Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Povišeni kolesterol može godinama ostati neprimijećen jer najčešće ne uzrokuje nikakve simptome. Ipak, određene promjene na tijelu, zdravstvene tegobe i svakodnevne navike mogu upozoravati na povećan rizik. Stručnjaci zato naglašavaju važnost redovitih krvnih pretraga, osobito kod osoba koje imaju dodatne čimbenike rizika
Kolesterol je masna tvar koja je organizmu potrebna za normalno funkcioniranje, no njegove povišene vrijednosti, osobito LDL kolesterola, mogu pridonijeti nakupljanju masnih naslaga u stijenkama arterija. Taj proces, poznat kao ateroskleroza, postupno sužava krvne žile i povećava rizik od srčanog i moždanog udara te problema s cirkulacijom.
Povišeni kolesterol može se pojaviti čak i kod osoba koje se zdravo hrane i redovito vježbaju. Na njegove vrijednosti, osim prehrane i načina života, utječu i nasljedni čimbenici te određene bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO: kolesterol
Pokretanje videa...
01:32
Iako se često govori o simptomima povišenog kolesterola, važno je razlikovati znakove njegovih mogućih komplikacija od čimbenika koji povećavaju rizik. Sam povišeni kolesterol uglavnom ne uzrokuje simptome, a njegove vrijednosti mogu se utvrditi lipidogramom, odnosno analizom masnoća u krvi.
Među mogućim upozorenjima nalaze se bol ili pritisak u prsima, osobito ako se pojavljuju tijekom fizičkog napora. Nakupljanje masnih naslaga može suziti arterije koje opskrbljuju srce krvlju, što može dovesti do angine pektoris. Ako se uz bol javljaju otežano disanje, hladan znoj ili širenje boli u ruku i čeljust, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Problemi s cirkulacijom mogu se očitovati i na nogama. Bolovi, grčevi, težina ili nelagoda tijekom hodanja mogu upućivati na perifernu arterijsku bolest, stanje u kojem su krvne žile sužene ili začepljene. Osobe s ovim problemom mogu primijetiti i da im rane na stopalima ili potkoljenicama zacjeljuju sporije nego inače.
Ipak, sporo zacjeljivanje rana nije nužno povezano s kolesterolom. Može se pojaviti i zbog dijabetesa, infekcija ili drugih zdravstvenih stanja.
Posebnu pozornost treba obratiti i na učestale noćne grčeve u nogama, osobito ako su praćeni hladnim stopalima, utrnulošću, oslabljenim pulsom ili bolovima pri hodanju. Sami grčevi često imaju druge uzroke, poput dehidracije, uzimanja određenih lijekova ili mišićnog umora.
Određene vidljive promjene mogu biti povezane s poremećajima masnoća u krvi. Jedna od njih su ksantomi, žućkaste masne naslage koje se mogu pojaviti ispod kože, osobito oko zglobova, tetiva, na rukama, stopalima, laktovima ili koljenima.
Žućkaste naslage oko očnih kapaka, poznate kao ksantelazme, također mogu biti povezane s povišenim vrijednostima kolesterola, iako se mogu pojaviti i kod osoba s urednim nalazima.
Još jedna promjena na koju vrijedi obratiti pozornost jest sivkast, bijel ili blijed prsten oko vanjskog ruba rožnice. Naziva se arcus corneae i češće se pojavljuje sa starenjem. Međutim, ako se razvije kod mlađih odraslih osoba, može biti povezan s povišenim kolesterolom ili drugim poremećajima masnoća u krvi.
Zaduha tijekom svakodnevnih aktivnosti može imati brojne uzroke, uključujući astmu, anemiju, plućne bolesti i stres. Međutim, ponekad se javlja i zbog srčanih bolesti povezanih sa suženjem krvnih žila.
Ako se otežano disanje pojavljuje uz umor, nelagodu u prsima ili smanjenu sposobnost podnošenja fizičkog napora, osobito ako je riječ o novoj tegobi koja se pogoršava, potreban je liječnički pregled.
Posebno ozbiljno treba shvatiti iznenadnu vrtoglavicu ili slabost praćenu otežanim govorom, spuštanjem jedne strane lica ili promjenama vida. Takvi simptomi mogu upućivati na moždani udar ili prolazni ishemijski napadaj i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Povišeni kolesterol jedan je od čimbenika koji povećavaju rizik od moždanog udara jer pridonosi stvaranju naslaga u krvnim žilama i poremećajima protoka krvi.
Povišeni krvni tlak i kolesterol često se pojavljuju zajedno. Dok naslage u arterijama mogu pridonijeti njihovu sužavanju i smanjenoj elastičnosti, visoki krvni tlak dodatno opterećuje stijenke krvnih žila. Kombinacija tih stanja povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Važan čimbenik rizika je i dijabetes, koji može promijeniti odnos različitih masnoća u krvi. Osobe s dijabetesom često imaju povišene trigliceride, niže vrijednosti HDL-a, odnosno takozvanog dobrog kolesterola, te nepovoljnije LDL čestice.
Zbog toga je praćenje kolesterola posebno važno kod osoba kojima je već dijagnosticiran dijabetes, čak i kada ukupna vrijednost kolesterola ne djeluje izrazito povišeno.
Na razinu kolesterola značajno utječu i svakodnevne navike. Pušenje oštećuje krvne žile i može smanjiti vrijednosti HDL kolesterola, koji sudjeluje u uklanjanju viška kolesterola iz organizma. Kod osoba koje već imaju povišeni LDL, pušenje dodatno povećava kardiovaskularni rizik.
Važna je i prehrana bogata zasićenim i transmasnim kiselinama. Česta konzumacija masnih mesnih prerađevina, pržene hrane, maslaca, punomasnih mliječnih proizvoda i industrijskih pekarskih proizvoda može pridonijeti povećanju LDL kolesterola.
Povećana količina masnog tkiva u području trbuha također se povezuje s nepovoljnim vrijednostima masnoća u krvi, inzulinskom rezistencijom i povećanim kardiovaskularnim rizikom.
Ipak, izgled osobe nije pouzdan pokazatelj razine kolesterola. Povišene vrijednosti mogu imati i vitke osobe koje nemaju vidljive čimbenike rizika.
Nedostatak fizičke aktivnosti dodatno može nepovoljno utjecati na vrijednosti HDL kolesterola i zdravlje srca. Redovito kretanje pomaže održavanju tjelesne mase, poboljšava metabolizam masnoća i pridonosi zdravlju krvnih žila.
Kod muškaraca jedan od mogućih pokazatelja problema s cirkulacijom može biti i erektilna disfunkcija. Za postizanje i održavanje erekcije potreban je odgovarajući protok krvi, a suženje krvnih žila može otežati taj proces.
Ipak, problemi s erekcijom ne znače automatski da osoba ima povišeni kolesterol. Mogu biti posljedica hormonskih promjena, stresa, uzimanja određenih lijekova, dijabetesa ili drugih zdravstvenih tegoba.
Osobe koje su već preboljele srčani ili moždani udar ili imaju dijagnosticiranu perifernu arterijsku bolest trebaju posebno pažljivo pratiti vrijednosti kolesterola. Povišeni LDL i trigliceridi mogu povećati rizik od novih kardiovaskularnih događaja.
Jedan od najvažnijih pokazatelja povećanog rizika jest obiteljska povijest povišenog kolesterola ili srčanih bolesti. Ako su bliski članovi obitelji imali visoki kolesterol, srčani udar u mlađoj dobi ili su morali na zahvate povezane sa srcem, postoji mogućnost nasljedne sklonosti povišenim vrijednostima LDL kolesterola.
Poseban problem predstavlja činjenica da mnogi ljudi godinama ne kontroliraju masnoće u krvi jer nemaju nikakve tegobe.
Osoba može imati povišeni kolesterol, a istodobno se osjećati sasvim dobro. Ako uz to ima visoki krvni tlak, dijabetes, obiteljsku sklonost srčanim bolestima, puši, nepravilno se hrani ili se nedovoljno kreće, njezin ukupni kardiovaskularni rizik može biti znatno veći.
Upravo zato liječnici preporučuju procjenu individualnog rizika i kontrolu masnoća u krvi u odgovarajućim razmacima. Vrijednosti ukupnog, LDL i HDL kolesterola te triglicerida mogu pokazati postoji li potreba za promjenom životnih navika ili liječenjem.
24sata © 2026
