimistični ujedno su skloniji rizičnom ponašanju. Najbolje prolaze ljudi koji su svjesni da u sve treba uložiti trud. Iako se može činiti da oni žive dosadnim životom, ljudi koji su organizirani i paze na detalje zapravo imaju vremena za uživanje.

Predugo spavanje skraćuje život

Ljudi koji spavaju između šest i devet sati svake noći žive dulje, pokazalo je britansko istraživanje provedeno na milijun ljudi. Oni koji spavaju manje od šest sati žive kraće, a oni koji u krevetu ostaju dulje od devet sati najkraće. Spavanje između šest i osam sati svake noći također smanjuje rizik od pretilosti, povišenog tlaka, srčanih bolesti i dijabetesa. Nedostatak sna ometa prirodni tjelesni proces obnavljanja stanica.