Lifestyle

Komentari 6

Za vrijeme pandemije moliti su se počeli i vjernici i nevjernici

Za vrijeme pandemije moliti su se počeli i vjernici i nevjernici

U ožujku je istraživački centar Pew objavio da je u njihovoj anketi 55 posto odraslih u SAD-u reklo da su se molili da se virus zaustavi, a molili su i oni koji ne vjeruju

U ožujku je istraživački centar Pew objavio da je u njihovoj anketi 55 posto odraslih u SAD-u reklo da se 'molilo da se virus zaustavi', piše CNN.

Većina Amerikanaca i američkih kršćana svakodnevno se molila, a Bogu su se počeli obraćati i oni koji to inače rade rijetko ili nikad, čak i neki koji nisu pripadnici nijedne religije.

- Ljudi se često okreću molitvi kad su bijesni, tužni ili uplašeni - rekao je profesor komunikacije na Državnom sveučilištu Ohio Brad Bushman.

To je uobičajeno u vrijeme pandemije. Ljudi uvijek mole kad osjećaju da je nešto van njihove kontrole i trebaju pomoć 'više sile'.

No unatoč tome koliko se ljudi u teškim situacijama molitvom okreće Bogu, ograničena su znanstvena istraživanja o zdravstvenim koristima molitve. Ipak, znanost kaže da molitva može pomoći u smanjenju stresa, usamljenosti i straha. 

- Nema mnogo znanstvenika zainteresiranih za dugoročno proučavanje molitve - kaže profesor psihologije na Sveučilištu u Coloradu, Kevin Masters.

Mnogi su znanstvenici, dodaje, skeptični prema bilo čemu religioznom, a teško je i definirati molitvu. Uz to, objašnjava Masters, znanstvenici ne mogu proučavati Boga kako mogu novi lijek ili kiruršku tehniku pa je teško i pronaći postupak koji bi objasnio bilo kakve rezultate.

Poticanje smirenosti, kontrole i podrške

S obzirom na ograničenja, teško je odrediti da li mentalno i emocionalno olakšanje koje neki ljudi osjećaju dok mole potječe iz toga što svoju brigu prebacuju na neko drugo, više biće ili im je olakšanje dano od Boga, koji intervenira i uklanja naš mentalni teret.

- Ljudi mole iz više razloga - kaže profesorica medicine dr. Christina Puchalski.

- Mole za određeni ishod neke situacije, da podijele svoju patnju u relacijskom smislu ili da pokažu zahvalnost - kaže ona, a Bremer dodaje kako rituali općenito imaju smirujuć učinak.

- Rituali nam pružaju osjećaj da imamo utjecaj ili kontrolu nad nečim što možda u konačnici ni ne može biti kontrolirano - kaže on.

Studija o učincima molitve na depresiju i anksioznost iz 2009. utvrdila je da su članovi molitvene grupe nakon sesija gdje su molili jedan za drugoga imali nižu stopu depresije i anksioznosti i bili optimističniji od kontrolne skupine koja nije bila na molitvenim sesijama. 

- Postoji snažna veza između religioznosti i zdravlja i sreće - zaključuje Bremner.

Molitva vs. meditacija

Molitva i meditacija mogu imati puno toga zajedničkog: oboje mogu povećati pažnju i spriječiti pretjeranu brigu.

- Ipak, one se sustavno razlikuju jer molitva podrazumijeva proces misli, dok se meditacija usredotočuje na čišćenje uma. Molitva također podrazumijeva odnos s višim bićem, a ne samotno putovanje - rekao je Brenner.

Molitva može smanjiti bijes i agresiju

Studija iz 2011. godine kaže da molitva može pomoći i smanjiti bijes i agresiju. U nizu eksperimenata sudionici su osjećali manje bijesa i agresije nakon što su se molili neposredno poslije ljutnje. Druga je studija pak otkrila da su i bračni partner koji su molili jedan za drugoga u problematičnom razdoblju jedan prema drugome osjećali manje ljutnje i bili skloniji praštanju. 

- Molitva nam može pomoći da bolje sagledamo situaciju, u novom svjetlu ili iz druge perspektive - kaže Bushman, jer je molitva posve suprotna stanju pripreme za borbu ili bijeg kad nam prijeti neka opasnost.

- Kad opazimo opasnost, usredotočeni smo na vanjski svijet. Kad se molimo, usredotočeni smo na sebe i svoje osjećaje - dodao je i objasnio:

- Molitve se razlikuju i možda neće djelovati na isti način: kada su hospitalizirani pacijenti Boga ocjenjivali kao nekog tko ih podupire, poboljšalo im se mentalno i fizičko zdravlje. Kad su ga shvaćali kao nekog tko kažnjava, zdravlje im se pogoršalo.

Najčitaniji članci