Robotske tehnologije koje mogu učinkovito surađivati s radnicima mogle bi učiniti radna mjesta inkluzivnijima, kao što je na primjer pomaganje osobama s invaliditetom
INOVATIVNA TEHNOLOGIJA
Novi roboti bi u Europi mogli biti najbolji prijatelji radnika
Desetljećima je dolazak robota na radna mjesta bio izvor zabrinutosti javnosti zbog straha da će zamijeniti radnike i stvoriti još veću nezaposlenost.
POGLEDAJTE VIDEO: Psi roboti rade hamburgere
Pokretanje videa...
01:28
Sad kad se zapravo pojavljuju sofisticiraniji i humanoidniji roboti, slika se mijenja, a neki vide robote kao obećavajuće suigrače, a ne kao nepoželjne konkurente.
Kolege "Koboti"
Uzmimo za primjer talijansku tvrtku za industrijsku automatizaciju Comau. Razvila je robota koji može surađivati s radnicima i povećati sigurnost u strogim okruženjima čistih prostora u farmaceutskoj, kozmetičkoj, elektroničkoj te prehrambenoj industriji. Inovacija je poznata kao "kolaborativni robot" ili "kobot".
"Kobot" tvrtke Comau, koji je nalik ruci, dizajniran je za zadatke rukovanja i sastavljanja, može se automatski prebaciti s industrijske na sporiju brzinu kad u radni prostor uđe neka osoba. Ova nova značajka omogućuje upotrebu jednog robota umjesto dva, čime se povećava produktivnost i štite radnici.
- Unaprijedio je stvari omogućujući dvostruki način rada. Možete ga koristiti ili kao konvencionalnog robota ili, kada je u načinu rada za suradnju, radnik ga može uzeti i pomicati uokolo kao pomoćni uređaj - rekao je dr. Sotiris Makris, robotičar sa Sveučilišta Patras u Grčkoj.
Makris je bio koordinator upravo dovršenog projekta SHERLOCK koji je financirala EU, a koji je istraživao nove metode za sigurno kombiniranje ljudskih i robotskih sposobnosti iz onoga što se smatralo često zanemarenim istraživačkim kutom: psihološko i socijalno blagostanje.
Kreativno i uključivo
Robotika može pomoći društvu obavljanjem ponavljajućih, zamornih zadataka, dajući radnicima slobodu da se uključe u kreativnije aktivnosti. Robotske tehnologije koje mogu učinkovito surađivati s radnicima mogle bi učiniti radna mjesta inkluzivnijima, kao što je na primjer pomaganje osobama s invaliditetom.
Ove je prilike važno iskoristiti jer se struktura i dobni profil europske radne snage mijenjaju. Na primjer, povećao se udio osoba u dobi od 55 do 64 godine s 12,5 posto zaposlenih u EU-u 2009. na 19 posto 2021.
Uz društvenu dimenziju, postoji i ekonomska korist od veće industrijske učinkovitosti, pokazujući da ni jedno ne mora nužno ići na račun drugoga.
- Uz novi napredak u robotici, konkurencija je diljem svijeta sve veća. To zahtijeva djelovanje i stalno poboljšanje u Europi - kaže Makris. Makris navodi humanoidne robote koje razvija proizvođač automobila Tesla pod vodstvom Elona Muska Također se razvijaju nosiva robotika, bionički udovi i egzoskeletna odijela koja obećavaju poboljšati sposobnosti ljudi na radnom mjestu.
Ipak, val robotike koji brzo napreduje postavlja velike izazove kada je u pitanju njihova učinkovita integracija na radnom mjestu i zadovoljenje individualnih potreba ljudi pri radu s njima.
Slučaj za SHERLOCKA
Projekt SHERLOCK također je ispitao potencijal pametnih egzoskeleta za podršku radnicima u nošenju i rukovanju teškim dijelovima na mjestima kao što su servisne radionice, skladišta ili montažni pogoni. Za nadzor i praćenje ljudskih pokreta upotrijebljeni su nosivi senzori i umjetna inteligencija (AI).
Uz ovu povratnu informaciju, ideja je da se egzoskelet tada može prilagoditi potrebama specifičnog zadatka dok pomaže radnicima da zadrže ergonomski položaj kako bi izbjegli ozljede.
- Upotreba senzora za prikupljanje podataka o radu egzoskeleta omogućila nam je da vidimo i bolje razumijemo ljudsko stanje. To nam je pak omogućilo da imamo prototipove o tome kako egzoskelete treba dalje redizajnirati i razvijati u budućnosti, ovisno o različitim korisničkim profilima i različitim zemljama - rekao je dr. Makris.
Projekt SHERLOCK, koji je upravo završio nakon četiri godine, okupio je 18 europskih organizacija u više zemalja, od Grčke do Italije i Ujedinjenog Kraljevstva, koje rade na različitim područjima robotike.
Veliki niz sudionika omogućio je projektu da iskoristi široku paletu perspektiva, što je dr. Makris rekao da je također korisno u svjetlu različitih nacionalnih pravila o integraciji robotske tehnologije.
Kao rezultat interakcije ovih robotskih sustava s ljudima, softver je dovoljno napredan da daje smjernice 'budućem razvoju vrsta značajki koje treba imati i kako bi radno mjesto trebalo biti dizajnirano', rekao je dr. Makris.
Stare ruke, novi alati Još je jedan projekt kojega financira EU, a koji je završio ove godine, CO-ADAPT, upotrebljavao kobote kako bi pomogao starijim osobama da se snađu na digitaliziranom radnom mjestu. Projektni tim razvio je prilagodljivu radnu stanicu opremljenu kobotom kako bi pomogao ljudima u zadacima sklapanja, kao što je primjerice izrada telefona, automobila ili igračaka, što je zapravo kombiniranje bilo kojeg skupa pojedinačnih komponenti u gotov proizvod tijekom proizvodnje. Stanica može prilagoditi visinu radnog stola i osvjetljenje fizičkim karakteristikama i vizualnim sposobnostima osobe. Također uključuje značajke poput naočala za praćenje očiju za prikupljanje informacija o mentalnom opterećenju.
To daje bolji uvid u ono što je svim vrstama ljudi potrebno, rekao je profesor Giulio Jacucci, koordinator projekta CO-ADAPT i informatičar na Sveučilištu u Helsinkiju u Finskoj.
- Uviđate zanimljive razlike u tome koliko stroj i koliko osoba treba učiniti, kao i koliko stroj treba pokušati dati smjernice i kako. Ovo je važan posao koji se svodi na osnovne praktične pojedinosti kako bi sve skupa dobro funkcioniralo - rekao je Jacucci.
Ipak, radna mjesta opremljena kobotima koja mogu u potpunosti iskoristiti i odgovoriti na mentalna stanja ljudi u stvarnom okruženju mogla bi biti godinama daleko od stvarnosti, rekao je. „Vrlo je složeno jer postoji cijeli mehanički dio, plus pokušaj razumijevanja statusa ljudi iz njihovih psihofizioloških stanja”, rekao je profesor Jacucci.
U međuvremenu, budući da se nove tehnologije mogu upotrebljavati na mnogo jednostavnije načine za poboljšanje radnog mjesta, projekt CO-ADAPT također je šire istražio digitalizaciju.
Pametne smjene
Jedno područje bio je softver koji omogućuje ‚pametno raspoređivanje smjena‘, koji raspoređuje razdoblja dužnosti za radnike na temelju njihovih osobnih okolnosti. Pokazalo se da ovaj pristup smanjuje bolovanja, stres i poremećaje spavanja među radnicima socijalne skrbi i među zdravstvenim radnicima.
- To je fantastičan primjer kako se radna sposobnost poboljšava jer koristimo znanje utemeljeno na dokazima o tome kako imati smjene koje se temelje na dobrobiti - rekao je prof. Jacucci.
Fokusiranje na pojedinca ključno je za budućnost dobro integriranih digitalnih alata i robotike, rekao je.
- Recimo da morate surađivati s nekim robotom u zadatku sastavljanja. Pitanje je: treba li robot biti svjestan mojih kognitivnih i drugih sposobnosti? I kako bismo trebali podijeliti zadatak između nas dvoje? - rekao je.
Osnovna poruka projekta je da postoji mnogo prostora za poboljšanje i proširenje radnog okruženja.
- To pokazuje koliko neiskorištenog potencijala postoji - rekao je profesor Jacucci.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je materijal izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
