Native sadržaj

Komentari 43

Psiholozi napokon otkrili rađaju li se ljudi dobri ili loši

Psiholozi napokon otkrili rađaju li se ljudi dobri ili loši

Jeste li znali da oni koji pomažu drugima žive dulje ili da povezanost s drugima daje smisao životu? Dobra vijest je i ta da se empatija može naučiti. Donosimo vam istraživanja koja će vam pokazati da su ljudi u srži zapravo dobroćudni

Ako imalo pratite medije, moguće je da ste dobili dojam kako se u svijetu i oko vas događaju samo loše stvari. Moguće je da ste počeli vjerovati kako ljudi zaista jesu loši. Znanstvenici Marc Trussler i Stuart Soroka sa Sveučilišta McGill u Kanadi otkrili su da ljudi brže reagiraju na negativne riječi nego na pozitivne, a razlog tomu je biološki. Naime, razvili smo se tako da brže reagiramo na prijetnju iz okoline kako bismo se na vrijeme zaštitili. U suvremenom svijetu to rezultira time da više biramo negativne vijesti, a novinari ih plasiraju kao odgovor na našu potražnju. Da nije sve tako sivo, dokazuju i mnoga druga istraživanja, a mi smo izdvojili pet onih koja bi vam mogla vratiti vjeru u ljude i humanost.

Moguće je razvijati empatiju

Psihologinja Carol Dweck sa Sveučilišta Stanford bavila se istraživanjem razlika između dva oprečna vjerovanja kod ljudi - onih koji vjeruju da se kao osobe možemo razvijati tijekom života te onih koji smatraju da smo "onakvi kakvi smo" i da ne možemo previše utjecati na to. Otkrila je da se ovakvi stavovi u konačnici obistine, pa će oni koji vjeruju u promjene na kraju doživjeti više pozitivnih promjena. U seriji istraživanja Dweck i kolege otkrili su da naša razmišljanja mogu utjecati i na to koliko smo empatični. Ispitanici koje su poticali na vjerovanje u osobni razvoj ulagali su više truda kako bi razumjeli druge i suosjećali s njima. Iz tog proizlazi zaključak da je empatija zapravo izbor.

Close,Up,Side,View,Of,Elderly,Mother,And,Grownup,Daughter

Dobrota nas motivira da budemo bolji

Vjerojatno ste čuli za nepisano pravilo prema kojemu je, ako vam netko učini uslugu, poželjno da i vi na neki način uzvratite uslugom. No znanstvenici sa Sveučilišta Northeastern u Massachusettsu otkrili su da je iza takvog ponašanja zaista istinska želja da uzvratimo uslugu, a ona je motivirana osjećajem zahvalnosti.

Znanstvenici su proveli istraživanje u kojem su sudionike zamolili da riješe zadatke na računalima. Međutim, nekoliko računala imalo je problem sa sustavom, zbog čega su sudionici zatražili pomoć od drugih. Rezultati su pokazali da su oni koji su tražili pomoć poslije pomagali drugima sa zadacima. Drugim riječima, kad se osjećamo zahvalni zbog dobrote drugih, više smo motivirani i sami pomoći drugima.

Side,View,Of,Young,People,Colleagues,Wearing,Casual,At,Desk

Sretniji smo ako trošimo na druge

Psihologinja Elizabeth Dunn smatra da bi način na koji trošimo novac mogao imati veći utjecaj na nas nego način na koji ga zarađujemo. Štoviše, njezina teza je da trošenje novca na druge stvara veće zadovoljstvo nego trošenje isključivo na sebe. U eksperimentu su sudionicima dali pet dolara, a njihov je zadatak bio potrošiti ih tijekom dana. Sudionici su bili podijeljeni u dvije grupe, pri čemu je prva grupa morala novac potrošiti na druge, a druga grupa na sebe. Većina je sudionika prije eksperimenta procijenila kako ih više veseli trošiti na sebe, no rezultati su u konačnici pokazali suprotno. Grupa koja je pet dolara potrošila na nekog drugoga na kraju je prijavila veće razine zadovoljstva nego grupa koja je trošila na sebe.

Happy,Women

Povezanost s drugima daje smisao životu

Psihologinja Carol Ryff poznata je po proučavanju eudaimonskog blagostanja. Termin je to kojim se opisuje naše uvjerenje da život ima smisao i svrhu. Prema Ryff, naši odnosi s drugima ključna su sastavnica eudaimonske dobrobiti. To su potvrdila istraživanja iz 2015. godine u kojima su tražili poveznicu između uvjerenja da život ima smisao i društvenog ponašanja pojedinca. Rezultati su pokazali da oni koji se upuštaju u društvene aktivnosti, kao što je pisanje pisama zahvale, u većoj mjeri smatraju da život ima smisao, odnosno da život nadilazi njih same.

Group,Of,Happy,Friends,Having,Breakfast,In,The,Restaurant

Pomaganje produljuje život

Psihologinja Stephanie Brown istraživala je kako davanje ili primanje podrške utječu na trajanje životnog vijeka kod odraslih osoba u braku. Nakon petogodišnjeg istraživanja rezultati su pokazali da je smrtnost značajno smanjena kod osoba koje su rekle da redovito pomažu prijateljima, obitelji i susjedima ili koje su emocionalna podrška svojem supružniku. S druge strane, primanje podrške nije pokazalo utjecaj na duljinu života. Ovi rezultati pridonose ranijim spoznajama da međuljudski odnosi utječu i na naše zdravlje. 

No benefiti davanja nisu rezervirani samo za međuljudske odnose. Istraživanje jedne američke konzultantske tvrtke pokazalo je da tvrtke koje se bave dobrotvornim i filantropskim aktivnostima bolje posluju, imaju bolje radno okruženje te su njihovi zaposlenici zadovoljniji i proaktivniji. U istraživanju, u kojemu je sudjelovalo više od 380.000 zaposlenika, otkriveno je da su zaposlenici takvih tvrtki 13 puta više motivirani dolaziti na posao nego zaposlenici koji smatraju da njihove tvrtke ne pomažu zajednici. Kod nas se takvo poslovanje može vidjeti u kompaniji INA koja je proteklih deset godina u hrvatski zdravstveni sustav uložila 6,5 milijuna kuna, a ove će godine donirati 1,4 milijuna kuna. 

Happy,Group,Of,Businesspeople,Stacking,Their,Hands,In,Cooperation

Samo prošle godine INA je donirala Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević i Domu zdravlja Primorsko-goranske županije, Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić Sisak, Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu, Zakladi dječje onkologije Rebro, Općoj bolnici Pula te Crvenom križu. Kako bi pomogla u sanaciji šteta nastalih u potresu koji je pogodio Zagreb INA je donirala i Klinici za dječje bolesti Zagreb.