Prehrana i raspoloženje: Jedete li više 'živu ili neživu' hranu?
Na sluznici crijeva smješteno čak 100 milijuna živaca zbog čega ih neki nazivaju i 'drugim mozgom'. U njima se proizvodi oko 95 posto serotonina, a hoće li ga biti toliko, ovisi o onome što jedete
Jeste li primijetili da je puno lakše posegnuti za nezdravom nego zdravom hranom? I to se ne događa bez razloga. Nezdrave namirnice bogate nezdravim mastima i rafiniranim šećerima u mozgu aktiviraju iste centre za osjećaj zadovoljstva kao i droga te stvaraju ovisnot. Poslije takve hrane možete se prvotno osjećati prepuni energije, ali vrlo brzo tu euforiju zamjenjuje neraspoloženje, umor i pospanost.
POGLEDAJTE VIDEO Zdrave namirnice koje jačaju organizam i čuvaju zdravlje:
Pokretanje videa...
01:33
S druge strane, zdrava hrana kakvu po ayruvedi nazivaju i 'živom hranom' (svježa, organska i svježe kuhana hrana), rezultira sporijim i ravnomjernijim otpuštanjem energije te nema tih naglih oscilacija kao kod nezdrave, 'nežive hrane'.
Osim toga, sve što pojedete utječe na rad vaših crijeva te na ravnotežu dobrih i loših bakterija o čemu ovisi kako ćete se osjećati. Od davnina je poznata povezanost crijeva sa sveukupnim zdravljem, i fizičkim i psihičkim.
Na sluznici naših crijeva smješteno čak 100 milijuna živaca zbog čega ih neki nazivaju i 'našim drugim mozgom'. U njima se proizvodi oko 95 posto serotonina te oko 50 posto dopamina, neurotransmitora zaslužnih za dobro raspoloženje.
Probavni trakt dom je za čak sto trilijuna mikroba dobrih za naše zdravlje. Ali, ako se ravnoteža dobrih i loših bakterija u crijevima poremeti, vrlo lako možete postati lošije raspoloženi, umornije i tjeskobniji. Osim toga, u takvim situacijama zna se pojaviti i nadutost, zatvor ili proljev.
- Ako su dobre i loše bakterije u crijevima u neravnoteži, možete se razboljeti - kaže svjetski poznati stručnjak za probiotike dr. Allan Walker, direktor Odjela za prehranu Medicinske škole Sveučilišta Harvard koji preporučuje redovito uzimanje probiotika.
- Pokazalo se da probiotici luče zaštitne tvari koje mogu pokrenuti imunološki sustav i tako spriječiti patogene da preuzmu kontrolu i pogoduju nastanku bolesti - objasnio je.
Za organizam je dobra sva hrana bogata vitaminima i mineralima, proteinima, vlaknima, zdravim mastima itd. Od takvih namirnica ćete se osjećati dobro.
Zahvaljujući proteinima duže ćete se osjećati siti, no oni su zaslužni i za održavanje dobre razine šećera u krvi te za stvaranje dopamina i noradrenalina, neurotransmitera odgovornih za budnost, pažnju, koncentraciju, motivaciju... Kombinacija ta dva hormona osigurava dovoljno energije za dnevne zadatke, oni djeluju stimulativno i podižu raspoloženje.
Tijelu su neophodna i vlakna koja su zaslužna za dobar i pravilan rad probave, a kad probava dobro radi, odmah se osjećate boje i sretnije. Osim toga, vlakna reguliraju razinu kolesterola i šećera u krvi tako što usporavaju njegovu apsorpciju. Zatim, potiču proizvodnju hormona sreće,i zaslužni su za vitkiju liniju, odlična su za prevenciju zatvora...
Želite li jednostavno saznati kako ono što ste pojeli utječe na vas, samo obratite pažnju kako se dugoročno osjećate nakon što nešto pojedete - dobro ili loše, i dobili ste odgovor na pitanje.
Obratite pažnju na izgled hrane i znat ćete za što je dobra
GREJP - DOJKE Grejp, naranča i ostali agrumi iznutra podsjećaju na ženske mliječne žlijezde u grudima, a pomažu cirkuliranju limfe kroz dojke. Grejp sadrži limonoid za koji je otkriveno kako štiti od raka.
ORAH - MOZAK Orasi su od davnina poznati kao hrana za mozak. Dobar su izvor omega-3 kiselina i imaju više antioksidansa, folne kiseline (vitamina B9) i vitamine E od ostalih orašastih plodova.
MRKVA - OČI Nakon što prerežete mrkvu, možete vidjeti kako njezina unutrašnjost nalikuje oku, preciznije zjenici. Beta-karoten iz mrkve (koji joj daje narančastu boju) pomaže u održavanju zdravog vida, štiti od makularne degeneracije (degeneracije žute pjege) i razvoja katarakte (sive mrene).
CELER - KOSTI Lišće celera podsjeća na kosti, a celer sadrži silicij koji je dio onoga što kostima daje čvrstoću. I jedan detalj - kosti sadrže 23 posto natrija, a jednak postotak nalazi se i u celeru.
GLJIVA - UHO Presjek gljive nalikuje na uho, a one su prepune vitamina D koji je nužan za sprječavanje gubitka sluha. Zato, ne želite li nositi slušni aparat, jedite gljive.
AVOKADO MATERNICA Oblikom podsjeća na maternicu i grlić maternice, a istraživanja su pokazala kako doprinosi ravnoteži hormona u tijelu i sprječavanja raka grlića maternice. Upravo koliko treba djetetu da se razvije u maternici - devet mjeseci, toliko je potrebno avokadu da iz cvijeta postane plod.
RAJČICA - SRCE Prerežete li rajčicu vidjet ćete kako podsjeća na presjek srca - ima "klijetke i pretklijetke". Ona ima više likopena od drugog voća a to je odlična hrana za srce i krv. Likopen dokazano smanjuje rizik od srčanih bolesti. Rajčica ima i puno C vitamina što je, također, važno za zdravlje srca.
ĐUMBIR - ŽELUDAC I CRIJEVA Stoljećima se koristi kao lijek za želudac, a dokazano i pomaže probavi. Također, njegov glavni sastojak - gingerol odličan je u borbi protiv mučnine i povraćanja.
SLATKI KRUMPIR - GUŠTERAČA Ova vrsta krumpira pomaže gušterači tako što stabilizira razinu šećera u krvi. Uz to, bogat je vitaminom B6 koji usporava rast raka gušterače.
GRAH - BUBREZI Za grah kažu da liječi bubrege i pomaže njihovom normalnom radu. Kada pogledate grah, on zaista ima oblik bubrega.
SMOKVA - TESTITI Sjemenke u smokvi podsjećaju na spermije, a dokazano je da smokve povećavaju pokretljivost spermija što direktno utječe na plodnost muškaraca.
GROŽĐE - PLUĆA Grožđe nalikuje alveolama u plućima koje omogućavaju prolazak kisika u krvotok. Prehrana bogata grožđem pomaže u borbi protiv raka pluća. Njegove sjemenke sadrže kemikaliju proanthocyanidin koja smanjuje jačinu napadaja kod astme uzrokovane alergijom.
