Evo kako su ove mame naučile djecu vrijednosti novca

Prisjetite se, koliko vas je puta  dijete pitalo može li nešto dobiti, a vi ste mu rekli: „Ne, nemam novaca”? Upravo takav odgovor većini djece neće biti dovoljan kako bi shvatili zašto ne mogu dobiti neku igračku jer ne razumiju kako se nekad igračka može kupiti, a nekad ne može. Zato im trebate objasniti da novcima koje ste zaradili morate kupiti hranu, ali i platiti račune kako bi oni mogli primjerice gledati crtiće na TV-u.

Sve počinje s kasicom prasicom

Psiholozi tvrde da dijete već od treće godine prepoznaje važnost novca. Ono vidi da novac izlazi iz bankomata i ulazi u novčanik njegovih roditelja, ali mu vi trebate objasniti kako se novac tamo stvorio.

U dječjem vrtiću „Cvrčak” u Čakovcu pokušavaju odmalena djecu naučiti što je novac i zašto je ljudima potreban. Naravno, sve se objašnjava slikovito i kroz igru jer mora biti prilagođeno njihovu uzrastu. Psihologinja Anita Žerjav tvrdi da istu praksu trebate primijeniti u  svome domu.

 – Kod kuće djecu možete učiti kako da razviju odgovornost prema novcu tako da stavljate zajedno novčiće u kasicu prasicu i svaki put kad dijete poželi neku igračku, slatkiš ili slično idete zajedno u dućan. Prije toga objasnite koliko mu novčića treba i pitate ga je li siguran da to želi. Kad uzmete novčiće, objasnite mu da je sad kasica prazna i da će biti potrebno još dugo da se opet napuni. U dućanu dozvolite da dijete samo preda novac kako bi shvatilo što znači kupovati – predlaže psihologinja Anita Žerjav.

Lidija Horvatinčić svojim je mališanima u dobi od pet godina objasnila da moraju imati novac kako bi nešto kupili, ali da taj novac prvo moraju zaraditi.

– Zato mama i tata idu na posao raditi dok su oni u vrtiću i svaki mjesec dobiju plaću, odnosno novce. No naglasila sam da tim novcem moramo platiti i hranu, vrtiće i ostale potrepštine te da ne možemo stalno kupovati igračke jer postoje bitnije stvari – dodaje Lidija.

„Mama, posudiš mi 10 kuna?”

Jedno je od pitanja koje je većina djece barem jednom postavila nekom od roditelja. Sličnu je situaciju sa svojom desetogodišnjom kćeri imala i Renata Stepić.

– Kad smo bili na moru, ona i prijateljica voljele su se spuštati toboganima na bazenu, ali su žetoni bili skupi i nakon par dana dogovor je bio da ona sama kupi žetone svojim ušteđenim novcima ako se želi još spuštati. No nije imala novce kod sebe pa sam joj kupila još žetona, a ona je kasnije trebala te novce vratiti. Međutim, kad je to prošlo, teško se odvojila od ušteđenih novaca. Tada sam joj objasnila da je obećala da će ona platiti dio žetona za tobogan i da se obećanje mora izvršiti – komentira Renata.

Ako vas dijete zamoli da mu posudite novac, prvo razmislite o tome hoće li posuđeni novac vratiti. U slučaju da djetetu date novac, a ono ga nije vratilo, iako je to bio uvjet posudbe, taj će novac shvatiti kao poklon i steći će lošu naviku. Štoviše, ako imate više djece, ona će očekivati isti tretman.

Upravo ga zato sljedeći put kad mu odlučite posuditi novac zamolite da pritom potpiše „ugovor”, odnosno komad papira na kojem su napisani datum i iznos posuđenog novca kojim se obvezuje taj novac vratiti. Tako ćete dijete naučiti odgovornosti, ali i pravom značenju riječi „posudba”.  Shvatit će i što znači „kredit”. Objasnite mu da je to novac koji osoba posudi od banke, ali ga mora u određenom roku vratiti.

Za novu igračku treba štedjeti...

Lidija Horvatinčić i Renata Stepić jedne su od mama koje su shvatile koliko je važno djecu naučiti štednji.

– Učim ih da ne treba pretjerivati i kupovati nešto što nije toliko potrebno. Primjerice, ako su već dobili igračku, nova igračka istoga mjeseca nije potrebna. Imamo kasicu u koju povremeno ubacimo koji novčić i kad se kasica napuni, kupimo im nešto po njihovoj želji – kaže Lidija.

Sličnu praksu primjenjuje i druga mama.

– Kad je htjela neku igračku za koju sam ja smatrala da će joj brzo dosaditi, tada sam joj objasnila da može, ali da treba štedjeti kako bi ju kupila – kaže Renata Stepić.

Odvajanje dijela džeparca radi štednje, iz koje će kasnije uzeti novac kako bi kupila igračku ili neki drugi željeni proizvod, djecu će naučiti odgovornom financijskom ponašanju. Također, to će utjecati na stvaranje pozitivnog stava prema štednji te im pokazati da se u životu nekada moraju nečega odreći kako bi u budućnosti mogli ostvariti nešto više.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) krajem lipnja krediti stanovništva ukupno su iznosili 117,3 milijarde kuna. No kad pojedinac dođe u situaciju u kojoj kredit više ne može otplaćivati, nastaju problemi.

Upravo je zato jako važno djecu odmalena učiti osnovnim financijskim pojmovima kako im se kasnije ne bi dogodilo isto.