Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 57

Kruže informacije o pandemiji: Jeste li i vi žrtva 'fake newsa'?

Kruže informacije o pandemiji: Jeste li i vi žrtva 'fake newsa'?
1

Sigurno ste i vi čuli za vijest da su se u Veneciju vratili dupini, no morat ćemo vas razočarati i reći da se radi o lažnoj vijesti, baš kao što je slučaj s mnogim drugima u vrijeme pandemije. Provjerite jeste li nasjeli na neke od njih

Zahvaljujući društvenim mrežama protok informacija među ljudima brži je no ikad, no to zapravo uzrokuje mnogo veći problem - protok lažnih informacija. Taj problem posebno je došao do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. Tako nas je, osim pandemije, zadesila infodemija, poplava informacija među kojima je ponekad nemoguće razlučiti što je istina a što laž.

U nastavku vam donosimo neke od vijesti koje su se ekspresno širile društvenim mrežama, ali i portalima, tijekom pandemije, a koje su zapravo neistine.

"Dupini se vratili u Veneciju"

Jedna od prvih vijesti koje su preplavile društvene mreže početkom pandemije bila je ona o dupinima koji su se "vratili" u kanale u Veneciji. Ta je vijest odjeknula svijetom kao dašak pozitive u stresnom razdoblju. Uskoro se moglo pročitati kako su se slonovi udomaćili u pustim kineskim gradovima. No bilo je i onih koji su na vrijeme prepoznali da je riječ o lažnim fotografijama i vijestima, pa je izjava "priroda se obnavlja" ubrzo postala predmet mnogih šala. 

"Virus se može izliječiti slanom vodom"

Nije trebalo mnogo vremena da internetom počnu kružiti alternativne metode borbe protiv koronavirusa. Tako se vrlo rano pojavila informacija kako sol sprečava zarazu. Svojedobno je na društvenim mrežama kružila snimka gospođe iz Hrvatske koja tvrdi da je u Peruu stopa oboljenja minimalna jer svi udišu paru slane vode. Dobro je spomenuti da u ovome trenutku u Peruu ima 312.911 slučajeva oboljelih, a jedno vrijeme bili su drugi u svijetu po broju dnevnih oboljenja. Osim toga govorilo se kako redovito ispiranje nosa slanom vodom prevenira zarazu virusom. Važno je napomenuti da za ove teorije ne postoje nikakvi znanstveni dokazi.

 

"Ibuprofen pogoršava simptome koronavirusa"

Širenjem virusa u liječenje se uključilo sve više medicinskih stručnjaka diljem svijeta. Virus je nov, pa se nije znalo kako djeluje. Zato je međunarodna izmjena informacija o liječenju bila korisna, no i tu su zalutale neke informacije koje nisu znanstveno potvrđene. Tako se spominjalo da lijek Ibuprofen može pogoršati simptome Covid-19, no važno je reći kako ne postoji nijedan znanstveni dokaz u prilog tomu, a to su potvrdile Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europska agencija za lijekove (EMA), Agencija za hranu i lijekove SAD-a (FDA) te razna druga zdravstvena tijela.

Ljudi misle da znaju prepoznati lažne vijesti

Najveći problem predstavlja to što ljudi smatraju da baš oni ne mogu biti žrtvom lažnih vijesti. U to su posebno uvjerene mlađe generacije, no istraživanja pokazuju drukčije.

Istraživanje provedeno među 700 studenata Sveučilišta British Columbia pokazalo je da studenti više vrednuju neprovjerene izvore naspram provjerenih novinarskih portala, kao što je Yahoo! News. Tako je većina studenata prednost dala lažnom portalu ABCnews.com.co, koji svojom domenom nalikuje na izvornu stranicu. Lažnoj stranici na značenju je dao i sin Donalda Trumpa, Eric, kad je na svom službenom Twitteru podijelio vijest s ovog portala. 

Problemu širenja lažnih vijesti pridonosi i psihološki fenomen, koji nas nesvjesno navodi na pristrano usvajanje informacija koje podržavaju naša ideološka uvjerenja. A dio problema leži i u tome što mladima primarni izvor informiranja postaju društvene mreže. Prema kanadskom istraživanju, čak 50% ljudi vijesti prikuplja putem društvenih mreža.

Kako izbjeći lažne vijesti?

Nažalost, ne postoji jednostavan način za rješavanje ovog problema. Facebook i Google pokušali su pametnim sustavima i algoritmima, koji donekle mogu pomoći, ali nikako eliminirati problem. Odgovornost ostaje na samoj publici, koja mora nastojati biti što više skeptična i medijski pismena.

Ono što svjesno možete učiniti jest uvijek potražiti službene i originalne izvore informacija, suzdržite se od dijeljenja objava na društvenim mrežama ako niste sigurni u njihovu istinitost i ne vjerujte glasinama koje kruže društvenim mrežama nego radije pričekajte da informaciju potvrdi neki službeni izvor. To je posebno važno kad je riječ o informacijama zdravstvene prirode.

Sve točne i vjerodostojne informacije o koronavirusu potražite na platformi COVID-19 Facts, koja je pokrenuta s ciljem sprečavanja širenja lažnih informacija o virusu.

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 57
Želite na advent, ali onaj bez gužve? Imamo preporuku za čak tri lokacije - i to za svaki džep!
OPUŠTENI ADVENT? MOŽE!

Želite na advent, ali onaj bez gužve? Imamo preporuku za čak tri lokacije - i to za svaki džep!

Blagdansko vrijeme ne mora značiti stres i trčanje na sve strane zbog obaveza. Naprotiv, ovo je prilika da se povežete s obitelji i prijateljima, a upravo takvu atmosferu možete pronaći na ova tri najmanja adventa
Neka vaš dom miriše na kolače, a ne na vlagu i plijesan. Višak vlage utječe i na trošak grijanja
IZAZOVI BLAGDANA

Neka vaš dom miriše na kolače, a ne na vlagu i plijesan. Višak vlage utječe i na trošak grijanja

U predstojećim tjednima sve više vremena provodit ćemo u svojem domu, posebice u kuhinji, budući da Božiću i Novoj godini prethodi tradicionalna priprema blagdanskih specijaliteta. No obratite pri tome pozornost na pojavu vlage
Sve o faktoringu: Poduzećima odmah daje injekciju likvidnosti i smanjuje financijske rizike
KOMENTIRA VEDRANA PRIBIČEVIĆ

Sve o faktoringu: Poduzećima odmah daje injekciju likvidnosti i smanjuje financijske rizike

Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević otkriva kako uz pomoć usluge faktoringa možete unaprijediti svoje poslovanje te u kojim se industrijama najčešće javlja potreba za faktoringom