Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
38 komentara

Za mijenjanje navika ključna je snaga volje, a ne motivacija

Navike su neurološki putevi u mozgu - postaju ‘deblji’ što se više koriste, a propadaju kada se zanemaruju. Svjesni mozak se često umara, a nakon toga se uključuje nesvjesni autopilot

Foto: Dreamstime
38 komentara

Navike čine najveći do života i upravljaju svakim našim danom. Neke od njih su dobre, no neke mogu biti vrlo loše, kao primjerice navika jedenja čokoladica svakog dana.

U knjizi ‘Mini Habits: Smaller Habits, Bigger Results’, autor Stephen Guise pokušava odgovoriti na pitanja kako nastaju navike, kako se mijenjaju i kako nam mogu pomoći u postizanju ciljeva. Zbog navika, većina našeg života izgleda kao da je vođena autopilotom. Stvari poput pranja zubi ili tuširanja obavljaju se rutinski, bez razmišljanja. Istraživanje provedeno na Sveučilištu Duke pokazalo je da 45 posto dnevnih aktivnosti ljudi obavljaju prema navikama. Navike pogotovo preuzimaju kontrolu nad nama kada smo pod stresom.

Foto: Promo

Zbog stresa ljudi nekad ne mogu donositi samostalne odluke, te se uključuje ‘autopilot’. Ovo je razlog zbog kojeg ljudi jedu kad su pod stresom. No, dobra vijest je da se navike mogu mijenjati. Navike nisu išta drugo nego prirodni prečaci u mozgu. Što ih više koristite, to su jači. S druge strane, ako ih zanemarujete, one se počinju gubiti. Zbog toga je teško usvojiti naviku ranog ustajanja ujutro, no kada se jednom naviknete na to, vaš mozak budi vas u točno određeno vrijeme, bez potrebe za budilicom. Dio mozga koji je odgovoran za programiranje navika zove se bazna ganglija. Ona pohranjuje uzorke ponašanja koji se ponavljaju i tako nam pomaže da lakše obavljamo većinu dnevnih zadataka. Kada primjerice kupujemo namirnice, već imamo naviku kupovati određene stvari koje volimo, bez da satima u dućanu razmišljamo o mnoštvu proizvoda koje bismo mogli kupiti. 

Dreamstime KNJIGA DANA Djeca teže slušaju roditelje koji vole puno zapovijedati u odgoju

Bazna ganglija nekada djeluje toliko snažno da otežava funkciju svjesnog dijela mozga koji nam nekada nalaže da promijenimo svoje ponašanje. Također, svjesni dio ima jednu veliku manu - brzo se umara. Zbog toga svaki puta kada se odlučimo suzdržati od velike porcije sladoleda, to možemo izdržati do onog trenutka u kojem se svjesni mozak ne umori. Nakon toga nas navike navode da nesvjesno posegnemo za sladoledom. Najbolji alat za mijenjanje navika nije motivacija, kako to ljudi često misle, već snaga volje. Ona je potrebna da nas, u trenucima kada se naš svjesni dio mozga umori, natjera da nastavimo dalje i promijenimo prirodne puteve navika u mozgu.

KNJIGA DANA Ljudi koji drijemaju više od pola sata na dan lošije spavaju

Ovo se može lako uvježbati. Tajna je u tome da nikada ne treba pokušavati promijeniti ‘tvrdokorne’ navike, nego se valja fokusirati na one manje koje vam nisu toliko važne u životu. Ovo neće promijeniti odmah promijeniti životne navike na bolje, ali će uvelike pomoći u treniranju snage volje. Kada vaš mozak počinje bolje izdržavati mentalni umor pomoću manjih promjena u navikama, bit će mu puno lakše izboriti se protiv loših životnih navika koje je teško mijenjati. Nakon nekog vremena moći ćete napraviti deset trbušnjaka bez problema, iako ste za cilj postavili samo pet. Ove male navike imaju i puno veću ulogu. One pomažu u izgradnji većeg samopouzdanja, što na kraju rezultira većom snagom volje. Kada to postignete, put do uspjeha biti će vam puno lakši.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message