Lifestyle

Komentari 4

Psihologija pamćenja: Mozak je brži ako briše stare podatke

Psihologija pamćenja: Mozak  je brži ako briše stare podatke

Ljudsko pamćenje ima neograničen kapacitet, a okolina i osjećaji utječu na to čega se sve sjećamo. Tako što više puta nešto ponavljate to ćete i lakše naučiti

Kaže se kako je čovjek zbroj svojih sjećanja, a zbog iskustva smo to što jesmo. Sva su iskustva spremljena u pamćenju. Unatoč tome, ljudi misle kako imaju loše pamćenje jer katkad zaborave gdje su parkirali, gdje su ostavili ključeve... No ljudsko je pamćenje mnogo složenije. 

Znanstvenici smatraju kako mozak zapravo arhivira sve, no ne na tako jednostavan način kao što funkcionira računalna memorija.

- Ljudsko je pamćenje simbioza zaboravljanja, sjećanja i učenja. Pogrešno se shvaća kako funkcioniraju sjećanje i učenje. Pamćenje ima neograničen kapacitet, no neke starije podatke ‘pokrije prašina’ ako ih se ne prisjećamo te nam postaju teško dostupni. S vremenom ne slabi pamćenje, nego sposobnost da pronađemo i otključamo sjećanja na kojima se ‘uhvatila paučina’. Okolina, međuljudski odnosi i osjećaji utječu na to čega se sjećamo - objašnjava Robert A. Bjork, profesor psihologije na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu. 

Na uspomene se može utjecati

Istraživanja su pokazala da možemo istisnuti bolne uspomene ako se usredotočimo na pozitivne. Uspomene možete promijeniti ako promijenite način na koji ih se prisjećate. Ako drukčije razmišljate o njima, lakše ćete reinterpretirati prošlost i osloboditi se loših sjećanja. 

Zaboravljanje pomaže učenju

Nedavni su događaji uglavnom važniji od onih davnih. Da bi mozak bio brži i učinkovitiji, mora eliminirati stare i nekorisne informacije. Zaboravljanjem se potiskuju nevažni podaci i stvara se prostor za učenje, za nove podatke koji su nam u tom trenutku potrebniji za život.

Iz pamćenja ništa ne nestaje

Sjećanja koja su potisnuta, pa i podatke za koje mislite da su potpuno zaboravljeni, možete probuditi te ponovno oživjeti. Dobro je poznat primjer bicikla. Kad ga naučite voziti, više nikad ne možete zaboraviti. To što vrijedi za motoričke sposobnosti, vrijedi i za sjećanja.

Prisjećanjem čuvamo važne uspomene

Prisjećanjem jačamo sjećanje na ono što smo spremili u pamćenje. Ako stalno razmišljate o rođendanu na kojem ste dobili posebno drag dar, sjećanje na ostale darove sve više blijedi. Prisjećanjem aktivno rekonstruiramo prošlost, a birajući čega ćemo se sjećati, zapravo gradimo sebe.

Što više puta ponovite, lakše se prisjetite

Osjećamo se pametno kad se odmah sjetimo podataka, a glupo kad to traje. No kad je riječ o učenju, zapravo je obrnuto. Ako nam nešto bez truda “uđe u glavu”, to nije pravo učenje. Učimo tek kad radom i ponavljanjem usađujemo informacije u svijest, a toga se lakše sjećamo.

Bolje se pamti ako se ne uči na istome mjestu

Važno je kako učite, ali i gdje učite te tko je tad oko vas. Mnogo se brže i lakše uči kad informacije upijamo na različitim mjestima i na različite načine. Učimo li uvijek u istom ambijentu, izvan njega se teže prisjećamo naučenog jer te podatke povezujemo uz određen prostor te nam postaju lako dostupni tek u tom okruženju.

Mali trikovi za bolje učenje i lakše pamćenje

Često podcjenjujemo svoj utjecaj na pamćenje. Mislimo li kako je nešto teško naučiti, unaprijed odustajemo. No tehnike, poput promjene okruženja, promjene zadataka te rekonstrukcije sjećanja pomoći će nam u učenju i dugoročnom skladištenju podataka.

Najčitaniji članci