Liječnici ističu kako je stres među najvećim zdravstvenim problemima današnjice jer ljudi dugo trpe posljedice, a on utječe na sve sustav u organizmu stvarajući nepopravljivu štetu
TIHI UBOJICA
Stres uzima svoj danak: Pluća, srce i koža najviše stradavaju
Stres postoji oduvijek, ali ga uglavnom povezujemo s modernim načinom života. No on je obrambeni mehanizam koji nam je omogućio da preživimo potencijalno opasne situacije. Konkretno, kako bismo se uspješno obranili od predatora ili izbjegli neke druge opasne situacije, stres nam je omogućio da budemo brži i iskoristimo maksimum svojih snaga - pojašnjava obiteljski liječnik dr. Milan Mazalin.
POGLEDAJTE VIDEO: Vježba disanja za borbu protiv stresa
Pokretanje videa...
01:07
Kaže kako prilikom stresne situacije naš organizam luči adrenalin i stresne hormone koji ubrzavaju rad srca, pojačavaju mišićni tonus, povisuje se tlak i čovjek je spreman na trenutačnu reakciju. No fizički mehanizam obrane u današnje doba potiču različiti stresori koji nemaju nužno veze sa obranom života i zdravlja.
- Za nekoga to može biti gubitak posla, nesređeni obiteljski odnosi, financijska situacija i cijeli niz problema koje će netko s lakoćom prebroditi, dok na druge utječu upravo stvaranjem reakcije. Ako smo predugo preplavljeni tim hormonima, počet ćemo osjećati posljedice na zdravlje jer stres utječe na sve sustave, od kardiovaskularnog, živčanog, pa i psihičkog - nastavlja dr. Mazalin dodajući kako se u praksi redovito susreće s ljudima koji mu se javljaju ponekad nesvjesni da je upravo stres uzrok njihovih fizičkih bolesti.
- Gotovo da nema kronične bolesti kojoj stres nije jedan od uzročnika, a čak i akutne zarazne bolesti u pojedinim slučajevima mogu ovisi o stresu jer on smanjuje mogućnost obrane našeg imunološkog sustava pa postajemo ranjiviji - kaže prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med., voditeljica odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Psiholozi stres dijele na stres koji je normalan i poticajan, te distres koji negativno utječe na nas.
- Dijeli se i prema stresorima, pa je tako fizički stres u kojem trpimo zbog izloženosti pretjeranoj buci, vibracijama ili elementarnim nepogodama. Može biti i psihički stres zbog izloženosti dugotrajnom psihičkom iscrpljivanju poput zlostavljanja na poslu ili nepovoljnih psihičkih okolnosti u našem okruženju, ali i socijalni stres koji nastaje uslijed nezaposlenosti ili egzistencijalne ugroženosti, nabraja ona dodajući kako stres još dijele na akutni koji traje kratko vrijeme te kronični koji je dugotrajan. Upravo je dugotrajan stres rizični čimbenik za razvoj bolesti.
- To su gastrointestinalne bolesti kao što je čir na želucu, zatim astma, često i kožne bolesti. Kaže se da su koža i pluća organi na kojima se najčešće manifestira povećani stres. Mnogo je ljudi kod kojih će se razviti kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, a onda posljedično i može biti infarkt miokarda. U većoj mjeri se i dijabetes dovodi u vezu sa stresom, a zatim i bolesti štitnjače, hipertireoza od koje češće obolijevaju žene - nabraja dr. Štimac Grbić.
No stres se može manifestirati i pojavim mentalnih poremećaja te raznih psihičkih tegoba.
- Najteži oblici stresa su kad se on negira, kad djeluje razorno, a čovjek smatra da nije pod stresom i ne uključuje svoje obrambene mehanizme. U tom smislu mogu se javiti anksiozni i depresivni poremećaj, ali i teška oštećenja emocionalnog sustava zbog kojih će čovjek dugotrajno teško komunicirati. Stres, pa čak i onaj najmanji, može bitno narušiti kvalitetu života te trajno funkcioniranje na obiteljskom, poslovnom i socijalnom području - ističe izv. prof. dr. sc. Ante Bagarić, dr. med., specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu.
Upravo je stoga važno obratiti pažnju na simptome koji ukazuju na to da je stres uzeo svoj danak.
- To mogu biti simptomi poput promjene ponašanja, vrlo često se javlja kod akutnog ubrzani puls, ubrzano disanjem, suhoća usta, znojenje dlanova. No ako taj stres traje i dulje, javljaju se kronični simptomi poput glavobolje, bolova u prsištu, zadihanosti, javlja se češće lupanje srca, hipertenzija, probavne tegobe, umor, nesanica, poremećaj spavanja, razdražljivost, potištenost, depresija, zabrinutost, poremećaj koncentracije, ljutnja, bezvoljnost, povlačenje u sebe, pa u konačnici i zapuštanje osobne higijene - ističe dr. Štimac Grbić.
- U ordinaciju se ljudi najčešće javljaju zbog takvih smetnji, ali i zujanja u ušima, vrtoglavica te općenite uznemirenosti. U tim slučajevima uvijek ćemo najprije napraviti sve pretrage koje će isključiti fizički uzrok tegoba, no valja imati na umu da su fizičke bolesti nerijetko posljedica stresa - kaže dr. Mazalin.
Svi naši sugovornici ističu kako je liječenje posljedica dugotrajno, a ponekad uključuje i terapiju lijekovima.
- Najbolji lijek je razgovor i on je najmoćnije sredstvo. Razgovarati možete sa prijateljima, članovima obitelji ili terapeutom. Pomažu i šetnja, joga, meditacija kao i vježbe disanja - savjetuje dr. Bagarić.
- Pritom je važno pripaziti na to kako dišemo. Pravilno disanje podrazumijeva tzv. trbušno ili dijafragmalno disanje koje izgleda tako da duboko udahnemo kroz nos. Udah traje oko četiri sekunde, a zatim taj zrak zadržimo te duboko izdahnemo kroz nos. Prilikom udisanja podiže nam se trbuh, a prsni koš miruje. Tada znamo da to radimo pravilno - savjetovala je dr. Štimac Grbić.
No u slučaju težih simptoma, metode samopomoći možda neće koristiti. Ljudi se stoga mogu javiti bez uputnice u službe za mentalno zdravlje županijskih zavoda te obiteljskim liječnicima koji će ih uputiti dalje. U okviru programa za očuvanje mentalnog zdravlja HZJZ i stručnjaci Klinike za psihijatriju Vrapče te stručnjaci Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar izdali su niz paketa preporuka za samopomoć u kriznim situacijama. Sve brošure su dostupne online na stranicama tih ustanova, a sadrže konkretne savjete i upute kako reagirati na stresne situacije. Dodatno, Psihološka komora i HZJZ su otvorili niz telefonskih linija na kojima stručnjaci za mentalno zdravlje pružaju konkretne savjete i upute.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
