Važno je istaknuti da problemi mentalnog zdravlja nisu nužno i mentalne bolesti, a roditelji trebaju reagirati na svaku promjenu kod djece i razgovarati s njima, istaknula je naša sugovornica
BEZ STIGME
Polovica mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života
U razredu od 25 učenika čak se njih pet suočava s problemima mentalnog zdravlja, pri čemu samo jedan od tih pet dobiva i adekvatnu pomoć. Istodobno, podaci kažu da polovina dijagnosticiranih mentalnih poremećaja počinje u dobi do 14 godina.
Ovo su statistike na koje svakako treba upozoriti povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada. Dr. Suzana Fabijanić, koja radi u Odsjeku za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sisačko moslavačke županije, kaže da se problemi mentalnog zdravlja ne moraju isključivo odnositi na mentalnu bolest.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:23
Na mentalno zdravlje djece, kaže liječnica, utječu različiti složeni međuodnosi između njih i njihovog okruženja, kako u obitelji, tako i u školi, društvu vršnjaka i široj društvenoj zajednici.
Genetske čimbenike također ne smijemo zanemariti. Dakle, različiti životni događaji mogu pokrenuti promjene koje onda dovode do mentalnozdravstvenih problema, a kod nekih i do mentalne bolesti.
Prema podacima od prije dvije godine, najčešći razlozi boravaka u bolnici, povezanih s mentalnim poremećajima u dobi od deset do devetnaest godina, mješoviti su poremećaji ponašanja i osjećaja, akutni i prolazni psihotični poremećaji, emocionalni poremećaji s početkom u djetinjstvu te reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe, uključujući PTSP i depresivne poremećaje – kaže nam dr. Fabijanić koja svakodnevno radi s djecom i adolescentima pomažući im kod problema s mentalnim zdravljem.
Mnoga djeca ne primaju pomoć, a razlozi tomu, kaže liječnica, često leže u stigmi koja prati ljude s problemima mentalnog zdravlja. Drugim riječima, djeca, ali i njihovi roditelji, boje se da će ih društvo obilježiti ako potraže pomoć. Istodobno, mnogi su odrasli nedovoljno informirani, pa misle da je dijete samo "zločesto i neodgojeno".
Dr. Fabijanić u svom se radu svakodnevno susreće s najrazličitijim slučajevima. Trenutno, kaže, ima adolescenticu, aktivnu sportašicu, kojoj je nedavno otkrivena srčana greška. Posljedica je uznemirenost, stalno stanje na rubu suza, nemogućnost da o tome otvoreno razgovara. Ovaj je primjer dokaz da je iznimno širok spektar situacija i okolnosti koje kod djece i adolescenata mogu prouzročiti psihičke probleme.
U svojoj se praksi susrećem s nerazličitijom problematikom, od uobičajenih reakcija na stresne događaje, poput straha od ispita u školi, nesretne ljubavi ili tugovanja zbog izgubljenih prijateljstava, pa do ozbiljnih depresivnih pacijenata, onih koji imaju fobiju od škole te slučajeva samoranjavanja ili zlouporabe psihoaktivnih supstanci.
A kako bi roditelji prepoznali problem, jako je važno da promatraju dijete i uočavaju promjene u njegovom ponašanju. Na te promjene treba reagirati pitajući dijete kako se osjeća i događa li mu se nešto što ga smeta. Ne govorite djetetu da to nije ništa i da su se vama događale i lošije stvari. Ključno je potražiti pomoć – tumači dr. Fabijanić te ističe da djetetu treba postaviti pitanje razmišlja li da si naudi.
Ne treba se, kaže liječnica, bojati pitati dijete i o suicidalnim namjerama, s tim da sva pitanja moraju biti prilagođena uzrastu djeteta.
Mentalno zdravlje učenika bit će dio sistematskih pregleda
Dr. Fabijanić bila je dio radne skupine projekta "PoMoZi Da" koji je osmišljen u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a cilj mu je poboljšati zdravstvenu pismenost učitelja i nastavnika koji najviše vremena provode s djecom, kako bi na vrijeme znali prepoznati problem mentalnog zdravlja kod djece, reagirati na njega te znati kome i kako se obratiti.
Istodobno, ove školske godine uveden je i program probira mentalnog zdravlja u sklopu sistematskih pregleda učenika prvih razreda srednjih škola. To provode Službe za školsku i sveučilišnu medicinu, a ovim probirom će se prepoznavati djeca s rizikom za razvoj problema mentalnog zdravlja i uključivati u primjereni tretman.
Činjenice o mentalnom zdravlju:
- Ukupno 50% mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine života, a čak 75 % prije 18. godine
- Anksiozni poremećaji javljaju se već u dobi od između 6. i 14. godine života
- Više od 70% svih mentalnih bolesti može se dijagnosticirati prije dobi od 25 godina
- Udio klinički jasne depresije u dječjoj dobi je 1 do 3%, a u adolescenciji on raste na 8 do 9%
- Samoubojstva su u padu, pa 2017. nije zabilježen niti jedan slučaj suicida u dobi do 14 godina, a u posljednja dva desetljeća bilježi se i pad samoubojstava u dobi od 15 do 19 godina u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
13:09
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
