Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U izvješću se spominje povijesni revizionizam u Hrvatskoj, iako je upravo to aktualna politika Moskve i jedan od razloga invazije na Ukrajinu.
Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije i Bjelorusije objavile su gargantuanski ekspoze o stanju ljudskih prava u državama diljem svijeta. Dokument o ljudskim pravima na oko 2000 stranica objavljen je sredinom lipnja.
- Ovaj dokument sastavljen je kao nastavak godišnjih izvješća ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja o stanju ljudskih prava u zemljama diljem svijeta i usmjeren je na jačanje naših zajedničkih napora u skretanju pozornosti međunarodne zajednice na izazove i prijetnje s kojima se suočava suvremeno društvo u području zaštite ljudskih prava - naveli su Moskva i Minsk koji su sami na meti teških optužbi za kršenje ljudskih prava, ali i nedostatka izbornog pluralizma.
- Pokušava se uspostaviti nova hijerarhija država, krivotvoriti povijest i uništiti koncepte državnog suvereniteta, jednakosti naroda i sekularne prirode međudržavne interakcije. Spomenuti dvostruki standardi u ljudskim pravima također su dio toga. Još jedna karakteristična značajka modernog doba je odbijanje zapadnih država da ispune svoje društvene obveze i militarizacija svih sektora gospodarstva, pod izlikom nadolazeće "vanjske prijetnje". Na primjer, "ruska prijetnja" koristi se za opravdanje povećanih vojnih napora, povećanja vojnih vježbi i povećanih obrambenih troškova na štetu društvenog i gospodarskog razvoja u vlastitim zemljama - objavili su i dodali kako se u Kijevu nalazi neonacistički režim koji služi kao NATO baza protiv Rusije.
Zapad su optužili za neokolonijalne metode i dvostruke standarde kojima prema njima podrivaju suverenitet država diljem svijeta.
Na 1360. stranici dotaknuli su se Hrvatske. Moskva i Minsk tako navode da je mišljenje većine međunarodnih stručnjaka prema kojem hrvatsko zakonodavstvo u načelu odgovaraju međunarodno-pravnim obvezama zemlje u području zaštite ljudskih prava. Ipak, navode kako se u Hrvatskoj bilježi određeno pogoršanje stanja u tom području. Najveću zabrinutost za Moskvu i Minsk izaziva porast broja slučajeva netrpeljivosti na nacionalnoj osnovi, kao i nedostatak napora koje službene vlasti poduzimaju u provedbi postavljenih ciljeva u pitanjima zaštite ljudskih prava.
U dokumentu se oslanjaju na izvješća međunarodnih tijela kao što su Europska komisija protiv rasizma i netrpeljivosti (ECRI) te Odbor UN-a za ekonomske, socijalne i kulturna prava, ali i domaćih kao što je Srpsko narodno vijeće.
Tako su spomenuli izvješće SNV-a iz 2024. u kojem je nabrojano oko 700 slučajeva širenja mržnje prema srpskom stanovništvu, uz slučajeve fizičkog nasilja, etnički motiviranog vandalizma, uništavanja spomenika i oštećivanja imovine. Ispod radara im nije prošlo ni otkazivanje kulturno-umjetničkih manifestacija te nastupa gostujućih skupina i izložbi iz regije što su protumačili kao kršenje prava na slobodu stvaralaštva i iskaz diskriminacije.
- Borci za ljudska prava napominju da su napadima na nacionalnoj osnovi najčešće bili izloženi etnički Srbi koji žive na području Hrvatske. Prema podacima izvješća organizacije „Srpsko narodno vijeće“ (SNV), u 2024. godini zabilježeno je oko 700 slučajeva poticanja na mržnju prema srpskom stanovništvu, što je postalo najviši pokazatelj posljednjih godina - piše u dokumentu.
U izvješću se spominje povijesni revizionizam u Hrvatskoj, iako je upravo to aktualna politika Moskve i jedan od razloga invazije na Ukrajinu. Tako su se pozvali na nalaze posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za promicanje istine, pravde, reparacije i jamstava neponavljanja Fabiana Salviolija te zaključke Odbora UN-a za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD), dokument upozorava na pojave koje se ocjenjuju problematičnima u području suočavanja s ratnom prošlošću.
Navode glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca, podizanje spomenika uz podršku dužnosnika te korištenje fašističkih i ustaških obilježja i pozdrava u javnom prostoru.
- Nacionalistička retorika antisrpske usmjerenosti često postaje dio izbornih kampanja niza hrvatskih stranaka („Domovinski pokret“, „Hrvatska demokratska zajednica“ i dr.) - piše u izvješću.
24sata © 2026
