Žene danas češće dolaze na preventivne preglede i ranije reagiraju na simptome. Istovremeno su informiranije, ali i ponekad zbunjene količinom informacija. Upravo zato važnost stručnog savjetovanja i dalje ostaje ključna
INTERVJU S GINEKOLOGINJAMA
Ovo su najčešći ginekološki problemi kod žena: Evo zašto se o njima sve više govori
Čitanje članka:
6
min
Sve više žena prepoznaje simptome i odlučuje potražiti stručnu pomoć. Liječnice primjećuju da se osnovni problemi nisu značajno promijenili, ali se promijenio kontekst u kojem se pojavljuju. Na to utječu stres, način života i dostupnost informacija.
POGLEDAJ VIDEO: Odjel ginekologije Opće bolnice Zabok
Pokretanje videa...
02:30
Upitali smo doktorice ginekologije, dr. Anu Tikvicu Luetić i Tatjanu Mioč o najčešćim ginekološkim problemima kod žena.
1. Koji su najčešći ginekološki problemi s kojima se žene danas javljaju u Vašoj praksi, i primjećujete li promjene u odnosu na prijašnje godine?
Dr. Ana Tikvica Luetić:
- Najčešći ginekološki problemi zbog kojih se žene javljaju u našu ordinaciju u Zagrebu često ovise o dobi pacijentice. Ipak, možemo reći kako se najčešće radi o abnormalnostima menstrualnog ciklusa, poput produljenih ciklusa, izostanka menstruacije, prečestih krvarenja ili drugih nepravilnosti vezanih u ciklus. Pacijentice se također često javljaju radi bolnih menstruacija, te produljenih menstrualnih krvarenja koja ponekad mogu dovesti i do anemije. Mlađe pacijentice nam dolaze radi simptoma uzrokovanih hormonskim poremećajima poput akni ili pojačane dlakavosti, dok se žene u perimenopauzi i menopauzi javljaju radi simptoma nedostatka estrogena. Žene generativne dobi nam se učestalo javljaju radi problema s plodnosti i nepravilnosti u Papa nalazu.
Dr. Tatjana Mioč Pranić:
- U svakodnevnoj praksi najčešće se susrećemo s nekoliko skupina ginekoloških problema. Među njima prednjače poremećaji menstrualnog ciklusa, nepravilna krvarenja i hormonski disbalansi – osobito u sklopu sindroma policističnih jajnika (PCOS). Zatim su tu upalne bolesti i vaginalne infekcije, uključujući učestale bakterijske i gljivične infekcije i spolno prenosive bolesti. Vrlo su česti i problemi vezani uz bolne mjesečnice i stanja poput endometrioze, koja može značajno utjecati na kvalitetu života žena, te miomi maternice koji su osobito prisutni u reproduktivnoj dobi. Ne smijemo zanemariti ni probleme poput urinarne inkontinencije i spuštanja zdjeličnih organa, koji su češći nakon poroda i u kasnijoj životnoj dobi, ali sve više pogađaju i mlađe žene.
Važan segment našeg rada odnosi se i na vođenje trudnoće, bilo da je riječ o urednim, fiziološkim trudnoćama ili onima koje zahtijevaju pojačan nadzor zbog određenih rizičnih čimbenika, pri čemu nastojimo osigurati maksimalnu sigurnost i za majku i za dijete.
U posljednjih nekoliko godina primjećujemo određene promjene u obrascima dolazaka. Sve je više mlađih žena koje se javljaju zbog hormonskih nepravilnosti i problema s ovulacijom, što dijelom povezujemo sa stresom, načinom života, prehrambenim navikama i manjkom tjelesne aktivnosti. Također, raste svijest o važnosti reproduktivnog zdravlja, pa žene češće dolaze na preventivne preglede i ranije se javljaju kod prvih simptoma, što je izuzetno pozitivno. Uočavamo i veću informiranost pacijentica, ali ponekad i zbunjenost zbog dostupnosti velikog broja informacija na internetu, što dodatno naglašava važnost individualnog pristupa i stručnog savjetovanja.
Sve u svemu, rekla bih da su se osnovni ginekološki problemi zadržali, ali se mijenja kontekst u kojem se pojavljuju – životni stil, dob pacijentica i razina informiranosti danas igraju značajnu ulogu u očuvanju ženskog zdravlja.
2. Koliko su stres, način života i hormonalne promjene (CIN 1 i CIN 2, abnormalnosti papa testa) česti razlozi dolaska u ordinaciju, te koliko su žene informirane o tim dijagnozama?
Dr. Ana Tikvica Luetić:
-Hormonalne promjene čest su razlog posjeta našoj ordinaciji, što opet ovisi o dobi pacijentice. Kod mlađih pacijentica najčešće se susrećemo sa sindromom policističnih jajnika (PCOS), koji može dovesti do karakteristične kliničke slike poput izraženih akni, pojačane dlakavosti, debljine muškog tipa i nepravilnosti menstrualnog ciklusa.
U srednjoj reproduktivnoj dobi takvi poremećaji češće mogu dovesti do problema s plodnošću. Kada govorimo o ženama u perimenopauzi i menopauzi, hormonalne promjene najčešće su povezane s padom razine estrogena, što može uzrokovati simptome poput valunga, poremećaja sna, smanjene koncentracije, promjena raspoloženja i urogenitalne atrofije.
Također ne smijemo zanemariti sve veći broj pacijentica koje se javljaju zbog simptoma prijevremenog zatajivanja jajnika, što znači da menopauza može nastupiti i prije 40. godine života. Uz to, sve se češće susrećemo i s endometriozom, za koju se procjenjuje da pogađa oko 10% žena reproduktivne dobi.
Dr. Tatjana Mioč Pranić:
- Abnormalni nalazi PAPA testa jedan su od vrlo čestih razloga dolaska u ordinaciju, bilo kroz redovite preventivne preglede ili nakon što pacijentice dobiju nalaz koji zahtijeva dodatnu obradu. Važno je naglasiti da većina tih abnormalnosti ne znači ozbiljnu bolest, već najčešće upućuje na blage do umjerene promjene na stanicama vrata maternice, koje su često povezane s prisutnošću HPV infekcije.
U praksi se često susrećemo s time da same pacijentice dolaze zabrinute već pri prvom odstupanju u nalazu, što je razumljivo, ali istovremeno otvara prostor za detaljno objašnjenje i edukaciju. Većina promjena koje se otkriju PAPA testom razvija se sporo i, uz pravovremeno praćenje i liječenje, uspješno se rješava bez dugoročnih posljedica.
Što se tiče informiranosti, rekla bih da je ona danas na višoj razini nego ranije – žene su sve svjesnije važnosti redovitih pregleda i probira. Međutim, i dalje primjećujemo određene nedoumice, osobito kada je riječ o razumijevanju samih nalaza, razlici između različitih stupnjeva promjena te ulozi HPV-a. Nerijetko dolazi i do nepotrebnog straha zbog informacija pronađenih na internetu, koje nisu uvijek jasno interpretirane.
Upravo zato naglašavamo važnost individualnog razgovora s pacijenticom, kako bismo joj na razumljiv način objasnili nalaz, plan daljnje obrade i, što je najvažnije, pružili osjećaj sigurnosti. Edukacija i povjerenje ključni su u ovom segmentu očuvanja ženskog zdravlja.
3. Imate li dojam da se danas više otvoreno govori o temama poput bolnih menstruacija, endometrioze, PCOS-a i seksualnog zdravlja? Što je dovelo do te promjene?
Dr. Ana Tikvica Luetić:
„Svakako primjećujemo da su pacijentice danas otvorenije kada je riječ o razgovoru o reproduktivnom i seksualnom zdravlju. Smatramo kako je tome doprinijela veća dostupnost informacija putem interneta, društvenih mreža i različitih edukativnih platformi. Zahvaljujući tome žene su informiranije o simptomima poput bolnih menstruacije, endometrioze ili PCOS-a te se češće odlučuju potražiti stručnu pomoć.
Dr. Tatjana Mioč Pranić:
- Definitivno imamo dojam da se danas znatno otvorenije govori o temama poput bolnih menstruacija, endometrioze, sindroma policističnih jajnika (PCOS) i seksualnog zdravlja nego što je to bio slučaj ranije. Sve veći broj pacijentica dolazi informirano, spremno postavljati pitanja i aktivno sudjelovati u razgovoru o vlastitom zdravlju, što smatramo izuzetno pozitivnim pomakom.
Do ove promjene dovelo je više čimbenika. Prije svega, dostupnost informacija putem digitalnih platformi i društvenih mreža značajno je povećala svijest o ginekološkim stanjima koja su se ranije često smatrala “normalnima” ili su se jednostavno prešućivala. Primjerice, bolne menstruacije danas se sve manje percipiraju kao nešto što žena mora trpjeti, a sve više kao simptom koji zaslužuje medicinsku obradu.
Veliku ulogu odigrale su i javnozdravstvene kampanje, kao i istupi liječnika i pacijentica u medijima, čime su se određene teme destigmatizirale. Također, mlađe generacije sklonije su otvorenijoj komunikaciji o tijelu, mentalnom i seksualnom zdravlju, što dodatno doprinosi promjeni društvenog okvira.
Unatoč tome, još uvijek postoji prostor za napredak, osobito kada je riječ o pravovremenom prepoznavanju i dijagnosticiranju stanja poput endometrioze, koja često ostaje nedovoljno prepoznata. Upravo zato nastavljamo naglašavati važnost edukacije, otvorenog dijaloga i redovitih ginekoloških pregleda kao temelja očuvanja zdravlja i kvalitete života žena.
4. Postoje li još uvijek teme o kojima žene teško progovaraju – i zašto je važno da se o tim problemima javno razgovara?
Dr. Tatjana Mioč Pranić:
- Iako je vidljiv značajan napredak u otvorenosti komunikacije, još uvijek postoje teme o kojima žene teže progovaraju. To se ponajprije odnosi na probleme poput bolnih spolnih odnosa, smanjenog libida, zatim urinarne inkontinencije, spuštanja zdjeličnih organa, ali i psiholoških aspekata vezanih uz reproduktivno zdravlje, poput neplodnosti ili gubitka trudnoće.
Razlozi za to su višestruki. Dijelom se radi o i dalje prisutnoj nelagodi i osjećaju srama, ali i o društvenim obrascima u kojima se određeni problemi smatraju “intimnima” ili se pogrešno doživljavaju kao nešto što žena treba sama podnositi. Također, neke pacijentice nisu sigurne jesu li njihovi simptomi uopće medicinski relevantni, pa odgađaju dolazak liječniku.
Upravo zato je iznimno važno da se o tim temama javno govori. Otvorena komunikacija doprinosi destigmatizaciji, potiče žene da ranije potraže pomoć i omogućuje pravovremenu dijagnostiku i liječenje. Kao struka, nastojimo stvoriti sigurno i povjerljivo okruženje u kojem će se svaka pacijentica osjećati slobodno iznijeti svoje tegobe, bez straha od osude. Jer tek kada se o problemu može otvoreno govoriti, možemo ga i uspješno rješavati.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
