Liječnici upozoravaju: bol u nogama može biti rani znak ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Periferna arterijska bolest često pogađa noge, a mnogi ga ignoriraju pripisujući starenju ili umoru
Kardiolozi otkrivaju
Ovaj simptom u nogama znak je da imate začepljene arterije
Čitanje članka:
4
min
Liječnici upozoravaju na rani znak kardiovaskularnih problema koji se često javlja u nogama, a koji većina ljudi ignorira, pripisujući ga starenju ili običnom umoru. Riječ je o boli, grčevima ili osjećaju stezanja u mišićima nogu, najčešće u listovima, koji se javljaju tijekom hodanja i nestaju nakon nekoliko minuta odmora. Ovaj simptom, poznat kao intermitentna klaudikacija, klasičan je pokazatelj periferne arterijske bolesti (PAB), stanja koje ukazuje na ozbiljne probleme s cirkulacijom i značajno povećava rizik od smrtonosnog srčanog i moždanog udara.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:51
Što je periferna arterijska bolest?
Periferna arterijska bolest je rašireno vaskularno stanje koje pogađa više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta. Nastaje zbog postupnog nakupljanja masnih naslaga, kolesterola i drugih tvari, poznatog kao plak, unutar stijenki arterija. Taj proces, zvan ateroskleroza, sužava arterije i smanjuje prostor kojim krv može teći. Iako može zahvatiti i arterije u rukama ili zdjelici, najčešće pogađa noge. Kada plak suzi ili potpuno blokira arteriju, krv bogata kisikom ne može doći do mišića i tkiva, što uzrokuje niz simptoma. Problem je što mnogi ljudi nemaju nikakve simptome i bolest se otkrije tek probirom ili kada uznapreduje.
Klasičan simptom koji mnogi ignoriraju
Najčešći i najprepoznatljiviji prvi simptom PAB-a je bol u nogama koja se javlja tijekom fizičke aktivnosti. Poznata kao klaudikacija, što potječe od latinske riječi za "šepati", ova se bol opisuje kao grč, umor, žarenje ili stezanje u mišićima listova, bedara ili stražnjice. Bol se javlja jer sužene arterije ne mogu mišićima osigurati dovoljnu količinu krvi i kisika potrebnu za pojačani napor poput hodanja ili penjanja uz stepenice. Tipično je da se bol javlja nakon otprilike iste prijeđene udaljenosti i povlači se unutar desetak minuta nakon prestanka aktivnosti.
Dr. Erica L. Mitchell, vaskularna kirurginja, naglašava važnost prepoznavanja ovog znaka.
- Bol u nozi koja se pogoršava dok hodate i poboljšava s odmorom klasičan je simptom.
Lokacija boli ovisi o tome koja je arterija pogođena; nelagoda se uvijek javlja ispod mjesta suženja. Primjerice, bol u listu ukazuje na suženje u bedrenoj arteriji, dok bol u stražnjici ili kuku upućuje na problem u arterijama u području zdjelice.
Drugi znakovi na koje treba obratiti pozornost
Kako bolest napreduje, simptomi postaju ozbiljniji. Bol se može početi javljati i u mirovanju, osobito noću dok osoba leži, što se naziva ishemijska bol u mirovanju. Ta bol često budi ljude iz sna. Uz bol, postoje i drugi znakovi koji mogu ukazivati na slabu cirkulaciju u nogama: osjećaj hladnoće u potkoljenici ili stopalu, utrnulost ili slabost u nozi, sporije zarastanje rana ili čireva na stopalima i nožnim prstima te promjene na koži. Koža može postati sjajna, promijeniti boju ili postati blijeda. Također, mogući su gubitak dlačica ili sporiji rast dlaka na nogama te sporiji rast noktiju. U nekim slučajevima, puls u nogama ili stopalima može biti vrlo slab ili nepostojeći. Kod muškaraca, suženje arterija u donjem dijelu aorte ili zdjelici može uzrokovati i erektilnu disfunkciju.
Tiha opasnost: Povezanost sa srčanim i moždanim udarom
Najveća opasnost kod periferne arterijske bolesti nije gubitak uda, iako je to moguća komplikacija u najtežim slučajevima, već činjenica da je PAB snažan pokazatelj raširene ateroskleroze po cijelom tijelu. Plak koji se nakuplja u arterijama nogu vrlo vjerojatno postoji i u arterijama koje opskrbljuju srce (koronarne arterije) i mozak (karotidne arterije). Zbog toga osobe s PAB-om imaju značajno veći rizik od srčanog i moždanog udara. Zapravo, rizik od smrti zbog kardiovaskularnih uzroka jednak je kao kod osoba koje su već preboljele srčani ili moždani udar. To naglašava zašto je važno ovu bolest shvatiti ne kao "periferni", već kao središnji zdravstveni problem.
Tko je u najvećem riziku?
Iako svatko može razviti PAB, rizik raste s godinama, osobito nakon pedesete. Najsnažniji faktori rizika su pušenje (sadašnje ili bivše) i dijabetes. Istraživanja pokazuju da pušači i dijabetičari imaju dva do četiri puta veće šanse za razvoj ove bolesti. Ostali značajni rizični faktori uključuju visok krvni tlak, visoku razinu kolesterola ili triglicerida, kroničnu bubrežnu bolest, pretilost te obiteljsku povijest PAB-a, srčanih bolesti ili moždanog udara. Rano prepoznavanje i kontrola ovih faktora ključni su za prevenciju i usporavanje napredovanja bolesti.
Mogućnosti liječenja ne uključuju uvijek operaciju
Liječenje PAB-a ima dva glavna cilja: ublažavanje simptoma poput boli pri hodanju i, što je još važnije, smanjenje rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. Liječenje je individualizirano i ovisi o težini bolesti. U početnim fazama, ključne su promjene životnog stila. To uključuje prestanak pušenja, usvajanje zdrave prehrane s niskim udjelom zasićenih masti i natrija te redovitu tjelovježbu. Preporučuje se program nadziranog vježbanja, gdje pacijent hoda do točke boli, odmara se, pa nastavlja, što s vremenom može poboljšati cirkulaciju i povećati udaljenost koju može prijeći bez bolova. Liječnici također propisuju lijekove poput antiagregacijskih lijekova (za sprječavanje zgrušavanja krvi), statina (za snižavanje kolesterola) i lijekova za kontrolu krvnog tlaka i dijabetesa.
- Svakom pacijentu individualiziramo plan liječenja prema njegovim simptomima. Dakle, ne morate uvijek ići na operaciju kada posjetite vaskularnog kirurga - objašnjava dr. Charles C. Leithead.
Za pacijente s teškim simptomima koji im značajno narušavaju kvalitetu života, razmatraju se invazivniji postupci. To mogu biti minimalno invazivne endovaskularne procedure poput angioplastike (širenje arterije balonom) sa ili bez ugradnje stenta, ili aterektomija (uklanjanje plaka). U najtežim slučajevima, kada su blokade duge i složene, izvodi se kirurška premosnica (bypass), kojom se stvara novi put za protok krvi oko začepljenog dijela arterije.
*Uz korištenje AI-ja
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
