Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Svježe voće često se smatra najboljim izborom za zdravu prehranu, no ni konzervirano ne treba zanemariti. Ono može biti praktičan i hranjiv dodatak, osobito kada svježe voće nije dostupno
Konzervirane breskve, ananas, kruške, mandarine i druge vrste voća mogu sadržavati brojne vitamine, minerale i vlakna potrebna organizmu. Iako se tijekom obrade dio hranjivih tvari može izgubiti, konzervirano voće i dalje može biti dio uravnotežene prehrane, osobito ako ne sadrži dodani šećer.
Primjerice, jedna šalica konzerviranih mandarina u vlastitom soku može sadržavati oko 85 miligrama vitamina C, što zadovoljava velik dio preporučenog dnevnog unosa. Ovaj vitamin važan je za normalno funkcioniranje imunosnog sustava, proizvodnju kolagena i bolju apsorpciju željeza. Ujedno djeluje kao antioksidans koji pomaže u zaštiti stanica od oštećenja.
Osim vitamina C, pojedine vrste konzerviranog voća sadrže flavonoide i karotenoide, biljne spojeve poznate po antioksidativnom djelovanju. Voće je također izvor kalija, koji pridonosi regulaciji krvnog tlaka, te prehrambenih vlakana koja mogu pomoći u održavanju zdrave razine kolesterola.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Redovita konzumacija voća povezuje se s brojnim zdravstvenim dobrobitima. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata voćem može biti povezana s manjim rizikom od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, dojke i pluća.
Ipak, važno je naglasiti da se takvi nalazi odnose na konzumaciju voća općenito, a ne isključivo na konzervirane proizvode. Drugim riječima, konzervirano voće može pridonijeti kvaliteti prehrane, ali nije jamstvo zaštite od bolesti.
Jedna od njegovih najvećih prednosti svakako je praktičnost. Za razliku od svježeg voća, koje se može brzo pokvariti, konzervirano ima znatno dulji rok trajanja i uglavnom ne zahtijeva posebnu pripremu. Uz to, često je cjenovno pristupačnije, što ga čini dobrim izborom za kućanstva koja žele smanjiti troškove prehrane.
Posebno može biti korisno starijim osobama, osobama s invaliditetom i svima koji nemaju jednostavan pristup trgovinama ili ne mogu redovito kupovati svježe namirnice.
Iako konzervirano voće može biti zdravo, najveća razlika među proizvodima krije se u tekućini u kojoj se nalazi. Na policama trgovina najčešće se prodaje voće u vlastitom soku, voćnom soku ili šećernom sirupu.
Upravo je šećerni sirup ono na što bi kupci trebali posebno pripaziti. Primjerice, jedna šalica miješanog konzerviranog voća u gustom sirupu može sadržavati gotovo 20 grama dodanog šećera, odnosno približno pet čajnih žličica.
Prema preporukama Američke udruge za srce (AHA), žene bi trebale ograničiti dnevni unos dodanog šećera na otprilike šest čajnih žličica, a muškarci na devet. To znači da se već jednom porcijom voća u gustom sirupu može unijeti gotovo cjelokupna preporučena dnevna količina za žene.
Zato se preporučuje birati konzervirano voće u vlastitom soku ili stopostotnom voćnom soku bez dodanog šećera. Ako ipak posegnete za voćem u sirupu, bolji izbor je lagani sirup, koji sadrži manje šećera od gustog.
Osim sastava, pozornost treba obratiti i na ambalažu. Jedan od spojeva koji se ranije često koristio u unutarnjim premazima limenki jest bisfenol A (BPA).
Izloženost tom spoju povezuje se s mogućim štetnim učincima na hormonalni sustav, plodnost, razvoj i imunosni sustav, a istražuju se i druge moguće zdravstvene posljedice.
Europska unija donijela je zabranu uporabe BPA-a u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, uz određena prijelazna razdoblja. Potrošači pri kupnji mogu potražiti oznaku 'BPA-Free', koja označava ambalažu bez tog spoja.
Također, proizvodi s oznakom 'bez šećera' ponekad sadrže umjetna sladila, poput sukraloze ili acesulfama K. Neka istraživanja povezala su čestu konzumaciju određenih sladila s povećanim rizikom od pojedinih bolesti, no takva povezanost ne dokazuje da ih sladila uzrokuju.
Konzervirano voće može se koristiti gotovo jednako kao i svježe, a mogućnosti pripreme su brojne. Breskve i kruške odličan su dodatak jogurtu ili zobenoj kaši, dok se ananas može koristiti u smoothieju, voćnim salatama ili slasticama.
Mandarine se mogu kombinirati s orašastim plodovima, a konzervirano voće praktičan je sastojak za muffine, kolače i druge jednostavne deserte. Narezane breskve mogu obogatiti i slane salate, dok se kruške mogu kratko zapeći u pećnici i poslužiti uz kuglicu sladoleda.
Zaključno, konzervirano voće ne treba automatski smatrati lošijim izborom od svježeg. Ono može biti hranjivo, pristupačno i praktično, a ključ je u pažljivom odabiru proizvoda. Najbolje je birati voće bez dodanog šećera i prije kupnje provjeriti deklaraciju.
24sata © 2026
