Lifestyle

Komentari 4
REDOVITO VJEŽBAJTE

Previše stresa može utjecati na vaš probavni sustav: Pazite na sebe i izbjegnite taj problem

S obzirom da je pandemija uzela maha nije čudno što se mnogo ljudi u ovim vremenima bori sa stresom. Svatko tko se susreo sa stresom zna kako on može utjecati i na probavni sustav

Mozak i crijeva povezani su i neprestano su u komunikaciji. Zapravo, više neurona boravi u crijevima nego u cijeloj leđnoj moždini, prema istraživanju objavljenom u knjizi Neuroscience.

POGLEDAJTE VIDEO:

Stres može utjecati na svaki dio probavnog sustava. Crijevima dijelom upravlja središnji živčani sustav u mozgu i leđnoj moždini. Osim toga, ima vlastitu mrežu neurona u sluznici gastrointestinalnog sustava, poznatu kao enterični ili unutarnji živčani sustav. Zapravo, sustav živaca u vašim crijevima toliko je utjecajan da neki istraživači smatraju crijeva drugim mozgom, kao što je navedeno u članku objavljenom u časopisu Scientific American.

Enterični živčani sustav, zajedno sa svojih 100 milijuna živčanih stanica koje postavljaju vaš gastrointestinalni trakt od jednjaka do rektuma, regulira probavne procese poput gutanja, oslobađanje enzima za razgradnju hrane. 

Stres može značajno utjecati na način na koji vaše tijelo provodi ove procese.

Što se događa kada je vaše tijelo pod stresom?

Kada se suoči s potencijalno prijetećom situacijom, simpatički živčani sustav, dio tjelesnog autonomnog živčanog sustava, koji regulira tjelesne funkcije poput otkucaja srca, disanja i krvnog tlaka, reagira pokretanjem 'reakcije borbe ili bijega', oslobađajući hormon stresa kortizol kako bi tijelo bilo spremno za suočavanje s prijetnjom.

Stres uzrokuje fiziološke promjene, poput povišenog stanja svijesti, ubrzanog disanja i otkucaja srca, povišenog krvnog tlaka, porasta kolesterola u krvi i povećanja napetosti mišića.

Kada stres aktivira reakciju na prijeteću situaciju to može utjecati na vaš probavni sustav tako što:

- Uzrokuje grčenja jednjaka
- Povećava kiselinu u želucu zbog čega ćete osjećati mučninu
- Možete dobiti proljev ili zatvor

U ozbiljnijim slučajevima stres može uzrokovati smanjenje protoka krvi i kisika u želucu, što može dovesti do grčeva, upala ili neravnoteže crijevnih bakterija. Također može pogoršati gastrointestinalne poremećaje, uključujući:

- Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
- Upalnu bolest crijeva (IBD)
- Peptični čir
- Gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB)

Iako stres možda neće uzrokovati čir na želucu ili upalnu bolest crijeva, on može pogoršati ove i druge bolesti probave. Stoga je važno poduzeti potrebne mjere kako biste imali kontrolu tijekom stresnih situacija i pronašli načine da se smirite.

6 načina za upravljanje stresom:

1. Redovito vježbajte

Fizička aktivnost ublažava napetost i potiče oslobađanje kemikalija u vašem mozgu nazvanih endorfini, koje djeluju kao prirodna sredstva protiv bolova. Endorfini poboljšavaju san, što može pomoći u ublažavanju stresa.

To je jedan od najboljih načina za upravljanje stresom i održavanje zdrave probave.

2. Razmislite o psihoterapiji

Kognitivna bihevioralna terapija tehnika je koja dokazano pomaže u smanjenju anksioznosti i stresa pomažući vam naučiti zamijeniti negativne, iskrivljene misli pozitivnim. Pacijentima koji su izvijestili o niskoj kvaliteti života nasumično je dodijeljena psihoterapija zajedno sa standardnom medicinskom skrbi tijekom tri i pol mjeseca. U usporedbi s kontrolnom skupinom, ljudi koji su primali psihoterapiju izvijestili su o višoj kvaliteti života te nižim razinama depresije i anksioznosti.

3. Odaberite hranu koja razbija stres

Pregled objavljen u svibnju 2017. u časopisu Neuroscience and Biobehavioral Reviews pokazao je da poremećaji prehrane i pretilost mogu biti povezani sa psihološkim stresom. Kortizol, hormon koji oslobađaju nadbubrežne žlijezde, također povećava apetit. Stres može utjecati i na prehranu. Studije su pokazale da fizička ili emocionalna uznemirenost povećava unos hrane bogate masnoćama, šećerom ili oboje.

Ali postoje određene namirnice za koje se pokazalo da smanjuju tjeskobu. Losos sadrži omega-3 masne kiseline, koje su prirodni pojačavači raspoloženja. Bademi su prepuni magnezija, minerala koji pomaže u kontroli razine kortizola. A naranče i drugo limunsko voće sadrže vitamin C koji može smanjiti krvni tlak.

4. Joga

Ova praksa um-tijelo kombinira fizičke poze s tehnikama disanja i meditacijom. Joga značajno smanjuje stres, anksioznost i depresiju. Istraživanja također pokazuju da joga može smanjiti krvni tlak i otkucaje srca.

5. Meditacija

Postoje mnoge tehnike meditacije koje vam mogu pomoći da usredotočite svoj um na neki predmet, aktivnost ili vam pomažu postići smirenost. 

6. Upravljajte s obavezama

Važan dio smanjenja stresa je briga o sebi. Za mnoge to uključuje što učinkovitije upravljanje vremenom. 

Svoje vještine upravljanja vremenom možete poboljšati:

- Znajući svoje rokove
- Planiranjem unaprijed
- Postavljanjem ciljeva
- Izbjegavanjem odgađanja

Uz sve ovo vrlo je bitno uskladiti disanje i misli, kako bi stekli bolju perspektivu i kako bi bili pažljiviji, piše Everyday health.

Najčitaniji članci