Nevidljive bolesti pogađaju milijune, ali ostaju neshvaćene. Žene češće obolijevaju i suočavaju se s predrasudama, dok stigma i neznanje otežavaju dijagnozu
NISU BEZAZLENE
Nevidljive bolesti - evo što su i tko se mora posebno čuvati
Čitanje članka:
3
min
Nevidljiva bolest je fizičko, mentalno ili neurološko zdravstveno stanje koje nije vidljivo na prvi pogled. Ipak, oko tih bolesti i dalje postoji velika stigma jer oboljeli često nailaze na osude i komentare poput: “Ne izgledaš bolesno.”
No što zapravo predstavlja nevidljiva bolest i koga najviše pogađa?
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Nevidljive bolesti utječu na svakodnevni život osobe, ali simptomi se uglavnom ne mogu prepoznati samo pogledom na nekoga. Dio razloga zbog kojih ljudi ne smatraju kronične nevidljive bolesti “pravim” invaliditetom leži u činjenici da se mnoge od njih ne mogu potvrditi krvnim pretragama ili biopsijom.
Koga nevidljive bolesti najviše pogađaju?
Nevidljive bolesti poput mijalgičkog encefalomijelitisa (ME), lajmske bolesti, lupusa i fibromialgije češće pogađaju žene nego muškarce.
No ne samo da češće obolijevaju žene, već ih zdravstveni djelatnici često tretiraju drugačije nego muškarce. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Pain pokazalo je da su promatrači procjenjivali kako žene osjećaju manje boli od muškaraca, čak i kada su prijavljivali jednaku razinu boli.
Vrste nevidljivih bolesti
Neurodivergentna stanja
Neurodivergentna stanja poput ADHD-a, poremećaja iz spektra autizma, disleksije, dispraksije i diskalkulije često spadaju u nevidljive bolesti.
Mentalne bolesti
Mentalne bolesti potpuno su nevidljive. Najčešći su anksioznost, depresija, bipolarni poremećaj i shizofrenija.
Žensko zdravlje i problemi plodnosti
Mnoga stanja povezana sa ženskim zdravljem i plodnošću nisu vidljiva. Primjerice, mnogo žena živi s endometriozom, koja može uzrokovati kronične bolove.
Kronična bol
Kronična bol često je pogrešno shvaćena, posebno fibromialgija - kronični poremećaj boli.
Kronični umor
Kronični umor također je često neshvaćen među zdravstvenim djelatnicima. Riječ je o ekstremnom umoru koji traje najmanje šest mjeseci i može pogoršati fizičko i mentalno zdravlje.
Epilepsija
Epilepsija se smatra nevidljivom bolešću. Oko 3,4 milijuna ljudi diljem svijeta živi s epilepsijom, a bolest najčešće postaje vidljiva tek tijekom epileptičkog napadaja.
Ozljede mozga
Simptomi traumatskih ozljeda mozga često ostaju neprimijećeni i neprepoznati.
Rak
Neki oblici raka vidljivi su zbog simptoma bolesti ili posljedica liječenja, no mnogi spadaju u kategoriju nevidljivih bolesti. Maligni tumori mogu rasti i do deset godina bez otkrivanja.
Autoimune bolesti
Autoimuna bolest nastaje kada imunološki sustav pogrešno napada vlastito tijelo i uništava zdravo tkivo. Među čestim i često nevidljivim autoimunim bolestima su celijakija, dijabetes tipa 1 i Crohnova bolest.
Kronične migrene i glavobolje
Kronične migrene i glavobolje nevidljive su bolesti koje mogu ozbiljno narušiti sposobnost svakodnevnog funkcioniranja.
Nisu sve nevidljive bolesti jednako percipirane
Dijabetes, srčane bolesti i rak mogu se smatrati nevidljivim bolestima, ali ljudi uglavnom ne dovode u pitanje ograničenja koja one uzrokuju. To često nije slučaj kod osoba s fibromialgijom ili sindromom kroničnog umora.
Stigma
Nevidljive bolesti i dalje su snažno stigmatizirane. Mnogi vjeruju da osobe koje žive s kroničnom boli pretjeruju u opisivanju simptoma ili da su osobe sa sindromom kroničnog umora jednostavno lijene.
Teorija žlice
Christine Miserandino, žena koja živi s lupusom, osmislila je 2003. godine “teoriju žlice” kako bi ljudima bez nevidljive bolesti približila svakodnevni život s kroničnim stanjem.
Teorija koristi metaforu prema kojoj osoba svakog dana ima ograničen broj žlica koje predstavljaju energiju za obavljanje dnevnih aktivnosti. Ljudi s nevidljivim bolestima imaju manje “žlica” od zdravih osoba i moraju pažljivo raspoređivati energiju tijekom dana.
Kako se nositi s nevidljivom bolešću?
Posebno je važno da žene ozbiljno shvate svoje simptome. Ako osjećate da nešto nije u redu, nemojte to ignorirati - razgovarajte s liječnikom.
Pratite vrstu simptoma, njihovo trajanje i okolnosti u kojima se pojavljuju. Ako osjećate bol, pokušajte precizno opisati gdje se javlja.
Postavljanje dijagnoze može trajati dugo. Ako liječnik umanjuje vaše simptome, potražite drugo mišljenje. Zatražite nalaze, laboratorijske rezultate i medicinske bilješke te ih unaprijed pošaljite liječnicima kod kojih dolazite na pregled.
Otvoreno razgovarajte s obitelji, prijateljima i kolegama o svom zdravstvenom stanju. Ljudi će možda imati pitanja pa ćete ih ponekad trebati educirati o svojoj bolesti. Online ili uživo grupe podrške mogu pomoći u suočavanju sa svakodnevicom života s nevidljivim stanjem.
Razmislite o razgovoru s terapeutom
Potražite stručnjaka za mentalno zdravlje koji ima iskustva s pacijentima koji žive s nevidljivim bolestima. Takva podrška može pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja dok se nosite s fizičkim simptomima.
Očuvajte osjećaj vlastitog identiteta
Teški simptomi mogu utjecati na hobije i aktivnosti koje volite. Važno je pronaći načine da i dalje uživate u stvarima koje vas vesele, primjerice slušanjem audioknjiga ako vam čitanje više predstavlja problem.
Vježbajte suosjećanje prema sebi
Samokritičnost je česta kod ljudi koji žive s kroničnim bolestima, no važno je biti blag prema sebi i prihvatiti da će postojati bolji i lošiji dani, piše MSN.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
