Lifestyle

Komentari 0

Za bolje zdravlje mozga šetajte i čitajte svojoj djeci na glas

Za bolje zdravlje mozga šetajte i čitajte svojoj djeci na glas

Katkad sama djeca požele malo više sadržaja od onoga koji dobivaju u školi pa im pomozite da dođu do njih. Potražite zajedno na internetu ono što ga zanima

Svako je dijete malo čudo čije se napredovanje prvih dana i mjeseci promatra pod povećalom. Prvi osmijeh, praćenje šarenih predmeta u vidnom polju i reakcije na ljude iz okoline vrlo se često tumače kao rani znak da je pred nama napredno dijete. Poslije se na to nadovežu prve riječi, prva naučena slova, pamćenje nizova pojmova koji su dijete zainteresirali...

POGLEDAJTE VIDEO:

Često se misli da na takav razvoj mogu utjecati roditelji svakodnevnim čitanjem, zajedničkim igrama i aktivnostima, iako su istraživanja na sveučilištu na Floridi pokazala da na jednom području roditeljske aktivnosti nemaju dugoročni utjecaj, a to je kvocijent inteligencije.

No svejedno, napominje psiholog James T. Webb u svojoj knjizi - vodiču roditeljima za nadarenu djecu - ne zaboravite poduprijeti djecu u njihovu razvoju i ohrabriti ih da se nastave baviti onim što im pričinja zadovoljstvo i što ih zanima, jer same predispozicije i inteligencija nisu dovoljni za životni uspjeh.

Čak se i najnadarenijima dogodi, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Science, da izgube zanimanje za nešto što inače vole jer im je program postao predosadan i nezanimljiv ili učitelj previše pozornosti daje drugoj djeci, kojoj je potrebno više truda da svladaju gradivo.

Takve prepreke često odvuku i nadarene s puta i rezultiraju nakupljanjem frustracija i odustajanjem od ciljeva, baš kao što se događa i djeci kojoj je teže održati korak s vršnjacima. Stoga je najvažnija uputa roditeljima da promatraju mališana i reagiraju pravodobno, čim primijete promjenu u djetetovu ponašanju.

Prije nego što dopustite djetetu da prestane ići u glazbenu školu i svirati instrument ili na neku drugu aktivnost, uvjerite se je li doista izgubio zanimanje za njega ili je riječ o nekom problemu u školi. Također ne ustrajte na tome da nastavi dalje, ako niste sigurni da je to doista njegova želja, a ne vaš neispunjeni san iz djetinjstva.

Prije odluke razgovarajte s djetetom i s njegovim nastavnicima. Također ako dijete poželi doznati više o nečemu iz nove lekcije, nemojte ga prekidati riječima neka se igra i uživa u slobodnom vremenu ili ga odvraćati od toga zato što vam se ne da ili nemate vremena.

Katkad sama djeca požele malo više sadržaja od onoga koji dobivaju u školi pa im pomozite da dođu do njih. Potražite zajedno na internetu ono što ga zanima, ponudite mu knjige i enciklopedije koje imate i zajedno potražite odgovore na djetetova pitanja. Također možete posjetiti neku radionicu, predavanje ili obići muzej, savjetuje Julie Dudley, ravnateljica Davidsonova instituta za razvoj talenta u Renou. Na to se nadovezuju Dona Matthews i Joanne Foster, autorice knjige “Beyond Intelligence: Secrets for Raising Happily Productive Kids” (“S druge strane inteligencije: tajne podizanja sretnog, produktivnog djeteta”) koje kažu da rad mozga potiču: glasno čitanje, posjeti muzejima, šetnje prirodom i kreativno sudjelovanje u umjetničkim projektima. 

Ali uz to, napominju stručnjaci, neprekidno treba razgovarati s djetetom o njegovim željama, osjećajima i afinitetima. Tako ne samo da djelujete da vam dijete bude “pametnije” nego potičete i razvoj njegova samopouzdanja jer osjeća da je voljeno i da ga čujete. Ne smije, upozoravaju psiholozi i pedagozi, imperativ roditeljima u njihovim postupcima biti učiniti dijete “pametnijim”, čak i kad bi se to moglo, nego pripremiti ga za život i omogućiti mu da se razvije u zadovoljnu osobu koja će ostvariti svoj potencijal.

 

Najčitaniji članci