Poljoprivrednici diljem EU prelaze na ekološku zaštitu bilja uz pomoć prirodnih saveznika poput bubamara, smanjujući pesticide bez gubitka profita. Hoće li svi slijediti njihov primjer?
Pametnija poljoprivreda
Poljoprivrednici usko surađuju s prirodom kako bi još smanjili upotrebu pesticida
Čitanje članka:
4
min
Uz potporu istraživača koje financira EU, poljoprivrednici diljem Europe usvajaju pametnije i bolje integrirane načine zaštite bilja koji štite usjeve i smanjuju upotrebu kemikalija – bez smanjivanja dobiti.
U sunčanoj Tourinhi, gradiću sjeverno od Lisabona, poljoprivrednik Bruno Neves ponosno šeta svojim poljima i staklenicima punim salate i krastavaca. Uoči Božića bit će i tradicionalnog portugalskog božićnog kupusa. U zraku zuje bubamare, osolike muhe i drugi kukci – mali saveznici u njegovoj misiji uzgoja zdravih usjeva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:56
- Stvaram dobre uvjete za život insekata na svojoj farmi. Ne možemo se boriti protiv prirode, trebali bismo je gledati kao našeg prijatelja - rekao je Neves, koji naporno radi na ograničavanju upotrebe kemijskih pesticida.
Priroda na prvom mjestu
Njegov pristup odražava suštinu metode uzgoja poznate kao integrirana zaštita bilja (IPM). Ova metoda pruža pametan, ekološki prihvatljiv način zaštite usjeva kroz prirodne procese umjesto oslanjanja prvenstveno na kemikalije.
IPM kombinira tehnike poput plodoreda i uzgoja sorti otpornih na štetočine. Također uključuje primjenu metoda biološkog suzbijanja štetnika s pomoću bubamara, parazitskih osa i korisnih gljiva.
Pesticidi se, pritom, ne zabranjuju u potpunosti, već se primjenjuju samo kad je nužno i na način koji minimizira rizik za zdravlje ljudi, korisne organizme poput pčela, bubamara ili gljivica koje štite biljke te za okoliš.
Neves je jedan od brojnih poljoprivrednika u Europi koji eksperimentiraju s integriranom zaštitom bilja u okviru inicijative koju financira EU pod nazivom IPMWORKS, a koja je trajala od 2020. do travnja 2025. godine.
- Cilj inicijative IPMWORKS uzgoj je zdravih usjeva i upravljanje bolestima usjeva, korovom i štetnicima uz smanjenje upotrebe pesticida - rekao je Nicolas Munier-Jolain iz francuskog Nacionalnog istraživačkog instituta za poljoprivredu, hranu i okoliš, koji koordinira istraživački tim inicijative IPMWORKS.
Rizici koje donose pesticidi
Kemijski pesticidi i dalje su glavni izvor onečišćenja, zagađuju tlo, vodu i zrak, štete biološkoj raznolikosti, pa čak i stvaraju otpornost kod štetnika. Također predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje, a izloženost je povezana s kroničnim bolestima kao što su rak, srčane, respiratorne i neurološke bolesti.
Iako je integrirana zaštita bilja postala obvezna u EU-u 2014. godine, usvajanje je sporo. Većina poljoprivrednika i dalje se u velikoj mjeri oslanja na pesticide. Inicijativom IPMWORKS nastoji se to promijeniti izgradnjom mreže predvodnika među poljoprivrednicima poput Nevesa.
- Pesticidi mi se nikada nisu sviđali - rekao je Neves, koji primjenjuje IPM od preuzimanja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva 2011. godine. „Nisam ih želio upotrebljavati zbog zdravstvenih problema, ali i zato što vjerujem da bismo trebali biti bolji ako to možemo.”
Njegova upornost se isplatila.
- Mnogi mi poljoprivrednici ne vjeruju, ali prošle sam godine prskao samo tri ili četiri puta - rekao je. „Neke farme prskaju čak dva puta tjedno.”
Učimo jedni od drugih
Mreža IPMWORKS pružila je neprocjenjivu podršku u pronalaženju učinkovitih alternativa pesticidima, rekao je Neves. "Bilo je sjajno povezati se s poljoprivrednicima istomišljenicima koji su imali iste ciljeve i izazove. Prilika da podijelim svoja iskustva i učim od drugih dala mi je snagu da nastavim čak i kad nije bilo lako."
Jedan od velikih uspjeha inicijative bilo je stvaranje poljoprivrednih centara. Riječ je o mrežama ravnopravnih članova koje vode specijalizirani treneri poput Jolien Claerbout, belgijske poljoprivredne istraživačice iz tvrtke Inagro, savjetodavne tvrtke za poljoprivredu, koja je radila s poljoprivrednicima u Flandriji.
* Uloga trenera centra bila je ključna - rekla je Claerbout. „Prvo smo trebali poljoprivrednike koji će imati povjerenja u nas i jedni u druge. Zatim smo mogli razmjenjivati ideje i praktična rješenja.”
Ti su centri postali prostor u kojem poljoprivrednici mogu razmjenjivati iskustva i zajedno pronalaziti alternative.
- Bez njih, uz toliko rada na svojim farmama, možda nikada ne bi imali vremena za to - rekla je.
Jednako profitabilno
Je li uspjelo? Da – i to ne samo za okoliš. Poljoprivrednici također imaju koristi.
- Pokazali smo da je holistička metoda IPM isplativa i nudi kvalitetnije suzbijanje štetnika - rekao je Munier-Jolain. „Smanjuje oslanjanje na skupe pesticide, često bez gubitka dobiti.” Istraživački tim također je izradio module za obuku i internetski alat za resurse povezane s metodom IPM kako bi pomogao poljoprivrednicima da usvoje održive metode.
Munier-Jolain je, međutim, napomenuo da mnogi poljoprivrednici i dalje oklijevaju. Više financijskih poticaja moglo bi pomoći, kao i mijenjanje percepcije, rekao je. „Trebali bismo pokušati predstaviti integriranu zaštitu bilja kao gospodarsku priliku, a ne kao ograničenje za poljoprivrednike.”
Neves smatra da strah također igra ulogu.
- Najveći izazov je način razmišljanja - rekao je. „Mnogi poljoprivrednici strahuju da će njihovi usjevi izgubiti vrijednost. Moraju vjerovati da je to moguće.”
Širi utjecaj
Iako točni brojevi nisu dostupni, podaci EU-a ukazuju na to da postoji golem potencijal u širenju integrirane zaštite bilja. Prema Munier-Jolainu, šira primjena mogla bi donijeti velike koristi i za društvo i za okoliš.
- Kad bi svi europski poljoprivrednici usvojili holističku integriranu zaštitu bilja, realno bismo mogli težiti smanjenju pesticida za 50 % – bez ikakvog stvarnog smanjenja sigurnosti hrane - rekao je Munier-Jolain. To bi značilo čišću vodu, zdravija tla i veliki poticaj biološkoj raznolikosti.
Za Nevesa je to vizija koja ga motivira. „Kao poljoprivrednik ne proizvodim samo hranu, već i štitim okoliš. Želim da, kad moja djeca budu gledala ovu zemlju za 40 godina, vide da je njihov otac pomogao da ju se zaštiti, a ne da ju se uništi.”
Ne radi se samo o manje pesticida. Radi se o ponovnom promišljanju poljoprivrede kako bi bili zadovoljeni svi kriteriji: ljudi, dobit i planet. Izazov koji sada slijedi jest proširiti ove uspjehe jer zelenija budućnost poljoprivrede ovisi upravo o tome.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Autorica Michaela Nesvarova
Više informacija
POGLEDAJTE VIDEO: HALLOWEEN RAMEN
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
