Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Powered by MINGO

U početku su se bojali da će imati prazne police, a onda...

Budući da u velikim trgovačkim lancima redovito nalazimo namirnice iz zemalja poput Španjolske, Kine ili Poljske, trgovina ''Pun ceker'' tu je kako bi posjetiteljima pružila proizvode koji potječu isključivo s hrvatskih prostora

Foto: Pun ceker/Facebook
7 komentara

U ožujku 2018. godine Državni zavod za statistiku objavio je podatak da se najveći uvoz, od 2,4 milijarde dolara, bilježi u prehrambenoj industriji te da je u odnosu na raniju godinu povećan za 9,5%. Situacija se ni ove godine nije znatno promijenila pa tako još uvijek uvozimo med iz Kine i suhe šljive iz Amerike.

Budući da većina nas, kad je riječ o takvim namirnicama, preferira proizvode lokalnog podrijetla, ugodno smo se iznenadili kada smo otkrili trgovinu ''Pun ceker'' koja je stvorena upravo zbog promicanja lokalne proizvodnje i potrošnje.

Prilika za OPG-ove

Riječ je o trgovini koja je nastala u sklopu istoimenog projekta, a kako bismo dobili bolji uvid u njegove ciljeve, kontaktirali smo Marija Čelana, jednog od pokretača projekta ''Pun Ceker''.

- Naša je županija pretežno ruralna te je velik broj OPG-ova s relativno malom poljoprivrednom proizvodnjom i relativno malim kapacitetima izrazito teško dolazio na šire tržište. Prodaja njihovih proizvoda uglavnom se odvijala ispred kućnog praga ili na tržnicama. Poljoprivrednici koji su na poljima cijeli dan zaposleni uzgojem svojih kultura jednostavno nemaju vremena baviti se ozbiljnijim marketingom i pronalaženjem novih tržišta. Samim time njihova prodaja nije najbolje funkcionirala. - objašnjava Čelan jedan od glavnih razloga zbog kojeg su krenuli u ovaj projekt te dodaje da su povećanje prodaje i unaprjeđenje marketinga još uvijek segmenti koji pokušavaju podići na puno veću razinu.

Foto: Pun ceker/Facebook

Pod istim krovom

Kao i svaki poduzetnik koji tek pokreće svoj projekt, tako ni pokretači projekta ''Pun ceker'' nisu znali hoće li njime postići uspjeh i hoće li ga ljudi prihvatiti.

- Nismo bili sigurni kako će projekt zaživjeti jer nismo imali sve podatke, ni koliko OPG-ova ima svoju proizvodnju, ni što konkretno proizvode, a o dizajnu i ambalaži da ne govorim. Bojali smo se da ćemo imati poluprazne trgovine s praznim policama. Početak našeg rada u ovome nas je u potpunosti razuvjerio i već smo na samom startu napunili trgovinu s više od 30 OPG-ova i više od 200 proizvoda, dok sada imamo 102 OPG-a i više od 1000 artikala u svojim trgovinama - ponosno ističe Čelan. Kako bi izbjegli početne zavrzlame u poslovanju, osnovali su zadrugu koju su nazvali ''Zajednica proizvođača Sisačko-moslavačke županije".

- Nismo htjeli da osnivači budu naši OPG-ovci upravo zbog prevencije mogućih problema: čija je roba na boljem mjestu ili koja je roba vidljivija. No svi su oni jednako vrijedni i jednako važni, bez obzira na to jesu li članovi zadruge ili ne. Isto tako, naša je prodaja komisionarska, nismo se htjeli dovesti u problem da nam prigovaraju zašto smo od jednog OPG-a otkupili npr.100 kg meda, a od drugog ne. Sada su nama oni svi jednaki i svi pod istim uvjetima mogu doći u zadrugu i biti na našim policama nakon samo jednog poziva i u istom danu - objašnjava Čelan. Za projekt otvaranja trgovina 'Pun ceker'' nedavno su dobili i nagradu koja im je dala dodatan vjetar u leđa.

- Iako je ovo za nas bitan projekt, očekivali smo da sličnih projekata ima dosta i da vjerojatno nećemo biti u konkurenciji za nagradu. Međutim, ovo je projekt u koji smo uključili cijelu županiju, projekt u kojem smo dali svima iste mogućnosti, za što mislim da je u konačnici i presudilo, te smo na nacionalnoj razini dobili ''Europsku nagradu za promicanje poduzetništva'', a na europskoj razini smo bili u finalu - kaže naš sugovornik.

Foto: Pun ceker/Facebook

Lokalno vs. uvozno

Ovaj projekt dolazi u trenutku kad su trgovački centri prepuni namirnica sa stranih tržišta i upravo zato ne sumnjamo da će u narednim godinama imati sve veću publiku s obzirom na to da se već sada otvorila 4. trgovina.

S druge strane, svi mi koji trenutno kupujemo namirnice u velikim trgovačkim centrima, trebali bismo pripaziti na njihovo podrijetlo, naročito ako dolaze iz Kine. Istraživanje iz 2015. godine, koje je provela agencija za kontrolu sigurnosti ''AsiaInspection'', pokazalo je da gotovo polovica kineskih pogona za preradu hrane ne zadovoljava međunarodno prihvatljive standarde.

Navedeni podaci ukazuju na to da Kina već duži niz godina ima problem sa zadovoljavanjem sigurnosnih uvjeta svojih namirnica. Televizijska mreža ABC iste je godine pisala o tome da je na tržnicama u gradu Brisbaneu, bijeli češnjak iz Kine zabranjen jer sadrži štetne kemikalije. Naime, prema Australskoj grupi proizvođača češnjaka, 95% češnjaka uvozi se iz Kine i često se prska kemikalijama koje su zabranjene u Australiji. Ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je riječ o istom češnjaku koji se nalazi u hrvatskim trgovačkim lancima, ali uvijek je bolje igrati na sigurno.

Ako i vi imate neki projekt za koji smatrate da vas izdvaja na tržištu od ostalih, prijavite ga na natječaj ''Europska nagrada za promicanje poduzetništva 2019.'', a detalje prijave pročitajte ovdje.
Možda vas zanima i ovo:
Message