'U Zagrebu sam u 30 godina zasadio više od 1000 stabala'

Sve je počelo 1986., kad sam odlučio posaditi jedno stablo godišnje kako bih vratio planetu sav kisik koji sam potrošio. Onda sam se ‘navukao’ pa sad sadim puno više, rekao je Vladimir Dimić (65), čovjek koji živi u Zagrebu i već 33 godine sadi raznovrsno drveće.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

01:25

Vladimir Dimić (65) uljepšava Zagreb: ’Tu sam zasadio 1000 stabala i radit ću to dok sam živ’

Rodom je iz Vinkovaca te zbog osjećaja duga i zahvalnosti prirodi u Zagrebu je posadio više od 1000 stabala, od kojih je preživjelo oko 600 i koji Zagrepčanima uljepšavaju svojim cvatom okolinu.

- O ovome nikome nisam ništa govorio, osim najbližima. A oni su ponekad mislili da nisam normalan jer to i košta. Sadim vrlo planirano i na uređenim zelenim površinama. Zrinjevac sadi na tim površinama, a ja posadim sadnicu tamo gdje se njihova osušila. Znači, ne sadim bez veze i gdje mi se prohtije. Ja radim s istim drvetom i na istoj poziciji predviđenoj za to drvo.

Pazim na položaj zgrade, ali i na alergene. Kad nakon nekoliko godina ljudi pogledaju okolno drveće, oni ne mogu znati da je to moje stablo, da sam ga ja posadio jer sadim stabla, primjerice bukvu ili javor, koji su tu i prije bili.

Poštujem sve propise što bi trebalo biti na tome mjestu, jedino što ja, nakon što posadim stabla, brinem o njima i zalijevam ih prvih godinu dana, dok se dobro ne prime - ispričao je Vladimir. Najbolje je saditi u jesen i proljeće, govori Vladimir, koji je na početku svoje botaničke karijere učio od tadašnjeg prijatelja, diplomiranog šumara koji je postao poznat kao glumac. 

ISKUSTVA AKTIVISTA More nije smetlište: Za većinu otpada u Jadranu smo mi krivi

Riječ je o pokojnom Đorđu Rapajiću, proslavljenom po ulozi Nosonje u seriji za djecu 'Smogovci'. Nije ovaj popularni glumac jedini kojemu je 'posvetio' stablo. Na nasipu je posadio i lipu za Enu Begović, Predrag Vušović dobio je drenak, a Aleksandru Srnecu zasadio je magnoliju.

- Od ove godine sam u mirovini pa mi je malo lakše. No dok sam radio, bio sam ‘normalan’ čovjek koji ide na posao u sedam sati. Da bih mogao zasaditi drvo, morao sam se ustati u 3 ili 4 sata. Kad bih završio sadnju, otuširao bih se, pa onda otišao na posao, jer imam ženu, djecu i druge obaveze - rekao je Vladimir. Osim što sadi drva, Vladimir ima i druge hobije.

Ponosni je autor nekoliko lijepih grafita u svojem kvartu, a u jesen života, kako sam ističe, objavio je i knjigu kratkih priča naslovljenu 'Život', izdanu u simboličnih 365 primjeraka, gdje u naslovu kaže kako život znači: djeca, stabla, knjige, rad, igra, ljubav, voda, zrak i zemlja.

24 EKOLOŠKA SAVJETA Ovako se čuva okoliš: Kišnicom se pere automobil i zalijeva vrt

- Radim ovo za svoj gušt pa ne volim previše govoriti o tome. Osjećam to kao neku svoju obavezu. Ljudi moraju svašta, a ja moram saditi. I to ću raditi do kraja života. Jednostavno tako osjećam. Ipak, imam malo više godina i vrijeme je da izađem iz ormara. Sadnja, zalijevanje i briga oko stabala sve su mi teži. Vrijeme je za neke nove generacije, ja sam već u zalasku života. Kad bih jednog čovjeka ponukao da shvati koliko je drveće vrijedno i da svatko može saditi stabla, napravio bih jako puno - objašnjava Vladimir i nastavlja: 

- Jednom sam sadio drvo u vrtiću te su mi pomagala djeca. Bio je tamo i dječak u kolicima. Kad sam rekao da će stablo narasti 40 metara i da može živjeti 300 godina, on je sav sretan povikao: ‘Jes!’. Toliko mi je bilo drago da sam tom dječaku priuštio jedan trenutak radosti, ne mogu to ni opisati. 

Ove godine je snimljen i film o Vladimiru naziva 'Čovjek i drvo' autora Dalibora Platenika. 

- Imam malog unuka pa sam želio da ima uspomenu na mene. Ipak, nema svatko film o svojem djedu - kroz smijeh prepričava Vladimir.

Danas je Međunarodni dan nestalih osoba. Još se traga za 1892 ljudi koji su nestali u Domovinskom ratu. Pomozimo njihovim obiteljima da pronađu svoje najmilije. Njihove priče pročitajte na nestali.eu.