Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
'Djeca posegnu za lijekovima jer misle da su slatkiši', objašnjava stručnjakinja Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore
Nedavno je Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila izvješće o nuspojavama lijekova za 2025. godinu koje je pokazalo da je pristigla ukupno 3721 prijava s 10.151 opisanom nuspojavom. To je 3,7 posto prijava više nego prethodne godine. Ujedno, izvješće je upozorilo i na činjenicu da svakako trebamo podići svijest o tome na koji način držimo lijekove kod kuće i kako ih doziramo djeci, s obzirom na to da je prijavljeno više od 500 slučajeva trovanja ili izloženosti djece lijekovima. Razlog su prevelike doze koje su roditelji nehotice dali zbog nedovoljne informiranosti te situacije u kojima su djeca došla do lijekova odraslih i uzela ih nehotice ne znajući o čemu je riječ ili kakve će biti posljedice.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati 'vole' tablete za smirenje
Pokretanje videa...
VIDEO
Pa je tako Centar za kontrolu trovanja Instituta za medicinska istraživanja prijavio 41 trovanje posve malih beba, u dobi od rođenja do godine dana. Kako kažu u HALMED-u, kod 83 posto ovih prijava nije došlo do nuspojave, a uglavnom se radilo o primjeni doze lijeka veće od propisane.
Dječja znatiželja može završiti kobno
Najčešće su prijavljeni lijekovi koji djeluju na probavni sustav, poput kolekalciferola, koji se primjenjuje za nadoknadu vitamina D u dojenčadi, potom lijekovi koji djeluju na dišni sustav, kao što je primjerice salbutamol, koji se primjenjuje za liječenje otežanog disanja kod suženja dišnih putova, te lijekovi koji djeluju na živčani sustav, kao što je, primjerice, paracetamol za snižavanje povišene tjelesne temperature.
- Podaci HALMED-a, nažalost, potvrđuju nešto što u ljekarnama vidimo iz dana u dan, a to je da se najveći broj trovanja djece lijekovima ne događa zlonamjerno, nego zbog toga što je lijek bio dostupan ili je doza bila procijenjena 'na oko'. Pa ako sumnjate da je dijete uzelo lijek u prevelikoj količini, ne čekajte da se pojave simptomi. Odmah nazovite Hitnu pomoć ili se javite u najbližu ljekarnu ili bolnicu, po mogućnosti s pakiranjem lijeka u ruci kako bi tim koji zbrinjava dijete odmah znao o čemu je riječ - kaže nam mr. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
Istodobno, u izvješću je navedeno da je čak 498 djece do 14 godina bilo izloženo nekom lijeku koji nije smjelo uzeti. Nasreću, u 84 posto slučajeva nije bilo nuspojava, a najčešće se radilo o lijekovima koji djeluju na živčani sustav, onima za liječenje kardiovaskularnih bolesti i lijekovima za mišićno-koštani sustav.
Ako sumnjate da je dijete uzelo lijek u prevelikoj količini, odmah nazovite Hitnu pomoć ili se javite u najbližu ljekarnu ili bolnicu, kaže mr. Ana Soldo
Nažalost, izvješće je donijelo podatak i o 106 tinejdžera u dobi od 15 do 17 godina koji su evidentirani u tablici slučajeva trovanja lijekovima. Riječ je o pokušajima suicida kod mladih, koji svakako upućuju na mnogo širu problematiku od predoziranja lijekovima. S obzirom na to da se u našoj populaciji nuspojave nekako najčešće povezuju s cjepivima, uz širenje neprovjerenih i neistinitih informacija o štetnosti cjepiva, ovdje svakako treba napomenuti da je od ukupnog broja prijava tek njih 145 bilo vezano uz cijepljenje.
Broj od 3721 prijave zbog sumnje na nuspojave lijekova podijeljen je na 1511 slučajeva u kojima je zabilježeno medicinski značajno ozbiljno stanje, jedan koji se odnosi na prirođenu malformaciju, 28 u kojima je zabilježen neki oblik invalidnosti, 276 gdje je bila potrebna hospitalizacija, 112 slučajeva za koje se smatra da je nekome bio ugrožen život i 49 smrtnih slučajeva. Kod ovih potonjih, napominju u HALMED-u, prijava smrtnog ishoda ne znači nužno da je lijek prouzročio smrt. U najviše prijava radilo se o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima, a pacijenti su imali tešku podležeću bolest, poput karcinoma, nasljednih metaboličkih bolesti, kardiovaskularnih bolesti ili transplantirane organe.
- Prisutnost takvih bolesti otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave. Stoga je teško isključiti utjecaj tijeka progresije same bolesti na smrtni ishod, odnosno mogućnost da je u predmetnim slučajevima smrt izazvao prvenstveno tijek progresije bolesti, a ne primjena lijeka. Nisu zaprimljene prijave u kojima je smrtni ishod direktno povezan s primjenom lijeka - kažu nam u HALMED-u.
Što se tiče nuspojava koje su bile označene kriterijima ozbiljnosti koji su se odnosili na ugrožavanje života bolesnika ili potrebu za bolničkim liječenjem, navode da je riječ bila o težim alergijskim ili anafilaktičkim reakcijama koje su zahtijevale hitno zbrinjavanje i liječenje antialergijskim lijekovima i kortikosteroidima. Jednako tako, tu spadaju i nuspojave krvarenja uz primjenu antikoagulantnih lijekova, što su očekivane nuspojave. I kod svih ovih slučajeva najčešće je bila riječ o lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima.
Ne dozirajte kuhinjskom žlicom!
- Držite lijekove izvan dohvata i vidokruga djece - ne u torbi, na noćnom ormariću ili kuhinjskom stolu, nego zaključane ili barem visoko, u originalnom pakiranju s uputom o lijeku. Većina trovanja dogodi se upravo kad dijete samo posegne za lijekom koji je ostao "nadohvat ruke" na nekoliko minuta.
- Dozu uvijek provjerite prema tjelesnoj težini i dobi djeteta, ne prema "osjećaju" ili sjećanju na prošli put - doza za temperaturu kod djece računa se po kilogramu, a ne paušalno kao kod odraslih. Za doziranje koristite isključivo mjericu ili štrcaljku priloženu uz lijek, nikad kuhinjsku žličicu, jer razlika u volumenu može biti i dvostruka.
- Posebno upozorenje odnosi se na lijekove za odrasle koje imamo u kućanstvu - paracetamol i ibuprofen u "jačini za odrasle", lijekovi za tlak, srce, spavanje ili željezo terapija.
- I na kraju - lijek nikad ne nazivajte bombonom ili slatkišem kako biste dijete nagovorili da ga popije. To je jedan od najčešćih razloga zašto dijete kasnije samo posegne za kutijom lijekova misleći da su slatkiši.
24sata © 2026
