U mladosti žaljenja mogu dobro doći jer pomažu da donosimo bolje odluke u budućnoti, ali u srednjoj i starijoj dobi žaljenje je nepotrebno i vodi u depresiju
'Ne žalim ni za čim' moto je uz koji se zdravo te sretno živi
Pjesma slavne Edith Piaf "Non, je ne regrette rien"( Ne, ja ne žalim za ničim) oličenje je filozofije života bez žaljenja, a upravo na taj način se može ostati sretan i zadovoljan u starijoj dobi, pokazala je američka studija, a piše Time Healthland.
Znanstvenici su skenirali mozak 21 mladom dobrovoljcu, 20 ljudi koji su nakon 50-ete godine razvili depresiju te 20 starijih i zdravih ljudi iznad 60 godina. Potom su dobrovoljcima dali da rješavaju igre u kojima su trebali riskirati, jer su mogli zaustaviti igru i zadržati dobitak, ili ići do kraja i možda izgubiti sav dobitak. Na kraju su svakom od ispitanika pokazali kako bi igra izgledala da je nastavio riskirati, da bi na taj način vidio što je popustio.
Što s više puta dobrovoljci izgubili u prethodnim igrama, to su više riskirali u narednim, kako bi smanjili mogućnost žaljenja za propuštenim u budućnosti. To su osobito radili mladi i oni depresivni iznad 50. Oni stariji i zadovoljni nisu imali nikakve promjene u svojoj igri i ponašanju te žaljenje nije utjecalo na njihove odluke u narednim igrama, izvijestili su znanstvenici.
Krive sebe
Oni su otkrili i značajne razlike u izgledu mozga ispitanika. Nakon što bi im se otkrile propuštene prilike, oni stariji zdravi ispitanici su imali povećanu moždanu aktivnost u regiji mozga povezanu s emocionalnom kontrolom. Oni mlađi kao i depresivni stariji nisu aktivnosti u tom dijelu mozga.
Zadovoljni ljudi racionaliziraju ishode situacija te shvaćaju da su oni povezani s faktorima na koje ne mogu utjecati, dok oni depresivni najčešće krive sebe za svaki neuspjeh. U mladosti nam žaljenja mogu dobro doći jer nam pomažu da donosimo bolje odluke u budućnosti, ali u srednjoj i starijoj dobi žaljenje je nepotrebno i vodi u depresiju, zaključili su znanstvenici.