Gužve na autocestama: Izbjegnite probleme dobrom pripremom
Planirate bijeg na more? Planira i ostatak Hrvatske, a i mnogi stranci. Kolone na Lučkom, zastoji kraj tunela i čvorova te čekanje na trajekt mogu putovanje pretvoriti u igru sa živcima
Hrvatska nije samo zemlja sunca i mora. Tijekom ljetnih mjeseci svih 1300 kilometara naših autocesta pretvara se u potencijalnu stupicu za gužve. Što ni ne čudi, osobito kad uzmemo u obzir da je u Lijepoj Našoj registrirano oko dva milijuna automobila, a hrvatskim autocestama u prosjeku godišnje prođe njih više od 80 milijuna.
No daleko od toga da je svaki kilometar jednako popularan. Jeste li znali da, prema HAC-u, najprometniji koridor predstavlja autocesta A3, koja preko Zagreba vodi od Bregane do Lipovca? Njome godišnje prođu oko 24 milijuna automobila. S 19 milijuna slijedi A6, od Zagreba do Rijeke, a tek potom dolazi A1, koja od Bosiljeva vodi do Ploča. Njome godišnje prođe oko 16 milijuna osobnih vozila. Nadate li se da ćete ove godine možda ipak preskočiti gužvu, imajte na umu da promet godišnje u prosjeku raste za otprilike 10%.
Koliko vremena provodimo u prometnim gužvama
Većina nas još se nostalgično sjeća vremena u kojem je već i putovanje na more predstavljalo cjelodnevnu odiseju. Jeli smo bakine pohance iz gepeka, brojili uz cestu vozila koja su zakuhala i sanjali o danu kad će se klima-uređaji preseliti na četiri kotača. Od sjevera do juga zemlje putovali smo, ovisno o broju zavodljivih janjaca koji su se tromo okretali uz mnoga "krijepilišta" duž starih cesta, između 12 i 15 sati. Dulje ako ste imali babu u "Grodu". Jesu li nam gužve tad padale lakše, teško je reći. No broj sati koje godišnje provodimo zarobljeni na cesti otad je svakako beskrajno porastao.
Uzmimo, primjerice, godišnje istraživanje Global Traffic Scorecard. Zagrebački su vozači godišnje u Zagrebu proveli 48 sati u gužvi. Ako mislite da je to mnogo, vozači su, stojeći na mjestu, u Londonu proveli 156 sati, što tijekom životnog vijeka iznosi oko godinu dana. No i to je ništa u usporedbi sa stanovnicima Istanbula. Oni na zastoje u prometu tijekom životnog vijeka potroše čak tri i pol godine! I više nego dovoljno za stjecanje sveučilišne diplome prvostupnika.
Kratak pregled najvećih prometnih kolapsa
Pa ipak, osvrnemo li se kratko na rekordere, kad riječ o izoliranim prometnim gužvama, ova dva dana koja godišnje u metropoli gubimo na zastoje čine se kao mačji kašalj. U kolovozu 2010. godine Kina je doživjela jednu od najvećih prometnih gužvi u povijesti, kad se na autocesti G110 i brzoj cesti Peking–Tibet stvorio zastoj dug više od 100 kilometara, koji je trajao čak 12 dana. Tisuće vozača svakodnevno su napredovale samo jedan kilometar, neki su bili zarobljeni i po pet dana, suočeni s glađu i žeđu, a svoja vozila pretvorili su u privremena skloništa. Situaciju su iskoristili preprodavači, prodajući rezance po četiri a vodu po deset puta višim cijenama.
Slične ekstremne gužve bilježene su i u Europi. Najduža prometna gužva u povijesti, prema Guinnessovoj knjizi rekorda, bila je 16. veljače 1980. u Francuskoj – bila je duga 175 kilometara, između Lyona i Pariza, uzrokovana lošim vremenom i masovnim povratkom s odmora. Najveću gužvu prema broju vozila zabilježili su u Njemačkoj 1990., kad je zbog ponovnog ujedinjenja zemlje čak 18 milijuna automobila bilo zbijeno na granici Istok–Zapad. U Hrvatskoj je najduža gužva zabilježena 22. srpnja 2017., kad se na A1 između čvora Zadar 1 i tunela Sv. Rok stvorila kolona duga 21 kilometar.
Strategija za 'preživljavanje'
Izbjegavanje prometnih gužvi često je pitanje dobrog planiranja. Sve više putnika u Hrvatskoj kreće na put već četvrtkom poslijepodne kako bi izbjegli uobičajene zastoje petkom i subotom. Prema iskustvima korisnika na Redditu, najbolji dani za putovanje su utorak, srijeda i četvrtak jer je tad promet znatno rjeđi. Subota se, naprotiv, smatra najlošijim danom za vožnju zbog velikih migracija turista prema obali ili nazad prema unutrašnjosti. Ovakva strategija može značajno smanjiti vrijeme provedeno na cesti i izbjeći najveće gužve na autocestama A1 i A3, koje su među najprometnijima u zemlji.
Tijekom ljeta vrućina i dugotrajno sjedenje u vozilu mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje i sigurnost vožnje. Prema istraživanju Sveučilišta Loughborough, dehidrirani vozači čine dvostruko više pogrešaka u vožnji – jednako kao oni pod utjecajem alkohola s koncentracijom od 0,8 promila. Zbog toga je važno ponijeti dovoljno vode (najmanje 2–3 litre po osobi za dulje putovanje), lagane grickalice i izbjegavati podešavanje klime na minimalnu temperaturu. Nagli izlazak iz hladnog automobila na ekstremno topli zrak može uzrokovati temperaturni šok, vrtoglavicu i nesvjesticu, osobito kod djece i starijih osoba.
Vozite odgovorno i pripremite se za naplatne postaje
Vožnja zaustavnim trakom kako bi se obišla kolona nije samo rizična nego i zakonom strogo kažnjiva. Kazne za teške prometne prekršaje u Hrvatskoj iznose između 1320 i 2650 eura. Osim toga, takvo ponašanje dodatno usporava hitne službe i može ugroziti živote. Da biste ubrzali prolazak kroz naplatne kućice i izbjegli duga čekanja, preporučuje se korištenje ENC uređaja. Prema podacima HAC-a, gužve na naplatnim kućicama tijekom sezone mogu potrajati i do sat vremena, a korisnici ENC-a često prođu bez zaustavljanja. Elektronička naplata štedi i do 30 minuta vožnje u vršnom satu.
Na ENC uređaj možete vrlo jednostavno doplatiti sredstva uz pomoć aplikacije poput Aircasha, čime dodatno štedite vrijeme i izbjegavate gužve na prodajnim mjestima. Aircash omogućuje instant doplatu ENC-a iz udobnosti vlastitog automobila, bez potrebe za gotovinom ili karticama na licu mjesta, što je posebno praktično kad ste već na cesti.
Aplikacija Aircash nije korisna samo za ENC – putem iste platforme možete platiti i parkiranje, kupiti digitalne vinjete za putovanja u inozemstvo te čak podignuti gotovinu na više od 1000 lokacija diljem Hrvatske, uključujući Inu, Tisak, iNovine, Petrol i Tifon. Tako putnici mogu unaprijed riješiti sve tehničke i logističke sitnice koje bi im mogle pokvariti godišnji odmor. S unaprijed pripremljenim dokumentima, uređajima i plaćanjima, dolazak na odredište postaje upravo ono što bi i trebao biti – početak bezbrižnog odmora.
S Aircash aplikacijom možete bez problema platiti ENC, parking, vinjete i trajektne karte, što je čini neizostavnim dijelom svakog godišnjeg odmora. Aircash Mastercard pokazao se kao idealan i siguran suputnik na svim putovanjima – kako unutar Hrvatske tako i u inozemstvu. Zahvaljujući jednostavnom korištenju i brzom pristupu sredstvima, ova prepaid kartica omogućuje putnicima potpunu kontrolu nad troškovima, bez potrebe za povezivanjem s bankovnim računom. Osim sigurnosti i kontrole, prednost je to što kartica funkcionira poput bilo koje druge Mastercard kartice – prihvaćena je u cijelom svijetu i pogodna za sve vrste online i fizičkih plaćanja.
