Lifestyle

Komentari 14

Ponovo se družimo i okupljamo, no nakon dugog boravka doma nekima to izaziva anksioznost

Ponovo se družimo i okupljamo, no nakon dugog boravka doma nekima to izaziva anksioznost

Ponovno otvaranje i započinjanje nekakvog relativno normalnog života ne mora biti stresno. Sami trebate odrediti svoje granice te nastaviti raditi ono što vas veseli i što na vas ima pozitivan utjecaj

Svijet se budi - naši društveni kalendari ponovno su puni događanja, autoceste se pune avanturistima željnih odmora i promjena, ali kod nekih ovaj djelomični povratak na staro izaziva određeni stres i tjeskobu.

POGLEDAJTE VIDEO: Hobi iz karantene pretvorila u biznis

Imate li 'anksioznost ponovnog otvaranja'?

Ako prilikom izlaska ili odlaska na posao se osjećate kao da ste ponovo prvi dan u školi - niste jedini. 

'Anksioznost ponovnog otvaranja' je osjećaj povremenog stresa ili tjeskobe zbog povratka u normalan život ili nešto slično onome kako je život izgledao prije pandemije. A s obzirom na prirodu karantene, to je uglavnom u smislu društvenog života i okruženja u kojem je puno ljudi.

Ali, srećom, ovaj osjećaj je prolazan i može se smanjiti postepenim vraćanjem u društvo. Jer ​​istina je da nema žurbe. 

Dogovorite se s ukućanima za druženja kod kuće 

Većina stresa zbog ponovnog pokretanja društvenog života dolazi od osjećaja da se moramo odjednom vratiti u 'normalu'. 

Ali nakon karantene nitko nije isti, a ovo je vaša prilika da stvorite novi način života koji vas istinski ispunjava. Uzmite si vremena za ponovnu integraciju u društvo tako što ćete uz druženja s prijateljima dogovoriti i večeri za obitelj. Ili samo za sebe, što će vam dati vremena da možete uživati ​​u svojim hobijima s kojima ste se počeli baviti tijekom karantene. 

Bilo da su to bile besciljne šetnje okolicom, mirne noći na kauču ili otmjena domaća večera, što god vas opušta i zadovoljava - i dalje si priuštite tu aktivnost.

Budite osviješteni i pazite i na druge ljude kad se počnete družiti i izlaziti

Mnogi od nas pandemijskog stresa su se rješavali pomoću meditacije i joge. Ali ove prakse mogu biti jednako korisne u ublažavanju tjeskobe tijekom započinjanja ovog novog društvenog života. 

Studije su pokazale da meditacija mijenja područja mozga koja su povezana sa stresom - i to dugoročno. Joga također dijeli puno blagodati meditacije. 

Odlazak u prirodu

Ovo vrijeme promjene može stvoriti dojam kod ljudi kako je sad potrebno stalno biti među drugim ljudima. Ali izlazak iz kuće ne mora uvijek biti društven. 

Zakazivanje vremena za ponovno povezivanje s prirodom može biti još korisnije od tog dogovora za kavu. Stoga se uputite u park s dekicom ili isključite telefon i krenite u planinarenje. 

Naučite postaviti i držati granice

Zabavna činjenica: Istraživanje je pokazalo da postavljanje granica u našem poslu i osobnom životu može pomoći u borbi sa stresom. Kako smo u procesu ponovne društvene promjene, ljudi si mogu itekako olakšati život postavljajući granice na način da znaju reći ne. 

Nakon više od godinu dana društvenog distanciranja, velika je napast pozitivno odgovoriti na svaki poziv za druženje, bio to izlazak, koncert, kava ili šetnja. Ali, ako osjećate stres ili strah od nečega (bio realan ili nerealan) to je upozorenje da zastanete i razmislite o postavljanju granica. Granice su struktura koja će održavati integritet novog, zdravog društvenog života, piše MindBodyGreen.

Promijenite obrasce ponašanja

Što je poanta svega? Ponovno otvaranje i započinjanje nekakvog relativno normalnog života ne mora biti stresno. Sami trebate odrediti svoje granice, što želite, a što ne, te nastaviti prakticirati stvari koje ste radili za vrijeme karantene, a koje imaju pozitivni učinak na vaše tijelo i mentalno zdravlje.

Stres se može kontrolirati i umanjiti. Razmislite što želite, čemu ste se veselili da ćete moći nakon završetka karantene i usmjerite se na te aktivnosti. Procijenite koji društveni događaji vam odgovaraju, a koji ne i vjerujte sebi. Nema žurbe, prilagodite 'povratak u društvo' vašem tempu i željama.

Najčitaniji članci