Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
36 komentara

Očekuje se podizanje razine Jadrana od 30 do 65 cm

UN-ovo izvješće po kojem je Zemlja na rubu izumiranja šokiralo je javnost početkom mjeseca. Razgovarali smo s jednim od vodećih meteorologa u ovom dijelu svijeta Brankom Grisogonom

Foto: ZELJKO JELENSKI
36 komentara

O klimatskim se promjenama sve više priča. Dok jedni upozoravaju na njihove kobne posljedice, drugi odmahuju rukom. No uzmimo u obzir to da su oni koji upozoravaju na posljedice u pravilu znanstvenici i stručnjaci. Nagovaranje ljudi da se odreknu stvari u kojima uživaju zbog dobrobiti klime čini se nemogućom misijom. Istraživanje među europskim zemljama pokazuje da je oko tri četvrtine ljudi zabrinuto zbog klimatskih promjena, ali manje od trećine spremno je prihvatiti veće poreze na fosilna goriva kako bi se smanjilo zagađenje.

Klimatske promjene ignoriramo zbog - mozga?

No postoji jako dobar razlog zašto ne shvaćamo klimatske promjene dovoljno ozbiljno. Naime, naš mozak nije dizajniran kako bi se brinuo o takvoj vrsti prijetnje. George Marshall, britanski stručnjak za klimatske promjene i autor knjige „Zašto naši mozgovi ignoriraju klimatske promjene?“ objašnjava da mozak reagira na trenutne i osobne prijetnje i nije dizajniran za prepoznavanje prijetnji koje se sporo i postepeno približavaju. Mozak prvenstveno reagira na prijetnje koje su - osobne, iznenadne, nemoralne i trenutne, a klimatske promjene nisu vidljive i opipljive u svakome trenutku. Zbog toga imamo dojam da globalno zatopljenje nije stvarno i da još uvijek nije vrijeme za paniku.

Foto: Guliver/Shutterstock

ŠTO NAS ČEKA Mediteran se zagrijava najbrže na svijetu - postat će pustinja?

Koliko su prijetnje ozbiljne?

Čini se da klimatske prijetnje nisu u našoj blizini, ali događanja na Antarktici ili Grenlandu izravno utječu na čitav svijet. Razgovarali smo s Brankom Grisogonom, profesorom na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jednim od vodećih atmosferskih fizičara u ovom dijelu Europe.

Na pitanje koliko će sadašnje globalne klimatske promjene utjecati na Hrvatsku profesor objašnjava - Grenland se brže topi i u ekstremnom slučaju kad bi se sav otopio, srednja razina oceana i mora porasla bi za oko 7 metara, a kad bi se cijela Antarktika otopila ta bi razina porasla za čak 57 metara! Dakle, to su ekstremni scenariji za koje je potrebno nekoliko stoljeća da se ostvare. Za ovo stoljeće očekuje se podizanje srednje razine Jadrana za oko 30 do 65 cm. - govori profesor i dodaje kako će se klima Hrvatske nejednako zagrijavati jer ima 3 do 4 klimatske zone, ovisno o definiciji.

Tko je glavni krivac

Grisogono nam govori kako je za aktualne klimatske promjene odgovoran čovjek. - To se ne može više ni poreći, a ni izravnije i kompaktnije reći. Istovremeno, ove se promjene moraju razlučiti od prirodnih klimatskih promjena koje se događaju na duljim vremenskim skalama. - zaključuje.

PITAMO SE Jesu li krave krive za sve ili su to samo prazne priče?

UN je 1. svibnja objavio iscrpno izvješće na oko 1500 stranica, koje je napravljeno na osnovi 15000 znanstvenih radova. Na njemu je radilo 145 stručnjaka iz 50 različitih zemalja svijeta. Izvješće predstavlja jedno od najozbiljnijih upozorenja civilizaciji dosad s jasnom porukom da je život na Zemlji pred masovnim izumiranjem. Prema izvješću, milijun je vrsta na putu prema izumiranju, populacija sisavaca smanjila bi se za 82%, 47% prirodnog ekosistema izgubilo je polovicu svoje površine, 25% biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje, a glavni je krivac - čovjek.

Klimatske promjene postale su i politička tema, a prema istraživanju, prosječna je osoba koja negira klimatske promjene muškarac, bijelac, vjernik i konzervativac, a prema istraživanju 24sata u kojemu je sudjelovalo 3652 čitatelja, 17% ispitanika smatra da ima i važnijih problema od klimatskih promjena, a tek svaki deseti misli da se radi o medijskom napuhivanju teme. Međutim više od polovice ispitanika smatra da može osobno doprinijeti očuvanju okoliša, a svaki peti smatra da ne može.

Promjene se ne mogu zaustaviti, ali mogu usporiti

Ideja da se klimatske promjene mogu u potpunosti zaustaviti je pogrešna. - Ne mogu se zaustaviti, ali mogu se i moraju usporiti i ublažiti. To treba ići cjelokupnim, sinkroniziranim i dugoročnim djelovanjem, u čemu je Hrvatska slaba. Naime, cijeli je klimatski sustav izuzetno složen i dobrim dijelom nepoznat, kompliciraniji je od ljudskog organizma, koji je već jako kompleksan i multidimenzionalan - napominje Grisogono i dodaje - Klimatski sustav ima i značajnu tromost, ako bismo već sutra prekinuli sve ljudske ekonomske izvore stakleničkih plinova, zbog postojećih recentno dodanih plinova u mora, oceane itd. opet bismo zagrijali svijet za oko 0,5°C do kraja ovog stoljeća u usporedbi sa srednjom prizemnom temperaturom zraka 2000. godine.

Grisogono također poziva na hitno djelovanje. - Budući da smo dosad premalo postigli na suočavanju s klimatskim promjenama i aktivnom djelovanju na njihovu ublažavanju i prilagodbama, sada trebamo biti zabrinutiji no prije npr. 3 godine. - a dodaje i da je krajnji čas da se čovječanstvo trgne i prisili političare, ekonomske vladare i zakonodavce sadašnjeg svijeta da djeluju efikasno i cjelokupno kako bismo mogli zajedno spasiti svijet od katastrofalnih i nepopravljivih posljedica. 

Foto: pexels

Pozitivni pomaci

Ipak, pitanja zaštite okoliša sve su češća tema razgovora običnih ljudi, moćnika i organizacija diljem svijeta. Pozitivan primjer dolazi i s društvenih mreža, gdje se prije nekoliko tjedana spontano pokrenuo trend skupljanja smeća iz prirode. Obični ljudi diljem svijeta očistili su smeće iz svoje okoline - uz potoke, livade, rijeke i sl. Svoje fotografije objavili su na društvenim mrežama uz tag #TrashTag i tako pokrenuli viralni trend.

ZA NE POVJEROVAT Znate li da su ovi proizvodi koje koristite nekada bili smeće?

Drugi primjer dolazi od mladih, što je posebno ohrabrujuće. Švedska tinejdžerica Greta Thunberg (15) prošle je godine sama počela prosvjedovati za hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena ispred Švedskog parlamenta. Njezina inicijativa prerasla je u globalni prosvjed, a u ožujku ove godine 1,4 milijuna učenika iz 112 država svijeta prosvjedovalo je za promjene.

Foto: Screenshot / Reddit.com

Sve je prisutniji i trend među globalnim kompanijama koje svoje poslovanje prilagođavaju ekološki prihvatljivijim praksama poslovanja i proizvodnje. Plastične čaše i slamke zamijenjuju se papirnatim, u trgovinama se promiče korištenje platnenih vrećica, a povećava se i proizvodnja električnih vozila. HEINEKEN Hrvatska jedna je od kompanija koje su si za cilj zadale stvaranje boljeg svijeta, zbog čega u svojoj pivovari u Karlovcu nastoje koristiti obnovljivu energiju koliko god je to moguće. Prošle su godine instalirali 1380 solarnih panela na krovu zelenog skladišta, čime će emisiju CO2 smanjiti za otprilike 118,5 tona godišnje. Štoviše, zahvaljujući neprestanim tehnološkim unapređenjima i prelasku na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora, smanjili su emisiju CO2 za čak 67% u proteklih 10 godina. A s obzirom da je voda jedan od glavnih sastojaka piva, od 2008. potrošnju vode koja je potrebna za proizvodnju jedne litre piva smanjili su za 43%.

SOCIJALNI EKSPERIMENT Jesmo li jaki samo na riječima ili se ne bojimo zaprljati ruke?

Tema: Kreni od sebe, za bolji svijet

Možda vas zanima i ovo:
Message