Usred mnogobrojnih rasprava o klimatskim promjenama često možemo čuti različite argumente ljudi koji smatraju da one nisu stvarne. Unatoč brojnim znanstvenim istraživanjima, mitovi o globalnom zatopljenju još su prisutni
Je li negiranje stvarnosti samo naša obrambena reakcija? Naime, neki ljudi još uvijek odbijaju prihvatiti činjenicu da smo Zemlju toliko zagadili da nam uskoro prijeti njezino uništenje. Kao argumente zašto klimatske promjene ili globalno zagrijavanje nisu stvarni najčešće koriste neke od sljedećih tvrdnji.
''Klima se i prije mijenjala, to je prirodno''
Pogrešno je misliti da ćemo se zbog klimatskih promjena koje su se dogodile u prošlosti prilagoditi i ovima. Upravo suprotno. Dokazi o prošlim klimatskim promjenama pokazuju da se klima može prilično divlje mijenjati, naročito kad ljudsko djelovanje potiče negativne promjene - a mi to danas radimo više nego ikad. Klimu mijenjamo puno brže i na većoj skali od bilo čega što je čovječanstvo doživjelo u ranoj povijesti.
- Ljudi često razmišljaju na način da ne vide problem u tome da vrijeme postaje ponešto toplije, razmišljaju kako će jednostavno skinuti sako i bit će im dobro. No promjene koje slijede u mnogim slučajevima bit će katastrofalne, a uključuju oluje, poplave, suše… Analize pokazuju da će, ako nastavimo živjeti kako živimo i ne promijenimo navike koje štetno utječu na okoliš, u 10 godina naša civilizacija biti uništena - upozorava Ivo Šlaus, hrvatski akademik, te dodaje da će, ako dođe do rata u roku od 24 sata, naša civilizacija nestati jer to nije pitanje sreće - nitko neće izbjeći uništenje.
Uz to, iako imamo modernu tehnologiju koja nam može pomoći, imamo skoro osam milijardi ljudi na planetu, a pritom svakodnevno viđamo kritične slučajeve s izbjeglicama. Ako klimatske promjene učine određene dijelove planeta nenastanjivima, osobe koje tamo žive ne mogu se samo pokupiti i otići negdje drugdje jer nema mjesta na prenapučenoj planeti. Što ćemo učiniti kad vidimo horde klimatskih migranata koji bježe iz poplavljenih gradova zbog rastuće razine mora? Ili pak zbog neuspjeha usjeva uzrokovanog toplinskim stresom ili nestašicom vode? Tko će ih primiti?
''Krave su jedan od glavnih zagađivača okoliša''
Onečišćenje metanom uzrokuje jednu četvrtinu globalnog zagrijavanja koje se trenutno događa, a ljudi često pri spomenu ''metana'' pomisle na krave, odnosno plinove koje one ispuštaju. No Fred Krupp iz američkog Fonda za zaštitu okoliša u svom govoru na konferenciji TED istaknuo je da su plinovi koji nastaju podrigivanjem krave puno opasniji. Naime, 90 do 95% metana koji krave ispuštaju dolazi iz njihovih usta. Prema podacima američke organizacije za hranu i poljoprivredu - krave, svinje, ovce i druge životinje odgovorne su za otprilike 14,5% emisija stakleničkih plinova. S tim da su krave primarni počinitelji, a s obzirom na to da se procjenjuje da je na planetu oko 1,5 milijardi krava, to je jako puno metana proizvedenog na dnevnoj razini. No krave ipak nisu glavni izvor metana.
Većina emisija metana dolazi, izravno ili neizravno, od ljudi. Pritom neke emisije metana nastaju prirodnim putem - otpuštaju ga propadajuća vegetacija i bakterije u močvarama. No većina izvora metana ipak je ljudskog porijekla - uzgoj stoke, isparavanje plina na smetlištima te curenje iz naftne i plinske industrije.
''To je daleka budućnost, ne trebamo se time zamarati''
Svi se možemo složiti da smo postali pomalo imuni na upozorenja o apokaliptičnoj budućnosti. Više nas ni spomen približavanja kraja svijeta ne može uplašiti, ili može, ali i dalje ne poduzimamo ništa.
Ta pomalo čudna kontradikcija svake godine iznova dolazi do izražaja. Nakon objave Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, da je katastrofa blizu i da daleka budućnost Zemlje više nije tako daleka jer su poplave, suše, šumski požari i tajfuni samo 12 godina dalje, reakcija ljudi ostala je ista. Ali, činjenica jest, čak i ako je mi odbijamo prihvatiti, da će do 2030. godine temperatura biti 1,5 ºC viša od one iz predindustrijskih vremena, a upravo se takvo povećanje temperatura smatra kritičnim.
Štoviše, u sažetku izvještaja koji je Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) objavio početkom listopada, znanstvenici su upozorili da je čovječanstvo na putu zagrijavanja do alarmantnih 3 ºC do kraja stoljeća. Stoga, ako ne želimo prijeći tu granicu, potrebno je poduzeti niz mjera koje prvenstveno uključuju smanjenje ugljičnog dioksida za 45% do 2030. godine.
To se uvelike odnosi i na poslovanje brojnih tvrtki, a dobar je primjer kompanija HEINEKEN Hrvatska koja je nakon nekoliko “zelenih” investicija još jednom napravila korak naprijed u zaštiti okoliša. U pivovari za proizvodnju i grijanje koristi se bioplin koji nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda u pivovari te je izgrađena nova cijev koja bioplin vodi od pročistača do kotlovnice gdje se spaljuje i koristi kao toplinska energija, a rezultat je smanjenje potrošnje zemnog plina za grijanje i ušteda energije.
Dodatno, smanjena je i emisija ugljikovog dioksida, i to za 110 tona na godišnjoj razini. Emisija CO2 je od 2008. godine smanjena za čak 57%, zahvaljujući 1,380 solarnih panela na krovu “zelenog“ skladišta te LED rasvjeti koja je zamijenila halogenu u proizvodnim pogonima, upotrebi bioplina za proizvodnju i grijanje, u odnosu na prethodnu godinu je smanjena za dodatnih 1%.
''Vani je hladno - globalno zatopljenje nije stvarno''
To što je vani hladno ne znači da globalno zatopljenje nije stvarno. Postoji velik broj istraživanja koja su provele agencije, sveučilišta i istraživački centri te su potvrdili da se Zemlja zagrijava. Mjerenjem temperatura tla i mora, dva najznačajnija izvješća objavljena od 2014. godine: Peto izvješće o procjeni (AR5) Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) te Posebno izvješće o klimatskim znanostima (2017.) - nedvosmisleno su potvrdila da temperature rastu.
Također, postoji velika razlika između vremenskih prilika i klime. Treba imati na umu da se vremenski uvjeti odvijaju kratkoročno, dok globalni klimatski sustavi utječu na vremenske prilike u dužim vremenskim razmacima. Tako da dnevna ili tjedna vremenska prognoza ne govore ništa o dugoročnim klimatskim promjenama, odnosno, ako je jedan tjedan ekstremno hladno, to nije znak da su klimatske promjene laž i da se Zemlja ne zagrijava.
Postoji li neki argument koji ste vi čuli, a smatrate da je netočan?
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
