DHMZ ovih dana upozorava na mogućnost velikih vrućina, donosimo podsjetnik sa stručnim savjetima kako se zaštititi od rizika po zdravlje te toplinskog udara
OPASNE VRUĆINE
Preživjeti pakao: Hrvatska se prži na 40°C! Evo kako se zaštiti od toplinskog udara i rashladiti
Čitanje članka:
9
min
Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu, u kolovozu nas gotovo do kraja mjeseca očekuje suša, uz visoke temperature, uglavnom iznad 30, pa sve do 36 stupnjeva, što znači da bi kolovoz u prosjeku mogao biti natprosječno topao. Uz takvu prognozu, nije zgorega biti svjestan rizika po zdravlje, posebno kad su u pitanju stariji ljudi i pretile osobe, kao i oni koji pate od visokog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, astme i KOPB-a, ali i oni zdravi, upozoravaju liječnici s kojima smo razgovarali. Naime, ako se ne čuvamo pravilno, visoke ljetne temperature lako mogu izazvati dehidraciju ili dovesti do toplinskog, odnosno toplinskog udara, koji - ako se ne prepoznaju na vrijeme - mogu biti vrlo opasni po život.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:31
No, podaci pokazuju da vrijeme kada je temperatura zraka dva dana zaredom viša od 35 stupnjeva može biti 'nezgodno' i za dotad zdrave osobe, odnosno ljude koji imaju problema sa srcem i krvnim žilama ili respiratornim sustavom ali još nemaju dijagnozu. Tako je istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Cardiology 2019. godine, pokazalo da se tijekom takvih dana bilježi veći broj izvanbolničkih zastoja srca, za čak 16 posto, pogotovo ako se visoke temperature bilježe i noću. A ako se tijelo ni noću ne stigne ohladiti, češći je i rizik od toplinskog udara.
Među znakovima koji mogu ukazivati na to da se teško nosite s toplinskim valom su: pojačano znojenje s hladnom i vlažnom kožom; glavobolja, umor, žeđ i mučnina. Ako stanje potraje bez rashlađivanja i adekvatne pomoći, to može dovesti do toplinskog udara. Kod njega je specifično da tijelo više ne može regulirati toplinu, pa se osoba ne znoji te ima vruću, suhu i crvenu kožu. To prati visoka temperatura (i do 40 stupnjeva), uz osjećaj groznice. Vjerojatno ćete primijetiti i ubrzani puls, teško i plitko disanje, a uz žeđ i vrtoglavicu, mogu se javiti i mučnina i povraćanje te grčevi u mišićima. Ako stanje potraje, javlja se zbunjenost, iracionalno ponašanje te gubitak svijesti, pojasnio je za 24sata dr. Hrvoje Tiljak, liječnik obiteljske medicine u Novom Zagrebu.
- Kod prvih znakova toplinskog udara čovjeka odmah treba skloniti u hlad ili u klimatiziranu prostoriju i odmah pozvati liječnika. U međuvremenu, razodjenite ga i počnite rashlađivati mokrim ručnicima koje možete ostaviti na tijelu kao hladni oblog 10-ak minuta. Pokušajte stvoriti umjetno strujanje zraka - mahanjem lepezom, krpom ili nekim sličnim predmetom. Ne preporučuje se polijevanje ili tuširanje jako hladnom vodom, jer bi to stvorilo preveliki šok za organizam, no možete umiti čovjeka mlakom vodom. Ponudite osobi tekućinu, najbolje vodu, ili rehidracijsku otopinu. Ako može piti, najbolje nekoliko puta u malim gutljajima. Ne inzistirajte na tome da puno pije, jer to može izazvati povraćanje - savjetuje dr. Tiljak. Ako osoba nije pri svijesti, postavite ju odmah u bočni položaj i pratite vitalne funkcije, te svakako ostanite s njom do dolaska liječnika.
Općenita preporuka za prevenciju toplinskog udara je ne izlaziti po najvećim vrućinama tijekom dana, dakle između 10 i 17 sati. Ako baš morate nešto obaviti, važno je primjereno se odjenuti - u laganu odjeću od materijala koji su prozračni. Uvijek bismo uza se trebali imati bočicu vode i svako malo otpiti po nekoliko gutljaja. Kad smo u prilici, hladnom vodom dobro je rashladiti se po licu, vratu, zapešćima i po nogama.
- Ne izlazite iz kuće bez šešira ili kape, ali pripazite da nisu od gustog materijala koji ne propušta zrak. Najbolje je izabrati slamnate šešire ili kape koje imaju rupe po sebi, pa propuštaju zrak, ističe dr. Tiljak. Dok boravite u stanu, rashladite ga klimom. Vodite računa da temperatura bude primjerena, odnosno da to ne budu prevelike razlike u odnosu na vanjsku temperaturu. Tijekom dana držite ju svakako ispod 30°C, a noću ispod 24°C. No, danju ne rashlađujte dom ispod 25 stupnjeva, a noću ispod 20, kako u slučaju izlaska van šok za organizam ne bi bio preveliki.
- Kad izlazite iz zatvorenog prostora, to treba biti postupno: Izađite iz stana i zadržite se neko vrijeme u ulazu prije nego izađete. Također, obavezno rashladite automobil prije nego što ćete ući u njega, jer temperature u automobilu, čak i ako je parkiran u hladu, u nekim trenucima mogu doseći, pa i prijeći 60°C - upozorava liječnik. Zato je iznimno korisno na staklima automobila držati sjenila koja sprječavaju ulazak sunčevih zraka kroz prozore. Prije nego što uđete u automobil svakako ga provjetrite otvarajući sva vrata i prozore na suprotnim stranama i pustite da se dobro rashladi. Potom ih zatvorite, upalite automobil i klimu i ostavite da se automobil rashladi minutu, dvije, pa tek onda uđite.
- Ni u automobilu klimu ne bismo trebali stavljati na najjače, odnosno pretjerano spustiti temperaturu, jer će izlazak na otvoreno kad dođete na destinaciju dovesti do prevelikog šoka za organizam. Namjestite ju tako da svima bude ugodno, ali da vam se ni jedan goli dio tijela ne ohladi toliko da se to jako osjeti pod rukom - savjetuje liječnik te dodaje kako trebamo biti posebno pažljivi za vrijeme duljeg puta, pogotovo ako zastanemo u gužvama.
- Vodite računa da ponesete dovoljno vode za sve putnike u automobilu sa sobom i čuvajte ju u putnom hladnjaku da što dulje ostane pitka, kao i o tome da automobil nije pretrpan stvarima i ljudima, tako da se svi mogu ispružiti kako treba. Nastojte stati svakih sat i pol vremena barem na 10 do 15 minuta da se osvježite vodom, protegnete noge i popijete vodu ili sok. Svakako izbjegavajte pretjerivanje u kavi, te posebno izbjegavajte alkohol. Prvo, oboje djeluje kao diuretik, što će potaknuti izmokravanje, čime raste udio tekućine koju ionako gubite znojenjem. Osim toga, alkohol može izazvati glavobolju, mučnine i druge probleme i predstavlja dodatni stres za pregrijani organizam - upozorava dr. Tiljak.
Naš sugovornik dodaje da je na velikim vrućinama iznimno važno voditi računa o maloj djeci, koja još nemaju razvijen mehanizam regulacije temperature tijela. Posebno se to odnosi na dojenčad i djecu do godine dana. Oni se još ne znoje, pa se tijelo ne rashlađuje prirodno. No i kod djece do tri godine trebamo biti vrlo pažljivi, jer zbog igre često mogu zaboraviti na žeđ, što može dovesti do dehidracije.
Za vrijeme stajanja na putu, djecu i kućne ljubimce nipošto ne ostavljajte u zaključanom automobilu, niti na minutu, čak ni onda kad uspijete pronaći mjesto u hladu, upozorava primarijus Milivoj Novak, pedijatar koji je skoro cijeli radni vijek proveo u Jedinici za intenzivno pedijatrijsko liječenje KBC-a Zagreb. Naime, u Autoklubu Maksimir proveli su u srpnju 2019. mjerenje temperature u parkiranom automobilu, koja je u 15 sati iznosila čak 74°C, što je pogibeljno za svako živo biće. Slična mjerenja u svijetu pokazala da temperatura u automobilu na suncu može doseći i 90 stupnjeva, što u samo nekoliko minuta može biti smrtonosno za djecu.
Prim. dr. sc. Novak opisao je što se događa s djetetom u toj situaciji:
- Kad je vruće, kod odraslih se aktivira prirodni mehanizam hlađenja tijela: znojimo se i tako održavamo tjelesnu temperaturu. No, kad dijete ostane zaključano u vrućem autu, ono u toj situaciji dehidrira, a tjelesna temperatura mu raste. U početku se javljaju blagi simptomi: umor, vrtoglavica, koža je vruća, suha i crvena, dijete se ne može više znojiti, povećava se frekvencija srca, dolazi do tahikardije i ubrzanog disanja, uz porast tjelesne temperature sve više i više. Ako je u automobilu na suncu 50 stupnjeva, djetetova temperatura brzo će prijeći 40 stupnjeva i izgubit će svijest te može umrijeti uslijed trajnog oštećenja prvo mozga, potom i ostalih unutarnjih organa - pojašnjava liječnik. Općenito, na visokim temperaturama jako je važno primjereno odjenuti, ili bolje rečeno - razodjenuti dijete.
- U šetnju s djetetom idite ili rano ujutro, ili kasnije predvečer. Ne pretjerujte s odjećom i nipošto nemojte pokrivati kolica pelenom ili drugom tkaninom, posebno ne plastificiranim materijalom, jer se time u kolicima podiže temperatura. Umjesto da dijete štitite od direktnog sunca pokrivanjem kolica, radije ga prije izlaska namažite odgovarajućom kremom i postavite suncobran - pojašnjava prim. dr. sc. Novak. Dodaje kako je djeci još važnije redovito nuditi tekućinu, najbolje vodu ili prirodne voćne sokove, jer ona uslijed igre ili drijemanja mogu zanemariti osjećaj žeđi. To podrazumijeva da biste svakih 15 do 20 minuta dijete trebali potaknuti da popije barem gutljaj, dva.
I djeci je najbolje davati vodu, odnosno prokuhane čajeve. Izbjegavajte ih sladiti.
Slična je stvar s prirodnom regulacijom temperature tijela i osjećajem žeđi i kod starijih osoba. pa vodite računa o djedovima i bakama u blizini. Potičite ih da češće piju po malo tekućine, da se češće rashlade vodom te da se odmaraju u vrijeme kad su temperature najviše. Starijima se tijekom najviših temperatura u danu nikako ne preporučuje bavljenje hobijima na otvorenom, poput vrtlarenja, kao ni veći fizički napori, poput vožnje bicikla, cijepanja drva, nošenja većih tereta i slično.
I odraslima i djeci tijekom visokih temperatura preporučuje se laganija prehrana, koja će manje opteretiti želudac i probavni sustav, a odličan izbor je hrana koja nadoknađuje tekućinu i elektrolite koje gubimo uslijed znojenja. Među ostalim, preporučuju se topla povrtna ili pileća juha, povrtna variva, riba ili bijelo meso uz povrće na lešo i slično. Za međuobrok je dobro konzumirati voće, primjerice krušku, breskvu ili krišku dinje ili lubenice, jer i tako nadoknađujemo izgubljenu tekućinu.
Pas ili maca pogođeni toplinskim udarom bit će uznemireni, dehidrirani, teško dišu (često isplaženog jezika) i nemaju apetit. Jezik životinje bit će tamniji, a ona općenito usporena i malaksala. Mogu se javiti povraćanje, krvava stolica i manjak koordinacije u pokretima. Ako primijetite bilo koji od tih simptoma, smjestite životinju u hladnu prostoriju i dajte joj vode te čim joj bude malo bolje, posjetite veterinara.
Simptomi i faze toplinskog udara
- prvi znakovi da imate problema s podnošenjem visoke temperature su pojačano znojenje s hladnom i vlažnom kožom te glavobolja, umor, žeđ i mučnina
- ako stanje potraje bez rashlađivanja to može dovesti do toplinskog udara: Tijelo više ne može regulirati toplinu, pa se osoba ne znoji te ima vruću, suhu i crvenu kožu
- javlja se visoka tjelesna temperatura i do 40 stupnjeva, uz osjećaj groznice, a mogu se javiti i: ubrzani puls, teško i plitko disanje
- ako stanje potraje bez rashlađivanja, ubrzo se javlja vrtoglavica, koju mogu pratiti mučnina i povraćanje te grčevi u mišićima, a u zadnjoj - po život opasnoj fazi - mogu se javiti zbunjenost te gubitak svijesti.
Kako pomoći osobi koja pokazuje znakove toplinskog udara
- - odmah sklonite osobu u hlad ili u klimatiziranu prostoriju te odmah pozovite liječnika
- do dolaska liječnika razodjenite osobu i počnite ju rashlađivati mokrim ručnicima koje možete ostaviti kao hladni oblog na tijelu oko 10-ak minuta - ne preporučuje se polijevanje ili tuširanje osobe jako hladnom vodom, jer to može stvoriti preveliki šok za organizam
- pokušajte stvoriti umjetno strujanje zraka, postavljanjem ventilatora, mahanjem lepezom, krpom ili nekim sličnim predmetom
- ako osoba može piti, ponudite mu vodu, ili rehidracijsku otopinu: Neka pije više puta u malim gutljajima, jer veća količina tekućine odjednom može izazvati povraćanje
- ako osoba nije pri svijesti, postavite ju odmah u bočni položaj i pratite vitalne funkcije, te liječniku osigurajte osnovne informacije o tome koje je simptome imala i koliko je vremena od tada prošlo.
Pazite se vrućih dana u nizu
Temperaturom zraka oko 35 stupnjeva dva dana zaredom podižu rizik od srčanog udara izvan bolnice (dakle naglog udara) za čak 16 posto, pokazala su istraživanja.
Automobili gore na vrućini
Temperatura u automobilu koji je u hladu dok je vani 35 za samo nekoliko minuta može se popeti i više od 70 stupnjeva, a na suncu i do 90 stupnjeva.
Ne skačite naglo u bazen ili more
Ako ste se zagrijali na suncu, ili ste tek izašli iz automobila, ne skačite naglo u more jer to može biti veliki šok za srce i podiže rizik od infarkta.
Potičite djecu da piju vodu
Dok se igraju, djeca često zanemaruju osjećaj žeđi, pa je dobro voditi računa da im svakih 15 do 20 minuta ponudimo nekoliko manjih gutljaja vode.
Ne pokrivajte dijete u kolicima
Ne pokrivajte dijete u kolicima radi zaštite od sunca, jer tkanina zaustavlja protok zraka, što podiže temperaturu u kolicima i može biti vrlo opasno.
Bolje je bez kave i alkohola
Alkohol i pretjerivanje u kavi nisu poželjni za ljetnih vrućina, jer djeluju diuretski, odnosno potiču izmokravanje, pa mogu povećati rizik od dehidracije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
