Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
36 komentara

Tamna strana stresa: Lošije se spava, više puši, libido se gasi

Zbog konstantne napetosti javljaju se vrtoglavice, zaboravljivost, teški PMS i nesanica. Postajemo razdražljivi, a to vodi u agresiju. Čak 48% Hrvata svaki dan je izloženo velikom stresu

Foto: Dreamstime
36 komentara

Među 150.000 ispitanika iz 140 zemalja koji su sudjelovali u istraživanju Instituta Gallup o sreći, 55 posto Hrvata reklo je da su dan ranije bili zabrinuti, a 48 posto bilo je pod velikim stresom.

POGLEDAJTE VIDEO (namirnice koje ublažuju stres):

- Iako pri spomenu stresa najprije pomislimo na situacije koje se mogu povezati s nesrećom, izvor stresa može biti svaka nova situacija koja zahtijeva veliki prilagodbeni napor - kaže mr. sc. Darko Sambol, profesor psihologije s magisterijem ekonomije.

Kad se osjećamo da smo pod prijetnjom, dodaje, otpuštaju se kemijski spojevi koji uzrokuju fizičke promjene u tijelu, kao što su ubrzani puls i disanje te suhoća usta. A ako smo dulje prisiljeni reagirati na stres, može doći do razvoja tjelesne ili emocionalne bolesti, pojašnjava.

Golden retriever puppy sitting on bed, couple reading in background NAJBOLJI ČOVJEKOV PRIJATELJ Psi produljuju život: Smanjuju rizik za smrt od raznih bolesti

Postoje tri faze stresa, pri čemu se u trećoj mogu javiti i zdravstveni problemi. Prva je faza mobilizacije u kojoj tijelo u trenutku nekog stresnog događaja pokreće obrambene mehanizme kao reakciju. U toj fazi se ubrzava rad srca, raste krvni tlak, počinje lučenje adrenalina, jače reagiramo i bude se sva osjetila.

Slijedi faza otpora, u kojoj se prilagođavamo na stres. Tijelo otpušta kortizol, podiže se razina šećera u krvi, pojačano otpušta inzulin i oslobađaju masne kiseline te započinje njihova ubrzana razgradnja.

U trećoj fazi zbog dugotrajnog odupiranja dolazi do iscrpljenja. Javlja se kronični umor, slabe nam mentalne funkcije, javljaju se tjeskoba i potištenost. To je faza u kojoj raste sklonost prema bolestima, a ako potraje predugo i u toj se fazi nastavi izloženost kroničnom stresu, raste i rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema, upozoravaju. Ljudi koji su pod kontinuiranim i prevelikim stresom često postaju zaboravljivi, ne mogu se koncentrirati, a u donošenju odluka mogu postati brzopleti ili neodlučni. Često su stalno umorni i bezvoljni. Među simptomima koji se često razvijaju su napetost, živčanost, razdražljivost, apatija, tuga i depresija. Jedna od čestih reakcija je i verbalna, pa i fizička agresija prema drugima, jer imamo osjećaj da nas “nitko ne razumije”. Često se smanjuje ili povećava apetit, te se pojavljuju razni oblici destruktivnog ponašanja, kao što su pojačano pušenje, pijenje alkohola i uzimanje droga. Jedan od čestih simptoma je i problem sa spavanjem, od moguće nesanice, nemirnog i isprekidanog sna pa do prekomjernog spavanja. Čest je i nedostatak seksualne želje, kao i nezainteresiranost za svakodnevne obiteljske aktivnosti.

Foto: Dreamstime

Kad smo pod stresom, simpatički živčani sustav potiče nadbubrežnu žlijezdu na proizvodnju adrenalina i kortizola. Visoke razine tih hormona oštećuju neurone u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za koncentraciju i sposobnost učenja te se povećava rizik od depresije. Pritom trpi i mišićni sustav. Stalna napetost zbog osjećaja opasnosti može povećati rizik od čestih glavobolja i migrena, bolova u vratu, ramenima i leđima, mjesta u kojima “skupljamo” napetost.

Kod visokih razina adrenalina i kortizola raste razina šećera u krvi, što povećava rizik od dijabetesa. Zbog slijevanja krvi prema mišićima, drugi organi mogu ostati bez dovoljno krvi, odnosno mogli bi raditi usporeno, što se posebno odnosi na probavni sustav. Mogu se javiti problem sa želucem (mučnina, žgaravica, refluks, bol u želucu) ili crijevima (problemi s proljevom ili zatvorom, plinovi). Ljudi pod dugotrajnim stresom skloni su sindromu iritabilnog crijeva i čirevima. Dok su pod pojačanim pritiskom, ljudi ubrzano dišu, a to u napetim situacijama može dovesti i do toga da ostanu bez zraka, odnosno počnu hiperventilirati uslijed napadaja panike. Ako ne poradite na tome da prevenirate takve napade, to s vremenom može povećati rizik od respiratornih infekcija, pa i astme.

Lupanje srca (zbog povišenog tlaka) i ubrzano disanje koje je osjetila većina muškaraca i žena dok su koračali prema oltaru najbolje svjedoče o tome kako stres djeluje na kompletni organizam. Dugoročni stres može dovesti do sužavanja arterija i povišenih razina kolesterola, što povećava rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Iz istog razloga povećan je i rizik od moždanog udara.

Foto: Dreamstime

Povišena razina kortizola može pak dovesti do poremećaja menstrualnog ciklusa kod žena, a pad imuniteta i do češćih vaginalnih infekcija.

Kod muškaraca može doći do pada razine testosterone i smanjene plodnosti. U oba slučaja, zbog lošijeg raspoloženja, često dolazi do opadanja želje za seksom.

I dok kratkotrajni stres može djelovati poticajno na sve organe, dugotrajni oslabljuje imunološki sustav što povećava rizik od brojnih vrsta bolesti, počevši od prehlada, viroza pa do sklonosti alergijama.

Dugotrajna izloženost stresu produljuje vrijeme potrebno za oporavak od bolesti te povećava rizik od nakupljanja masnoća u struku (što povećava rizik od srčanog udara) i kilograma, a to posredno utječe i na sve gore spomenute funkcije.

NIJE ZA ŽENE SLABOG SRCA Vatrogasci se skinuli za dobre svrhe: Jeste li vidjeli koalu?

Mogući uzroci stresa

  • Tjelesni - izloženost jakoj buci, velikoj vrućini ili hladnoći, jakoj boli, prirodnim nepogodama ili katastrofama, veći tjelesni napori na dalekim putovanjima i avanturama, sudjelovanje u maratonu i sličnim natjecanjima.
  • Psihički - izloženost raznim međuljudskim sukobima u obitelji ili na poslu, izloženost neuspjesima, psihološkim konfliktima i frustracijama, ali i neki pozitivni događaji, kao što je rođenje djeteta, pripreme za važan ispit, kupnja novoga stana i slično.
  • Socijalni - izloženost velikim socijalnim promjenama, ekonomskim krizama, ratovima, naglim promjenama društvenih odnosa i slično.
  • 48 posto Hrvata je gotovo svaki dan izloženo velikom stresu, pokazala je studija provedena u 140 zemalja.
  • 52 posto Hrvata stres na poslu povezuje s prevelikom količinom posla s kojom se susreću svaki dan.
  • 73 posto Hrvata kaže da zbog stresa na poslu loše spava, a 40 posto počelo je ponovno pušiti ili je povećalo dozu cigareta.
STVORENI ZA DUGE VEZE Oni su savršen tim: Ovih šest parova Zodijaka najduže traje

Kad stres dirigira, tijelo postaje raštimani orkestar

1. Umorni ste iako spavate dovoljno: Ma koliko spavali, ujutro se teško budite, što je znak da nadbubrežna žlijezda ne izlučuje dovoljno kortizola, hormona koji ujutro stimulira stvaranje energije u našem tijelu i pomaže nam da se razbudimo. Uzrok je vjerojatno preduga izloženost stresu.

2. Imate potrebu za slanom hranom: Kronični stress vodi do disbalansa u količini elektrolita u tijelu, zbog čega imamo potrebu za unosom slane hrane u organizam.

3. Vrtoglavice kod brzog ustajanja iz ležećeg ili sjedećeg položaja: To se, također, može povezati s nedostatkom elektrolita u tijelu. Isti uzrok može se povezati s grčevima i drhtanjem tijela, usana i ruku.

4. Nemirni snovi i noćne more: Problem je u tome da se često budimo pa nismo u stanju doseći razinu sna u kojoj se tijelo i mozak potpuno opuštaju. Zbog toga se javljaju slike situacija i problema kojima smo opterećeni.

The young man scared in his bed having nightmares | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

5. Teški PMS i neredovite menstruacije: Višak hormona stresa dovodi do hormonalnog disbalansa, a to utječe i na disbalans spolnih hormona. Sve to rezultira pojačanim simptomima PMS-a i neredovitim ciklusom.

6. Pad imuniteta, česte prehlade, infekcije i alergije: Zbog povećanog stresa naš se organizam teže bori protiv bakterija i virusa kojima smo okruženi. Zato se može dogoditi da vam se u relativno kratkom razdoblju i nekoliko puta pojavi herpes na usnicama, na primjer.

7. Česte glavobolje i migrene: Javljaju se tijekom izloženosti stresu, ali još češće tijekom vikenda ili odmora, kad padne razina stresa i napetosti. Razlog je jednostavan - organizam se adaptirao na određenu količinu stresa, pa opuštanje i odmor za vas postaju ‘novi stres’ na koji se ne možete prilagoditi.

8. Alergije, ekcemi, akne, seboreja: Mnoge kožne bolesti mogu se povezati upravo s emocionalnom reakcijom na stres. Ako te problem ne možete riješiti, svakako posjetite dermatologa.

9. Bolovi u trbuhu: Brojna istraživanja su pokazala da nervoza, tjeskoba i anksioznost, koji su simptomi stresa, mogu izazvati grčeve u abdomenu.

Fotolia | Autor: Fotolia Foto: Fotolia

10. Problemi sa žgaravicom: Najčešći uzrok je nekvalitetna prehrana, no može biti povezana i sa stresom koji također potiče prekomjerno izlučivanje kiselina u želucu.

11. Povećan ili smanjen apetit ili debljanje/mršavljenje bez razloga: Kad smo pod stresom, često se tješimo hranom. No ako niste unijeli promjene u prehranu, a naglo se mijenja težina, to može biti povezano s hormonalnim promjenama uslijed stresa. Stres može utjecati na rad štitnjače, a upravo su debljanje ili mršavljenje među glavnim znakovima da je rad štitnjače poremećen.

12. Često se osjećate anksiozno: Dulja izloženost stresu može dovesti i do napadaja panike.

13. Ne možete se fokusirati, zaboravljivi ste: Ako niste u stanju obavljati posao i dnevne zadatke jednako pedantno kao što ste to nekad činili, to može biti povezano sa stresom.

14. Povećali ste pušenje ili unos alkohola: Organizam, jednostavno, traži neku vrstu ‘utjehe’, odnosno vrijeme tijekom kojeg nećete razmišljati o problemima koji su izvor stresa.

15. Bol u vratu, leđima i grčenje mišića: Organizam je kontinuirano spreman za reakciju ‘borba-bijeg’, zbog čega ste stalno napeti i zgrčeni.

Foto: Dreamstime

16. Prekomjerno znojenje, posebno dlanova: Stalna spremnost na akciju dovodi do ubrzanja brojnih funkcija u organizmu i potrebe za znojenjem. Dlanovi su hladni i znojni kako biste rukama lakše ‘uhvatili’ oružje.

17. Knedla u grlu, teško gutanje: Pojava se naziva globus senzacija. Iako postoji dovoljno saznanja o tome, poznato je da se neki ljudi mogu osjećati kao da ne mogu doći do dovoljno zraka jer im je nešto zapelo u grlu.

18. Problemi s probavom, česti zatvori ili dijareje: U stanju stresa većina krvi putuje prema mišićima, dok ostali organi mogu biti suočeni s nedostatkom krvi. To može dovesti do poremećaja u radu, a kako se to odnosi i na želudac i crijeva, i do poremećaja u probavi.

19. Slaba seksualna želja, problemi s erekcijom: U vrijeme kad smo napeti, nervozni, procjenjujemo kako će neki događaj utjecati na naš život i strahujemo zbog toga što određena promjena nosi. Svakako se tad ne možemo opustiti dovoljno da bismo bili spremni na seks.

20. Depresija, česte ili žestoke promjene raspoloženja: Umorni smo, želimo nešto promijeniti, a borimo se s osjećajem da ništa u životu ne možemo promijeniti. Zbog toga je teško razmišljati optimistično i biti dobre volje.

40s depressed and anxious beautiful blonde woman suffering depression and anxiety problem feeling frustrated lying at home sofa couch sad and desperate  | Autor:

21. Osjećaj samoće ili bezvrijednosti: Često možemo imati osjećaj da nas nitko ne razumije ili da nas oni koji bi mogli ne žele razumjeti. To može biti povezano i s osjećajem da nas ne cijene, zbog čega se povlačimo u sebe i tako osamljujemo.

22. Zapuštanje i potpuna nezainteresiranost za izgled: Nemamo interesa za kazalište, kino, druženja, nerijetko ni za suprotni spol, odnosno posvemašnja apatija može utjecati i na to da nam prestane biti važno kako izgledamo.

23. Javljaju se nervozne navike: Hodamo po kući i razgovaramo sami sa sobom, vrpoljimo stopalima dok sjedimo, kuckamo prstima po stolu, kašljucamo...

24. Burno reagiramo i na sitnice: Organizam je stalno u stanju pripravnosti za reakciju pa nerijetko burno reagiramo i na stvari na koje ne bismo trebali. Jedno od tipičnih obilježja je i nedostatak smisla za humor, odnosno neprihvaćanje i nerazumijevanje šale.

25. Javljaju se česte ozljede i manje nezgode: Nedostatak pažnje i fokusiranosti dovodi do toga da češće doživljavate nezgode.

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message