Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Infekcija se može dogoditi na dva načina: konzumacijom sirovih ili nedovoljno termički obrađenih morskih plodova, osobito kamenica, ili ulaskom bakterije u tijelo kroz otvorenu ranu tijekom kupanja
S porastom ljetnih temperatura i zagrijavanjem mora, europske zdravstvene agencije izdale su upozorenja na sve veću opasnost koja vreba u plićaku – opasnu bakteriju iz roda 'Vibrio'. Ono što se nekada smatralo prijetnjom u dalekim, toplim morima, danas je postala stvarnost na europskim obalama. Slučajevi zaraze zabilježeni su na plažama u Španjolskoj, koje su odmah zatvorene, a stručnjaci upozoravaju da bi, zbog klimatskih promjena, Mediteran, a time i Jadran, mogli postati sve pogodnije stanište za ovaj opasni mikroorganizam.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:42
Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava na povećan rizik od vibrioze tijekom ljetnih mjeseci, posebno za vrijeme toplinskih valova. Ova situacija potaknula je pojačan nadzor i podigla svijest o potrebi informiranja javnosti, pogotovo turista i lokalnog stanovništva na obalnim područjima, uključujući Hrvatsku.
Bakterije iz roda 'Vibrio' drevne su morske vrste koje obitavaju u toplim, bočatim vodama, hvatajući se za plankton i alge te nakupljajući se u školjkašima. Iako postoji više od 70 vrsta, samo je manji broj opasan za ljude. Najopasnija među njima je 'Vibrio vulnificus', čije ime na latinskom znači 'koja stvara rane'.
Infekcija se može dogoditi na dva načina: konzumacijom sirovih ili nedovoljno termički obrađenih morskih plodova, osobito kamenica, ili ulaskom bakterije u tijelo kroz otvorenu ranu tijekom kupanja. U najgorim slučajevima, osoba se može naći u životnoj opasnosti unutar samo nekoliko sati. Koža počinje oticati, dobivati modrice i propadati. Bez brze primjene snažnih antibiotika, može doći do septičkog šoka i smrti. Iako se svatko može zaraziti, rizik je znatno veći za osobe s bolestima jetre, oslabljenim imunitetom, starije osobe i dijabetičare.
Diljem svijeta godišnje se zabilježe deseci tisuća slučajeva vibrioze. Većinu blažih infekcija uzrokuje 'Vibrio parahaemolyticus', koji obično dovodi do gastroenteritisa. Međutim, za veliku većinu smrtnih ishoda odgovoran je upravo 'Vibrio vulnificus'. Ta je bakterija toliko moćna da može ući u tijelo kroz ranicu veličine uboda igle i uzrokovati smrt unutar 24 sata. Iako su infekcije putem hrane rjeđe, smrtnost je veća: oko 32 posto zaraženih konzumacijom morskih plodova umire, u usporedbi s 13 posto onih zaraženih preko rane.
Iako su teške infekcije bakterijom 'V. vulnificus' relativno rijetke, njezina nevjerojatna brzina i visoka stopa smrtnosti – od 15 do 50 posto – čine je jedinstvenom prijetnjom javnom zdravlju. Tu prijetnju dodatno pogoršavaju klimatske promjene. Svjetski oceani, koji su apsorbirali više od 90 posto viška topline zarobljene emisijama stakleničkih plinova, postaju sve pogodnije stanište za 'Vibrio'. Znanstvena istraživanja pokazuju da su temperatura i salinitet ključni prediktori rasprostranjenosti ove bakterije. S porastom temperature vode raste i njezina koncentracija, a time i rizik od infekcije.
Posljednjih godina znanstvenici bilježe širenje bakterije u područja koja su nekoć bila prehladna za njezin opstanak. U Europi je posebno zabrinjavajuća situacija u Baltičkom moru, gdje se zbog nižeg saliniteta i rasta temperature bilježi sve veći broj slučajeva. No, opasnost se širi i prema jugu. Sredozemno more zagrijava se brže od svjetskog prosjeka, što stvara idealne uvjete za širenje ovih bakterija duž obala Španjolske, Italije, Grčke i Hrvatske. Ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova dodatno pogoršavaju situaciju, produžujući sezonu u kojoj je bakterija aktivna i prisutna u većim koncentracijama.
Suočen s rastućom prijetnjom, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pojačao je svoje aktivnosti. Agencija je razvila alat nazvan Vibrio Map Viewer, koji koristi satelitske podatke o temperaturi i slanosti površine mora kako bi procijenio i prikazao rizik od rasta bakterija 'Vibrio' u stvarnom vremenu, s posebnim fokusom na Baltičko more, ali i druge europske obale.
Ovaj sustav ranog upozorenja omogućuje javnozdravstvenim tijelima da pravovremeno informiraju javnost i zdravstvene djelatnike o potencijalnim rizicima. ECDC naglašava važnost podizanja svijesti među rizičnim skupinama te savjetuje opće mjere opreza:
Zdravstvene vlasti u pogođenim zemljama, poput Španjolske, pojačale su nadzor kvalitete vode na plažama. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je ključ u osobnoj odgovornosti i informiranosti. S obzirom na to da ljudi često donose odluke koje nisu u skladu s njihovim zdravljem, kao što je kupanje s otvorenim ranama, edukacija postaje ključni alat u borbi protiv ove klimom potaknute prijetnje. Kako ulazimo dublje u 21. stoljeće, granica između sigurnosti i utjecaja klimatskih promjena postaje sve nejasnija, a upravljanje rizicima postaje važnije od samog njihovog izbjegavanja.
24sata © 2026
