Velike studije pokazale su da i tzv. 'metabolički zdrava' pretilost nosi značajno veći rizik od srčanih bolesti, zatajenja srca i drugih zdravstvenih problema u usporedbi s osobama normalne težine. Pojam zdrave pretilosti smatraju pogrešnim
RAZBILI MIT
Liječnici: Zaboravite na pojam 'zdrave pretilosti', bilo kakva pretilost je opasnost za zdravlje
Čitanje članka:
3
min
Ideja da osoba može imati višak kilograma, ali biti zdrava i u dobroj formi, poznata kao koncept "debeo, ali fit", godinama je predmet rasprava u medicinskim i laičkim krugovima. No najnovija znanstvena istraživanja sugeriraju da bi se moglo raditi o opasnom mitu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:15
Nekoliko velikih studija provedenih na milijunima Britanaca otkrilo je da su pretile odrasle osobe, čak i bez očitih metaboličkih problema poput visokog krvnog tlaka ili dijabetesa, i dalje pod značajno većim rizikom od razvoja ozbiljnih bolesti srca, jetre i bubrega.
Jedno od ključnih istraživanja, koje su proveli stručnjaci s Imperial Collegea u Londonu, pratilo je zdravstveno stanje više od 150 tisuća osoba tijekom razdoblja duljeg od deset godina. Rezultati su pokazali da su pretili muškarci bez metaboličkih problema i dalje imali 46 posto veći rizik od razvoja bolesti srca, 63 posto veći rizik od zatajenja srca te dvostruko veći rizik od masne bolesti jetre u usporedbi s muškarcima normalne tjelesne težine.
Ove nalaze potvrdila je i ranija, još opsežnija studija Sveučilišta u Birminghamu, koja je analizirala medicinske kartone čak 3,5 milijuna ljudi. Ta je studija pokazala da su osobe koje su smatrane "metabolički zdravima" unatoč pretilosti imale 50 posto veći rizik od koronarne bolesti srca, sedam posto veći rizik od cerebrovaskularnih bolesti, koje mogu uzrokovati moždani udar, te dvostruko veći rizik od zatajenja srca u odnosu na osobe normalne težine.
Stručnjaci pozivaju na promjenu pristupa
Stručnjaci definiraju "metabolički zdravu pretilost" kao stanje u kojem osoba ima indeks tjelesne mase (BMI) 30 ili viši, ali nema sistemsku upalu, inzulinsku rezistenciju, visok krvni tlak ili abnormalne razine kolesterola. Međutim, istraživanja su otkrila da je takvo stanje često samo privremeno.
Podaci su pokazali da je otprilike trećina sudionika koji su na početku studije klasificirani kao "metabolički zdravo pretili" postala metabolički nezdrava u roku od samo tri do pet godina.
Čak i oni koji su uspjeli zadržati zdrav metabolički profil i dalje su se suočavali s većim rizikom od srčanog i moždanog udara te respiratornih bolesti nego nepretile osobe s istim profilom. Čini se da višak masnog tkiva sam po sebi predstavlja dovoljan teret za organizam i dugoročno povećava rizik od bolesti.
Ovi nalazi potaknuli su znanstvenike i liječnike da preispitaju dosadašnji pristup. Dr. Rishi Caleyachetty, koji je vodio studiju Sveučilišta u Birminghamu, naglašava da pojam "zdrave pretilosti" može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
- Na razini populacije, takozvana metabolički zdrava pretilost nije bezopasno stanje i možda je bolje ne koristiti taj izraz za opisivanje pretile osobe, bez obzira na to koliko metaboličkih komplikacija ima.
S njim se slaže i dr. Mike Knapton iz Britanske zaklade za srce, koji smatra da rezultati imaju veliku važnost.
- Nije često da istraživanje ove skale i veličine može razjasniti jedan stari mit. Ove nalaze treba shvatiti izuzetno ozbiljno i pozvao bih zdravstvene djelatnike da obrate pozornost.
Je li indeks tjelesne mase jedino mjerilo?
Jedna od glavnih kritika ovakvih studija odnosi se na korištenje indeksa tjelesne mase (BMI) kao glavnog pokazatelja pretilosti. Kritičari ističu da BMI ne razlikuje masno tkivo od mišićne mase, zbog čega sportaši i osobe s gustom mišićnom masom mogu imati isti BMI kao i netko tko ima višak masnog tkiva.
Ipak, znanstvenici koji stoje iza studija brane korištenje BMI-a kao praktičnog alata. Iako može biti neprecizan za pojedince, na razini velike populacije pokazao se kao pouzdan pokazatelj rizika. Dr. Caleyachetty priznaje da je BMI "gruba" mjera, ali ističe da je to "jedina mjera koju imamo u klinici kako bismo dobili procjenu tjelesne masti" i da je njezina primjena u svakodnevnoj praksi najrealnija opcija.
Istraživanja također pokazuju da nije važna samo količina masti, već i njezina raspodjela. Masno tkivo nakupljeno oko struka i unutarnjih organa smatra se znatno opasnijim od masti raspoređene ravnomjerno po tijelu.
Studija objavljena u časopisu European Heart Journal zaključila je: "Ovi nalazi osporavaju koncept 'metabolički zdrave pretilosti', potičući strategije na razini cijele populacije za borbu protiv pretilosti." Poruka je jasna: iako su vježbanje i zdravi metabolički pokazatelji ključni, oni ne mogu u potpunosti poništiti negativne učinke koje višak tjelesne masti ima na dugoročno zdravlje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
