Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 41

Očekuje se podizanje razine Jadrana od 30 do 65 cm

Powered by HEINEKEN Hrvatska

Očekuje se podizanje razine Jadrana od 30 do 65 cm
1

UN-ovo izvješće po kojem je Zemlja na rubu izumiranja šokiralo je javnost početkom mjeseca. Razgovarali smo s jednim od vodećih meteorologa u ovom dijelu svijeta Brankom Grisogonom

O klimatskim se promjenama sve više priča. Dok jedni upozoravaju na njihove kobne posljedice, drugi odmahuju rukom. No uzmimo u obzir to da su oni koji upozoravaju na posljedice u pravilu znanstvenici i stručnjaci. Nagovaranje ljudi da se odreknu stvari u kojima uživaju zbog dobrobiti klime čini se nemogućom misijom. Istraživanje među europskim zemljama pokazuje da je oko tri četvrtine ljudi zabrinuto zbog klimatskih promjena, ali manje od trećine spremno je prihvatiti veće poreze na fosilna goriva kako bi se smanjilo zagađenje.

Klimatske promjene ignoriramo zbog - mozga?

No postoji jako dobar razlog zašto ne shvaćamo klimatske promjene dovoljno ozbiljno. Naime, naš mozak nije dizajniran kako bi se brinuo o takvoj vrsti prijetnje. George Marshall, britanski stručnjak za klimatske promjene i autor knjige „Zašto naši mozgovi ignoriraju klimatske promjene?“ objašnjava da mozak reagira na trenutne i osobne prijetnje i nije dizajniran za prepoznavanje prijetnji koje se sporo i postepeno približavaju. Mozak prvenstveno reagira na prijetnje koje su - osobne, iznenadne, nemoralne i trenutne, a klimatske promjene nisu vidljive i opipljive u svakome trenutku. Zbog toga imamo dojam da globalno zatopljenje nije stvarno i da još uvijek nije vrijeme za paniku.

Koliko su prijetnje ozbiljne?

Čini se da klimatske prijetnje nisu u našoj blizini, ali događanja na Antarktici ili Grenlandu izravno utječu na čitav svijet. Razgovarali smo s Brankom Grisogonom, profesorom na geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu i jednim od vodećih atmosferskih fizičara u ovom dijelu Europe.

Na pitanje koliko će sadašnje globalne klimatske promjene utjecati na Hrvatsku profesor objašnjava - Grenland se brže topi i u ekstremnom slučaju kad bi se sav otopio, srednja razina oceana i mora porasla bi za oko 7 metara, a kad bi se cijela Antarktika otopila ta bi razina porasla za čak 57 metara! Dakle, to su ekstremni scenariji za koje je potrebno nekoliko stoljeća da se ostvare. Za ovo stoljeće očekuje se podizanje srednje razine Jadrana za oko 30 do 65 cm. - govori profesor i dodaje kako će se klima Hrvatske nejednako zagrijavati jer ima 3 do 4 klimatske zone, ovisno o definiciji.

Tko je glavni krivac

Grisogono nam govori kako je za aktualne klimatske promjene odgovoran čovjek. - To se ne može više ni poreći, a ni izravnije i kompaktnije reći. Istovremeno, ove se promjene moraju razlučiti od prirodnih klimatskih promjena koje se događaju na duljim vremenskim skalama. - zaključuje.

Jesu li krave krive za sve ili su to samo prazne priče?
Jesu li krave krive za sve ili su to samo prazne priče?

UN je 1. svibnja objavio iscrpno izvješće na oko 1500 stranica, koje je napravljeno na osnovi 15000 znanstvenih radova. Na njemu je radilo 145 stručnjaka iz 50 različitih zemalja svijeta. Izvješće predstavlja jedno od najozbiljnijih upozorenja civilizaciji dosad s jasnom porukom da je život na Zemlji pred masovnim izumiranjem. Prema izvješću, milijun je vrsta na putu prema izumiranju, populacija sisavaca smanjila bi se za 82%, 47% prirodnog ekosistema izgubilo je polovicu svoje površine, 25% biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje, a glavni je krivac - čovjek.

Klimatske promjene postale su i politička tema, a prema istraživanju, prosječna je osoba koja negira klimatske promjene muškarac, bijelac, vjernik i konzervativac, a prema istraživanju 24sata u kojemu je sudjelovalo 3652 čitatelja, 17% ispitanika smatra da ima i važnijih problema od klimatskih promjena, a tek svaki deseti misli da se radi o medijskom napuhivanju teme. Međutim više od polovice ispitanika smatra da može osobno doprinijeti očuvanju okoliša, a svaki peti smatra da ne može.

Promjene se ne mogu zaustaviti, ali mogu usporiti

Ideja da se klimatske promjene mogu u potpunosti zaustaviti je pogrešna. - Ne mogu se zaustaviti, ali mogu se i moraju usporiti i ublažiti. To treba ići cjelokupnim, sinkroniziranim i dugoročnim djelovanjem, u čemu je Hrvatska slaba. Naime, cijeli je klimatski sustav izuzetno složen i dobrim dijelom nepoznat, kompliciraniji je od ljudskog organizma, koji je već jako kompleksan i multidimenzionalan - napominje Grisogono i dodaje - Klimatski sustav ima i značajnu tromost, ako bismo već sutra prekinuli sve ljudske ekonomske izvore stakleničkih plinova, zbog postojećih recentno dodanih plinova u mora, oceane itd. opet bismo zagrijali svijet za oko 0,5°C do kraja ovog stoljeća u usporedbi sa srednjom prizemnom temperaturom zraka 2000. godine.

Grisogono također poziva na hitno djelovanje. - Budući da smo dosad premalo postigli na suočavanju s klimatskim promjenama i aktivnom djelovanju na njihovu ublažavanju i prilagodbama, sada trebamo biti zabrinutiji no prije npr. 3 godine. - a dodaje i da je krajnji čas da se čovječanstvo trgne i prisili političare, ekonomske vladare i zakonodavce sadašnjeg svijeta da djeluju efikasno i cjelokupno kako bismo mogli zajedno spasiti svijet od katastrofalnih i nepopravljivih posljedica. 

Pozitivni pomaci

Ipak, pitanja zaštite okoliša sve su češća tema razgovora običnih ljudi, moćnika i organizacija diljem svijeta. Pozitivan primjer dolazi i s društvenih mreža, gdje se prije nekoliko tjedana spontano pokrenuo trend skupljanja smeća iz prirode. Obični ljudi diljem svijeta očistili su smeće iz svoje okoline - uz potoke, livade, rijeke i sl. Svoje fotografije objavili su na društvenim mrežama uz tag #TrashTag i tako pokrenuli viralni trend.

Znate li da su ovi proizvodi koje koristite nekada bili smeće?
Znate li da su ovi proizvodi koje koristite nekada bili smeće?

Drugi primjer dolazi od mladih, što je posebno ohrabrujuće. Švedska tinejdžerica Greta Thunberg (15) prošle je godine sama počela prosvjedovati za hitnu akciju u borbi protiv klimatskih promjena ispred Švedskog parlamenta. Njezina inicijativa prerasla je u globalni prosvjed, a u ožujku ove godine 1,4 milijuna učenika iz 112 država svijeta prosvjedovalo je za promjene.

Sve je prisutniji i trend među globalnim kompanijama koje svoje poslovanje prilagođavaju ekološki prihvatljivijim praksama poslovanja i proizvodnje. Plastične čaše i slamke zamjenjuju se papirnatim, u trgovinama se promiče korištenje platnenih vrećica, a povećava se i proizvodnja električnih vozila. HEINEKEN Hrvatska jedna je od kompanija koje su si za cilj zadale stvaranje boljeg svijeta, zbog čega u svojoj pivovari u Karlovcu nastoje koristiti obnovljivu energiju koliko god je to moguće. 

Nakon nekoliko “zelenih” investicija, kompanija je još jednom napravila korak naprijed u zaštiti okoliša. U pivovari u Karlovcu, za proizvodnju i grijanje koristi se i bioplin koji nastaje kao nusproizvod prilikom pročišćavanja otpadnih voda u pivovari. Izgrađena je nova cijev koja bioplin vodi od pročistača do kotlovnice gdje se spaljuje i koristi kao toplinska energija. Rezultat ove inicijative je smanjenje potrošnje zemnog plina za grijanje i ušteda energije.

Dodatno, smanjena je i emisija ugljikovog dioksida, i to za 110 tona na godišnjoj razini, što je jednako izbacivanju 50 automobila iz prometa. Emisija CO2 je od 2008. godine smanjena za čak 57%, zahvaljujući akcijama uštede poput instalacije 1,380 solarnih panela na krov “zelenog“ skladišta u 2018. godini, LED rasvjete koja je zamijenila halogenu u proizvodnim pogonima, kao i upotrebe bioplina za proizvodnju i grijanje, a u odnosu na prethodnu godinu je smanjena za dodatnih 1%.

Jesmo li jaki samo na riječima ili se ne bojimo zaprljati ruke?
Jesmo li jaki samo na riječima ili se ne bojimo zaprljati ruke?

Powered by HEINEKEN Hrvatska

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 41
VIDEO

Klima se mijenja: Hoće li zima ikada više biti 'ona prava'?
PREDVIĐANJA STRUČNJAKA

Klima se mijenja: Hoće li zima ikada više biti 'ona prava'?

Svijet će u sljedećih 5 godina doseći najviše temperature dosad, no za dio istočne Antarktike to znači više snijega. Zanimalo nas je kako dolazi do takvih klimatskih paradoksa i jesu li povremene pahulje sve što nam je ostalo od 'prave zime'

Dosta je bilo razočaranja! Evo kako se držati životnih odluka
DRŽITE SE PLANA

Dosta je bilo razočaranja! Evo kako se držati životnih odluka

Već dugo razmišljate o životnim promjenama, ali bojite se krenuti da se opet ne biste razočarali? Donosimo vam nekoliko načina koji će vam pomoći da ovaj put zaista uspijete, a pri tome je najvažnije da ne budete prestrogi prema sebi
Kako možemo osigurati bolji svijet za buduće naraštaje? Ova tvrtka to radi već godinama
PROMO

Kako možemo osigurati bolji svijet za buduće naraštaje? Ova tvrtka to radi već godinama

Globalno zatopljenje nije mit, a njegove posljedice osjećamo već sad. Samo očuvanjem i zaštitom prirode te zajedničkim snagama možemo spriječiti ono što nas čeka - nestanak pitke vode, životinjskih i biljnih vrsta te pojavu bolesti