Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Rak usne šupljine pripada skupini karcinoma glave i vrata. Može se razviti na bilo kojem dijelu usne šupljine: na jeziku, usnama, desnima, unutarnjoj strani obraza, na tvrdom i mekom nepcu te na dnu usta
Gotovo svatko je barem jednom u životu imao neugodnu ranicu u ustima. Bilo da se radi o bolnoj afti ili posljedici slučajnog ugriza za obraz, takve promjene obično zacijele i nestanu unutar tjedan ili dva. No, što kada ranica, bijela ili crvena mrlja, ili zadebljanje na sluznici ne prolazi tjednima? Stručnjaci upozoravaju da upravo takav, naizgled bezazlen i često zanemaren simptom, može biti prvi tihi alarm za rak usne šupljine. Rano otkrivanje ove bolesti ključno je za uspješno liječenje, a redoviti samopregled može doslovno spasiti život.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Rak usne šupljine, poznat i kao oralni karcinom, pripada skupini karcinoma glave i vrata. Može se razviti na bilo kojem dijelu usne šupljine: na jeziku, usnama, desnima, unutarnjoj strani obraza, na tvrdom i mekom nepcu te na dnu usta. Iako se može javiti kod bilo koga, određeni faktori značajno povećavaju rizik od oboljenja.
Povijesno gledano, najsnažniji faktori rizika su uporaba duhana u bilo kojem obliku, od pušenja cigareta i cigara do žvakanja duhana, te prekomjerna konzumacija alkohola. Kombinacija ova dva faktora dodatno multiplicira rizik. Međutim, važno je naglasiti da se oralni karcinom sve češće javlja i kod osoba koje nikada nisu pušile. U tim slučajevima, uzroci mogu biti različiti. Loša oralna higijena i kronična upala desni (parodontitis) ističu se kao značajan rizik. Kronična upala koja se događa oko zuba može potaknuti nekontrolirani rast stanica. Drugi rizični čimbenici uključuju infekciju humanim papiloma virusom (HPV), koji se prvenstveno povezuje s rakom ždrijela, ali može utjecati i na usnu šupljinu, te prekomjerno izlaganje usana suncu bez zaštite.
Simptomi raka usne šupljine uvelike se razlikuju ovisno o lokaciji i stadiju bolesti. U početnim, ranim fazama, promjene su često bezbolne, što je jedan od glavnih razloga zašto se dijagnoza postavlja kasno. Zato je ključno poznavati znakove na koje treba obratiti pozornost.
U prekanceroznom i prvom stadiju, promjene su vidljive golim okom. Potrebno je tražiti bijele mrlje na sluznici, poznate kao leukoplakija, koje se ne mogu obrisati. Slično tome, crvene mrlje (eritroplakija) ili mješovite, crveno-bijele promjene (eritroleukoplakija) mogu biti znak za uzbunu. Svaka ranica ili čir koji ne pokaže znakove cijeljenja unutar dva do tri tjedna zahtijeva hitan pregled. Također, zadebljanje sluznice obraza može biti jedan od ranih simptoma.
Kako tumor raste i prodire dublje u tkivo, u drugom i trećem stadiju počinju se javljati izraženiji, funkcionalni problemi. Tumor može zahvatiti živce glave i vrata, što uzrokuje simptome poput utrnulosti ili gubitka osjeta u području čeljusti, usana ili jezika. Ponekad se javlja i preosjetljivost ili bol koja ne prolazi. Ako rak zahvati mišiće koji kontroliraju čeljust, pacijenti mogu osjetiti poteškoće pri otvaranju i zatvaranju usta ili pri žvakanju. Drugi znakovi mogu uključivati otečene limfne čvorove na vratu, neobjašnjivo klimanje zuba ili promjenu u načinu na koji zubna proteza prianja.
U četvrtom, uznapredovalom stadiju, tumor se širi izvan svoje početne lokacije i zahvaća glavne živce, što može uzrokovati značajnu bol i utrnulost na većim područjima. Ako su limfni čvorovi snažno zahvaćeni, na vratu se mogu pojaviti vidljive otekline ili kvrge. U nekim slučajevima, invazija na čeljusnu kost ili mišiće dovodi do stanja poznatog kao trizam ili "lockjaw", koje pacijentu onemogućuje da otvori usta.
Mnogi ljudi pri pojavi ranice u ustima pomisle da se radi o bezopasnoj afti. Iako lezije mogu izgledati slično, postoje ključne razlike koje pomažu u njihovom razlikovanju.
- Jedna od glavnih razlika je ta što će afta ili obična ranica doći i proći unutar jednog do dva tjedna. Oralni karcinom neće. Svaku promjenu u ustima koja traje dulje od četiri tjedna potrebno je procijeniti - ističe dr. Stephanie Chen, kirurška onkologinja iz bolnice Houston Methodist.
Drugi simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljniji problem uključuju promjene na samoj leziji, poput progresivnog rasta, zadebljanja, pojave boli na mjestu koje prije nije boljelo ili spontanog krvarenja. Dok ranica može krvariti ako ju slučajno zagrizete, kancerogene lezije mogu krvariti same od sebe, bez ikakvog vanjskog podražaja.
Stručnjaci preporučuju da svaka osoba starija od 16 godina jednom mjesečno obavi detaljan samopregled usta i vrata. Postupak je jednostavan, traje svega nekoliko minuta, a može rano otkriti sumnjive promjene.
Stanite pred dobro osvijetljeno ogledalo. Prvo pregledajte lice i vrat sa svih strana, tražeći bilo kakve kvržice, otekline ili promjene na koži koje prije niste primijetili. Zatim, prstima nježno opipajte vrat s obje strane i područje ispod čeljusti. Obratite pozornost na bilo kakve otekline ili čvoriće.
Nakon toga, pregledajte usne. Kažiprstom i palcem opipajte gornju i donju usnu s vanjske i unutarnje strane, tražeći promjene u boji ili teksturi. Razvucite usne kako biste dobro vidjeli desni. Pregledajte ih sa svih strana, tražeći promjene boje, zadebljanja ili ranice.
Isplazite jezik i pažljivo ga pregledajte s gornje i donje strane te bočno. Potražite promjene u boji, otekline ili čireve. Podignite jezik prema nepcu kako biste dobro vidjeli dno usne šupljine. Na kraju, zabacite glavu unatrag i pregledajte nepce. Ukoliko uočite bilo što neobično, a što ne zacijeli unutar tri tjedna, obratite se svom liječniku ili stomatologu. Stomatolozi su često prvi koji tijekom redovnog pregleda mogu uočiti sumnjive lezije i uputiti pacijenta na daljnju obradu otorinolaringologu. U slučaju sumnje, liječnik će uzeti mali uzorak tkiva (biopsiju) za analizu, što je jedini siguran način postavljanja dijagnoze.
24sata © 2026
