SIMPTOMI TOPLINSKOG UDARA Povišena tjelesna temperatura, topla i suha koža, jaka glavobolja, poremećaj svijesti, prestanak znojenja, brži rad srca te ubrzano disanje
OPREZ NA VRUĆINAMA
Toplinski udar: Oboljelog treba hladiti vodom, ali ne ledenom
Toplinski udar prepoznat ćete po visokoj temperaturi, virozi popraćenoj groznicom, vrućoj, suhoj i crvenoj koži, nedostatku znojenja, ubrzanom pulsu, žeđi, mučnini i/ili povraćanju, otežanom površnom disanju, dezorijentiranosti, pa čak i gubitku svijesti, nabraja dr. med. Ivica Cvetković, specijalist obiteljske medicine.
No takvo stanje nije uvijek lagano prepoznati jer njegovi simptomi mogu sličiti simptomima drugih bolesti, poput groznice.
Kod dugotrajne izloženosti suncu najčešće se prvo javlja iscrpljenost koja lako može zavarati i sakriti ovu bolest. A ako se ne prepozna na vrijeme i adekvatno liječi, postaje opasan po život. Stoga je važno pozvati hitnu medicinsku pomoć čim se prepoznaju simptomi toplinskog udara.
- Nikako ne smijete paničariti, nego pružite čovjeku prvu pomoć. Nakon poziva Hitnoj, nemojte samo stajati prekriženih ruku i nervozno čekati. Stavite oboljelog u hlad pa hladite polijevajući vodom ili mašući lepezom. To će izazvati strujanje zraka koje će pridonijeti padu tjelesne temperature. Ako je čovjek pao u nesvijest, okrenite ga na bok da se ne uguši vlastitim jezikom, a ako je prestao disati, započnite s oživljavanjem - govori dr. Cvetković te napominje kako se onome tko je doživio toplinski udar ne smije stavljati led na kožu niti se je smije hladiti ledenom vodom.
Opasnost od toplinskog udara najveća je ljeti kad su temperature svakodnevno visoke i brzo nam zagrijavaju tijelo koje ima stalnu tjelesnu temperaturu između 36 i 37°C.
U mozgu se nalazi centar za termoregulaciju koji putem drugih mehanizama održava temperaturu tijela, no u slučajevima dugotrajnog ili kratkotrajnog izlaganja visokim temperaturama može doći do sloma termoregulacijskih mehanizama - objašnjava dr. Cvetković pa dodaje da je najvažniji termoregulacijski mehanizam znojenje koje prestaje pa tjelesna temperatura u 10-15 minuta može porasti na više od 41°C.
U ljetnim mjesecima svake godine neki roditelj ostavi svoje dijete ili kućnog ljubimca u autu samo na nekoliko minuta. Temperaturu u automobilu u deset minuta može porasti za čak 10°C, što je vrlo opasno po život.
- Bespotrebno je govoriti da se djeca ne ostavljaju sama u autu čak i kad nisu velike vrućine - upozorava dr. Cvetković te dodaje kako su i kućni ljubimci jako osjetljivi i kod njih se brzo može razviti toplinski udar. Najbolja zaštita je da pri visokim ljetnim temperaturama ne izlazimo ako ne moramo, pijemo puno tekućine, dodatno pripazimo na djecu, starije osobe i kronične bolesnike te radnike koji su zbog posla izloženi vrućinama - savjetuje dr. Ivica Cvetković.
Na udaru sportaši i radnici
Nisu samo ljetne vrućine pogodne izazivanju toplinskog udara. Rizik od dobivanja toplinskog udara javlja se i kod onih koji su na poslu izloženi uvjetima visoke temperature i visoke vlažnosti zraka, poput pekara, cestovnih radnika, radnika u održavanju okoliša, sportaša i slično, te ljudi koji boluju od kroničnih bolesti i pretilih, napominje dr. Cvetković. Najveću pozornost treba posvetiti djeci i starijima jer je njihova termoregulacija nešto lošija.
Udar može izazvati i pothlađivanje, pa stalno mjerite temperaturu
Iako se u pravilu u vrijeme toplinskog udara izgubi sposobnost regulacije tjelesne temperature pa se tijelo pregrijava, u nekim se slučajevima može i pothladiti. Zbog toga je stalno potrebno mjeriti tjelesnu temperaturu i prema tome unesrećenog hladiti oblozima ili zagrijavati pokrivalima, ovisno o njegovoj trenutačnoj tjelesnoj temperaturi.
'Pregrijavanja' se trebaju paziti vozači i kamperi
Ako mislite da ste dovoljno aktivni i da se dostatno znojite kako biste prevenirali toplinski udar, svejedno budite na oprezu. Osim sportaša i radnika izloženih visokim temperaturama, toplinski udar prijeti i vozačima koji neoprezno uđu u pregrijano vozilo te kamperima koji spavaju u loše postavljenom šatoru.
Voće, povrće i krto meso štite vas od udara
Ljeti jedite namirnice čija je nutritivna gustoća obrnuto proporcionalna energetskoj. Birajte one koje ne padaju teško na želudac, poput voća i povrća, krtog mesa i začina. Ljetna prehrana podrazumijeva i unos mliječnih proizvoda koji najbolje odgovaraju u hladnom obliku - zaleđeni jogurti i sladoledi.
Nutricionisti savjetuju da se osladite hladnom lubenicom i dinjom jer su idealne za osvježenje te voćnim salatama. Hranu kratko obrađujte te izbjegavajte stajanje za štednjakom. Visoke temperature mogu biti kobne.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
