Što tvoja odjeća govori o tebi: Riješi kratki kviz i doznaj jesi li eko nindža ili lovac na sniženja
U tri godine prosječna kupnja odjeće, obuće i kućanskog tekstila u EU porasla je sa 17 na 19 kilograma po osobi. Većina te kupnje realizira se online, ponekad planski, a ponekad vođena emocijama. Kako se vi odnosite prema brzoj modi?
Svaki građanin EU u 2022. godini u prosjeku je kupio 19 kg odjeće, obuće i kućanskog tekstila; tri godine prije toga taj je prosjek bio 17 kg po osobi. Takva statistika tekstil svrstava među pet najvećih kategorija potrošnje kućanstava.
Brza moda ili fast fashion glavni je razlog povećanja potrošnje, a temelji se na načelima prilagodljivosti potrošačima, brzoj dostavi, atraktivnim cijenama i inovativnome marketinškom pristupu. Društvene mreže dodatno potiču ovaj trend jer brzu modu predstavljaju većem broju potrošača, u roku "odmah".
Goleme količine vraćene, rabljene ili neprodane odjeće iz Europe i SAD-a svake godine završavaju u siromašnijim zemljama, poput Gane, Čilea, Kenije i Bangladeša. Globalni lanac brze mode ne samo da zagađuje okoliš nego prebacuje odgovornost s razvijenih zemalja na one koje nemaju kapacitete za zbrinjavanje takvog otpada.
Kakva je situacija kod nas?
U našem glavnom gradu dostupna su 22 reciklažna i mobilna reciklažna dvorišta na kojima se prikuplja i tekstilni otpad - odjeća i obuća. U 2023. godini primljeno je 1490 tona te vrste otpada, a u 2024. godini 1246 tona. Nakon prikupljanja Čistoća tekstilni otpad predaje ovlaštenom oporabitelju, tvrtki Z.I.T.O., koja iskoristi gotovo 90 posto primljenog materijala i pretvori ga u industrijske krpe, platnene torbe, ukrasne jastuke i ležajeve za kućne ljubimce. Dio tekstila koristi se kao rabljena odjeća koja ponovno pronalazi kupce na svjetskom tržištu.
I dalje ima prostora za napredak. Da bi se povećala količina obuće i odjeće pogodne za recikliranje, važno je pravilno ih odvajati: bez mokrih, pljesnivih ili onečišćenih predmeta, jer se samo tako tekstil može doista ponovno iskoristiti.
