Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
1 komentara

Odličan slavonski med uskoro stiže u trgovine diljem Europe

Ove godine Slavonski med zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, a u ovom elitnom društvu nalaze se i Dalmatinski pršut, Paška sol, Varaždinsko zelje, Šoltansko maslinovo ulje...

1 komentara

>>> DOMAĆE JE BOLJE - Velika akcija 24sata: I mi imamo svoju superhranu

Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se 14. travnja, na dan kad je naziv Krčki pršut registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Registracija naziva Krčki pršut, 14. travnja 2015. godine, bila je prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete koju je jedan od hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ostvario. 

Danas Republika Hrvatska s 19 registriranih naziva proizvoda, s Belgijom i Slovačkom, dijeli 11. mjesto po broju zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta registriranih u Europskoj uniji. Posljednji registrirani naziv dobio je Slavonski med, nakon što je Zahtjev za registraciju naziva Slavonski med na razini Europske unije upućen Europskoj komisiji u rujnu 2016. godine. 

- Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima. U proceduru smo poslali i Varaždinski klipič, Bjelovarski kvargl i Rudarsku greblicu, jedinstvene delicije karakteristične za pojedine dijelove naše domovine. Zaštita naziva je ponajprije priznanje tradicije i specifičnosti od koje koristi imaju i proizvođači i potrošači. No zaštita naziva povećava vidljivost naših proizvoda i predstavlja nas na tržištu od 500 milijuna ljudi. 

Foto: 123RF

- Ovogodišnja turistička sezona bila je rekordna u svakom pogledu, no ja ću kao ministar poljoprivrede biti zadovoljan tek onda kad će potražnju u ugostiteljskim objektima pratiti domaća proizvodnja, između ostalog i proizvoda zaštićenog naziva - izjavio je ministar Tolušić. 

Slavonski med je med koji proizvode medonosne autohtone sive pčele (lat. Apis mellifera carnica – podtip panonski) iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.

DOMAĆE JE BOLJE Domaća lavanda je moćnija, ali i jeftinija od američke lijeske

Zaštita proizvoda Slavonski med temelji se na njegovoj kvaliteti, pa tako zajednička svojstva karakteristična za Slavonski med, a koja utječu na kvalitetu proizvoda, su postotak vode i količine hidroksimetilfurfurala (HMF). Postotak vode u Slavonskome medu iznosi maksimalno 18,3%, dok je količina HMF-a maksimalno 16,5 mg/kg.

je specifična prisutnost peludi biljnih vrsta iz porodica Brassicaceae, Robinia spp. i Rosaceae u Slavonskome medu, kao prateća pelud (najmanje 16%) ili sporedna pelud (najviše 15%). Količina saharoze za Slavonski med je ispod propisanih vrijednosti. 

Osim posebne kvalitete Slavonskog meda, proizvodnja ovog proizvoda ima dugu tradiciju i ugled, pa tako pčelari u Slavoniji nastavljaju tradiciju proizvodnje meda dugu 130 godina. Tijekom dugogodišnjeg pčelarenja na području regije Slavonije razvijalo se i prenosilo znanje o pčelarstvu kroz praksu, vještine, sposobnosti i znanje ljudi.

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

Zahvaljujući povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima te obilju biljnih medonosnih vrsta na slavonskim pašnjacima, livadama, poljima i u prostranim šumama te u naplavnim ritovima i močvarama oko rijeka Save, Drave i Dunava, autohtone sive pčele (lat. Apis mellifera carnica, podtip panonski) tisućljećima su olako pronalazile izdašnu nektarsku i peludnu pašu. Stvoreno je jedinstveno agro-ekološko područje koje omogućuje Slavonskome medu da se ističe kao čisti sortni med.

Kao takav je prepoznat i cijenjen na tržištu. Temperature u proljeće omogućavaju rani i bujan rast proljetnih biljaka, voćaka, livada, dok ljetne temperature pogoduju dozrijevanju poljoprivrednih kultura, od kojih su neke medonosne i bitne za proizvodnju Slavonskog meda. Jesenski klimatski uvjeti odgovaraju pčelama za pripremu prezimljavanja, kao i klimatski uvjeti zimi koji omogućavaju dobro prezimljavanje te dobar početak za pčele u novoj sezoni.

Optimalne temperature u proljeće i ljeto pogoduju izlučivanju nektara većine biljaka. Proljetne biljke luče nektar na nižim temperaturama, a ljetnim je potrebna viša noćna temperatura jer lučenje prestaje ili se smanjuje. 

NEPRAVEDNO ZABORAVLJEN Ružmarin 'bilda' pamćenje i mozak baš kao i ginko biloba

Manje od trećine godine su dani s oborinama (minimalno 104 dana), što znači da ima dovoljno dana u godini bez oborina, kad pčele mogu sakupljati nektar. Pčele u proljeće imaju veću količinu nektara dostupnu iz biljaka, od kojeg dobivaju energiju te se lakše odupiru zračnim strujanjima, dok u kasno ljeto jačina vjetra se smanjuje kao i količina nektara, te pčele manje troše energiju na odupiranje vjetru i lakše je zadržavaju za pripremu za prezimljavanje.

REUTERS | Autor: REUTERS/Davor Plukavec/Pixsell Foto: REUTERS/Davor Plukavec/Pixsell

Područje proizvodnje obuhvaća cijelu slavonsku regiju, koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, a koju omeđuju tri rijeke, Drava na sjeveru (granica s Mađarskom), Sava na jugu (granica s Bosnom i Hercegovinom) i Dunav na istoku (granica sa Srbijom) te dio mađarsko–hrvatske granice između rijeka Drave i Dunava.

Zapadni dio slavonske granice prostire se na području zapadne administrativne granice Bjelovarsko–bilogorske županije te općina Lipovljani i Jasenovac te grada Novske. U navedenom zemljopisnom području se moraju provoditi sve faze proizvodnje Slavonskog meda.

Slavonski med uskoro stiže u trgovine diljem Europe

Zbog velikog uspjeha slavonskog meda, osnovana je Udruga proizvođača Slavonskog meda, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, s 44 osnivača iz najprije pet slavonskih županija, a pridružili su im se poslije i Bilogorsko-podravska te Grad Novska.

Kroz proizvođačku organizaciju slijede nam edukacija naših pčelara proizvođača. Sredinom godine, ako sve bude išlo kako treba, na policama trgovina očekujem da će se pojaviti Slavonski med od uljane repice i bagrema. Nadamo se da ovo hladno razdoblje nije ostavilo većeg traga na naše košnice i pčele, no to ćemo vidjeti kad zatopli.

I nadalje nam je problem uvoz meda koji rapidno raste, a izvoz je jako mali, pokriva samo 30 - 40 posto od uvoza, izjavio je predsjednik Udruge proizvođača Slavonskog meda, Željko Vrbos. Uskoro očekuju i početak edukacije za pčelare. 

Mandarine imaju visoku poziciju 

Neretvanska mandarina je specifičan proizvod čiji je naziv registriran kao zaštićena oznaka izvornosti, a temelji se na posebnosti ovog proizvoda koja proizlazi iz specifičnih okolišnih čimbenika doline rijeke Neretve i tradicije uzgoja. Mandarina je podrijetlom iz jugoistočne Azije, a prvi nasadi mandarina u dolini Neretve zasađeni su sredinom 20. stoljeća.

Tradicija uzgoja Neretvanske mandarine u tom se području nastavila, a proizvodnja se intenzivirala čime je postala glavna komercijalna vrsta među agrumima u Republici Hrvatskoj. Iz tog razloga Neretvanska mandarina zauzima visoku poziciju u proizvodnji i potrošnji voća, što je iznimno važno za naše gospodarstvo jer je najzastupljenija suptropska voćna vrsta koja se uzgaja u Hrvatskoj i jedina voćna vrsta koja se izvozi u većim količinama. 

Dalmatinski pršut

Još jedna zaštićena i daleko poznata namirnica je Dalmatinski pršut. Odlikuje ga osebujna aroma, blagi slani okus i jednolična crvena boja mesa.Od faze soljenja do gotovog proizvoda Dalmatinski pršut proizvodi se unutar zemljopisnog područja dalmatinskih županija i grada Novalje.

Ivo Cagalj/PIXSELL | Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

Prostor Dalmacije, posebice zaleđe i zagorski dio, u reljefno-geografskom i klimatskom pogledu čini jedinstvenu cjelinu na prijelazu između mediteranskog i kontinentalno-planinskog atmosferskog strujanja. Zimi, zbog blizine toplog mora, izostaju ekstremno niske temperature, dok zrak isušuju i hlade česti planinski vjetrovi stvarajući idealno prirodno okruženje za soljenje i sušenje te naknadno zrenje pršuta

Osnovnoškolce očekuje školski medni dan

Ove jeseni Ministarstvo poljoprivrede počinje provedbu Programa školskog mednog dana i promociju meda hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama. Programom se želi educirati djecu i njihove roditelje o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu djece.  

Za provedbu Programa osigurano je 2,000.000 kuna, od čega 1,200.000 kuna za mjeru Školski medni dan i  800.000 kuna za mjeru Promocija meda hrvatskih pčelinjaka. Budući da je u ranoj razvojnoj fazi djece moguće oblikovati prehrambene navike, Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola. Namjera je podići svijest djece od rane dobi o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazati na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebice zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, budući da 84 posto biljnih vrsta i 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.

Program ima za cilj promovirati med lokalnih proizvođača, povećati unos meda u prehranu djece i podići važnost zdrave prehrane. U okviru ovoga Programa provodit će se dvije mjere - Školski medni dan i Promocija meda hrvatskih pčelinjaka.

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message