Iako se prvi podaci o nafti i njezinu iskorištavanju uglavnom vežu za Pennsylvaniju, mnogo je pisanih i usmenih zapisa koji upućuju na to da su najstarija naftna polja u svijetu ipak otkrivena u Međimurju
Međimurje je poznato po mnogočemu, pa tako i po bogatim naftnim nalazištima, među kojima se ističe ono u selu Peklenica. Premda ne postoji službeni dokaz o tome je li prvo naftno polje otkriveno u Pennsylvaniji ili Peklenici, zna se da se nafta u Peklenici eksploatirala četiri godine prije nego u SAD-u, odakle potječu prvi podaci o nafti na svijetu. Štoviše, Peklenica se smatra prvim mjestom na svijetu na kojem se nafta eksploatirala organizirano, a ono po čemu se definitivno ističemo u odnosu na Pennsylvaniju svakako je podatak da je to prvo naftno polje na kojem je radila jedna žena.
'Crni pekel' kao lijek i mazivo
Ovo selo, smješteno uz Muru samo nekoliko kilometara od Murskog Središća, ime je dobilo prema riječi 'paklina', odnosno 'pekel', kako su stanovnici nazivali naftu. U ono vrijeme nafta se koristila kao kolomaz za podmazivanje ondašnjih kotača zaprežnih kola te poljoprivrednih alata (oruđa), ali i za osvjetljivanje. Međutim, prepoznata su i njezina ljekovita svojstva, pa su je koristili protiv šugavosti, reumatizma i astme.
Iako o eksploatiranju nafte u Hrvatskoj postoje zapisi koji datiraju još iz 14. i 15. stoljeća, povijest najviše pamti datum 20. kolovoza 1856., kad je grof Georg Festetics (danas poznat kao Juraj Feštetić) prijavio istraživanje nafte na svom posjedu u Peklenici, a koncesiju je dobio u kolovozu 1860. i time postao prva osoba u Hrvatskoj koja je dobila koncesiju za eksploataciju "crnog zlata".
Prvo organizirano eksploatiranje nafte u svijetu
Do nafte se tad dolazilo ručno - prva iskopana rupa bila je duboka samo četiri metra, a kako je nafta sama izbijala na površinu, u rupu se ulijevala voda. Budući da je lakša od vode, nafta se zadržavala na površini pa bi je radnici nekoliko puta na dan dolazili grabiti, a na dan su znali sakupiti između 25 i 35 litara sirove nafte. Potom su je transportirali na imanje grofa Feštetića za podmazivanje alata i oruđa. Iako ručno, bio je to prvi zabilježeni postupak organiziranog eksploatiranja nafte u svijetu.
Tek 80-ih godina 19. stoljeća počela je značajnija eksploatacija nafte kad su austrougarske vlasti prepoznale potencijal Pekleničkih naftnih polja i napravili tri bušotine na dubini od 350 metara. Tad se nafta počela eksploatirati pomoću tri drvena stupa, koji su se spajali na vrhovima, a potom se užetom grabila van.
Danas se u Peklenici, kao turistička atrakcija, nalazi mali spomen-park naftnog rudarstva, u kojem je iznad jednog okna za eksploatiranje nafte postavljena "trojka" (drveni stupovi) koja prikazuje kako se do "crnog zlata" dolazilo u počecima.
Najviše naftnih polja u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj
Danas se gotovo 10% nafte u Hrvatskoj proizvodi na sjeveru zemlje, a veći se dio (gotovo 30%) proizvodi u istočnom djelu Hrvatske. Prvi istražni radovi na potezu Našice-Donji Miholjac počeli su još 1940. godine, a polje Beničanci otkriveno je 1969. To je ujedno najveće naftno polje na tom području, nakon kojeg su uslijedila otkrića i pokretanje proizvodnje na ostalim slavonskim poljima, a sva su u uporabi i dan danas.
Sirovina nafte s polja u Hrvatskoj prevozi se naftovodima, teglenicama i željeznicom do spremnika u Sisku, a dio se dalje prevozi željeznicom do Rafinerije nafte Rijeka, dok se ostatak prodaje na tržištu. Kako to izgleda u Ininu postrojenju u Beničancima, pogledajte u videu u kojem poznati vozač relija Juraj Šebalj otkriva štošta o proizvodnji i transportu nafte.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
