Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Znate li kakvi su običaji i što je moto blagdana Sv. Martina?

Martinje se najviše slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u Zagorju, gdje se oko mladog vina skuplja cijela svita i najčešće jede pečena guska, patka ili purica s mlincima

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
4 komentara

Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradicije da se baš na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.

Slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, što je dan koji se slabi kao njegov spomendan.

POGLEDAJTE VIDEO: 

Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.

'Jesti, piti i veseli biti' glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rješenje 'o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja', čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.

Foto: Dreamstime

Naime, za razliku od drugih mjesta u Hrvatskoj, koja gaje narodni običaj Martina, pa se 'obični' ljudi odijevaju u biskupe i pjesmicama i pošalicama kao biškupi zabavljaju krsteći mošt, u Svetom Martinu na Muri održava se vjerski običaj u kojem župnik, ili drugi svećenik, pa i biskup, u vrijeme Martinja, blagoslivlja mlado vino. Nakon toga 'narodni biškup Martin' obavlja ceremoniju krštenja mošta u vino.

Kutjevo: Martinjski obred uz vinskog biskupa na Trgu gra​ševine TRADICIJA SE POŠTUJE Vina i igara: Martinje postalo nematerijalno kulturno dobro

Inače, Martinje se češće slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, a Zagorci su od toga napravili pravu malu filozofiju, pa se u ceremoniji krštenja mošta moraju naći domaćin, stoloravnatelj, vinotoča, gospon sudac, kumovi mošta te biskup sa svojom svitom. Ako trebate opravdanje za odlazak na feštu, treba reći da se u vinu nalaze mnogi vitamini i minerali koji su važni za organizam.

PREPORUKE KUHARA Gozba za Martinje: Nazdravite uz raviole od krvavica i rižot od vina

Među njima su vitamini B1, B2, B6, B12, C te minerali željezo, kalcij, kalij, magnezij. Crno vino štiti zube od karijesa, snižava povišeni krvni tlak, smanjuje loš i povećava dobar kolesterol u krvi (pa je korisno i za srce), dok se bijelome pripisuje učinak u prevenciji bolesti pluća i raka dojke. Obje vrste vina bogate su antioksidantima.

Naravno, alkohol u velikim količinama izrazito šteti organizmu, pa bi i na ovaj datum trebalo o tome voditi računa, upozoravaju stručnjaci. 

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Evo još nekoliko činjenica o Svetom Martinu i Martinju: 

- Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena
- Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom

SLATKO I SLANO 5 neodoljivih recepata: Sljubite hranu i pravo vino za Martinje

- Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske
- Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca
- U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično

PROVJERITE Martinje: Gozba za obitelj već od 150 kuna - saznajte i kako

- Vino omekšava meso i daje mu aromu, zato ga kuhari koriste kao marinadu
- Bijelo vino ide uz piletinu i morske plodove, dok je crno bolje uz crveno meso, divljač itd. Uz lagano  tjesteninu ili jaja odlično idu suha bijela ili rose vina, a uz povrće lagana bijela

Foto: Dreamstime
- Postoji 12 najpoznatijih vrsti grožđa, šest crnih i šest bijelih, od kojih se proizvodi većina svjetskih vina.
- Francuzi jedu masnu hranu, puno puše, a ipak manje obolijevaju od bolesti krvožilnih sustava. Smatra se da je to zato što redovito piju vino.
- U Gruziji se vino počelo proizvoditi prije 6000 godina. Od divljeg grožđa su radili opojni napitak u glinenim posudama koje su bile ukopane u zemlju. Danas tamo proizvode vina i u amforama. 
- Italija i Francuska su najveći proizvođači vina na svijetu, svaka proizvodi preko 50 milijuna hektolitara godišnje.
- Svaki Talijan prosječno popije 50 litara vina godišnje, a Hrvat otprilike 28 litara.
- Za kuhano vino se od davnina smatralo da liječi i grije tijelo, a bilo ga je zdravije piti nego vodu iz bunara jer je prokuhano.U Viktorijansko doba u Velikoj Britaniji se kuhano vino često posluživalo djeci prilikom rođendana i drugih proslava.

Recept za blagdanski ručak

Ako nemate vremena svečaniji obiteljski objed, pa pečenje cijele guske, patke ili purice ne bi imalo smisla, pripremite prsa od peradi s batatom. Potrebno vam je oko 200 grama prsa,  žlica meda, štapić cimeta, sok jedne naranče, 150 g batata, 50 g maslaca. 

Pačja prsa stavite u tavu bez ulja na stranu na kojoj je koža. Pecite nekoliko minuta, pa ulijte ulje te štapić cimeta. Patku ispecite s druge strane i dovršite u pećnici na 160°C. Izlijte višak masnoće iz tave te te dodajte žlicu meda koji treba dobro promiješati. Ulijte narančin sok. Posolite, popaprite i reducirajte dok ne bude kao sirup. Batat prerežite i ispecite s korom u pećnici na 180°C. Odstranite koru te zdrobite batat. Posolite, popaprite i dodajte maslac.

 POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message