Tajnoviti Zagreb: Šest zanimljivosti koje kriju poznate zagrebačke zgrade

Gdje god da se nalazite u Zagrebu, možete pronaći prekrasna djela stoljetne arhitekture koja u sebi kriju mnoge zanimljive priče. Donosimo vam šest zanimljivih činjenica o dobro poznatim zagrebačkim zgradama.

U Bogovićevoj postoji spomen-ploča psu

U centru Zagreba, u Bogovićevoj ulici, postavljena je spomen-ploča psu. Pluto je bio pas lutalica kojeg su 1899. godine pod svoju brigu uzeli radnici koji su tad gradili objekte za Prvu hrvatsku štedionicu. Pluto je postao omiljen čuvar gradilišta i toliko predan da je u tu svrhu dao svoj život. Naime, u to su vrijeme bili aktualni ilegalni kopači ilovače, koji su se jedne noći preko gradilišta zaputili na svoje odredište za krađu u Ilici. Pluto im se suprotstavio, no lopovi su ga pretukli. Jutro poslije Plutovo su beživotno tijelo našli neutješni radnici, koji su mu zahvalili dostojnim pokopom i spomen-pločom.

Priča o neobičnoj zgradi s pločicama

Odmah preko puta prvog zagrebačkog nebodera, na križanju Gundulićeve i Masarykove, smjestila se prekrasna ali prije svega neobična zgrada koja na fasadi ima svijetloplave i žute keramičke pločice. Riječ je o tzv. Kući Kallina, secesijskoj stambenoj zgradi sagrađenoj 1904. godine za bogatog industrijalca Josipa Kallinu, po kojemu je dobila i ime. Pločice na fasadi objašnjava činjenica da je Kallin bio vlasnik i direktor tvornice keramike pa je kuća ujedno bila i golema reklama. Kuću je projektirao arhitekt Vjekoslav Bastl, a smatra se jednim od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi.

Poznati arhitekt koji to zapravo nije bio

Na zagrebačkom Trgu Republike Hrvatske pozornost privlači zgrada Muzeja za umjetnost i obrt, namjenski sagrađena za muzej 1888. godine, a na Trgu J. J. Strossmayera smjestila se palača HAZU iz 1880. Osim što su obje zgrade stradale u ovogodišnjem potresu te zbog toga dobile novčanu donaciju Ine za obnovu, zajednički im je arhitekt, koji zapravo uopće nije imao formalno obrazovanje iz područja arhitekture. 

Riječ je o Hermanu Bolléu, iznimno talentiranom arhitektu koji je ostavio velik trag na Zagreb i koji je odgovoran za gradnju Mirogoja te obnovu zagrebačke, ali i đakovačke katedrale. No Bollé zapravo formalno uopće nije bio arhitekt. Naime, zbog svog velikog talenta, poznavanja arhitekture i iskustva koje je stekao u građevinskoj školi, neko je vrijeme na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču bio asistent velikog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta, pa se u literaturi često spominje da je tamo i studirao, no u akademskim spisima njegovo se ime ne spominje, a i na akademiju je došao s 27 godina, odnosno "prestar" za studiranje. To što nije završio fakultet i ne čudi jer je to bio čest slučaj s arhitektima 19. stoljeća. Neki od njih su smatrali da ih akademski način obrazovanja ograničava, ali, usprkos tomu, Bolle se i danas smatra jednim od najvažnijih i najproduktivnijih arhitekata hrvatske metropole.

Skrivena poruka u tornju katedrale

Zagrebačka katedrala najveća je sakralna te prva gotička građevina u Hrvatskoj, a za njezin današnji izgled također je zaslužan Herman Bollé, koji je obnovu počeo 1880. godine. Od 1990. godine na katedrali je počela posljednja obnova, koja zbog oskudnih donacija, kako navode iz Crkve, traje i danas. 

Prilikom rada na obnovi zagrebačke katedrale, 2014. godine radnici su u južnom zvoniku našli skrivenu poruku koju je ostavio arhitekt Bollé. Dva pergamenta bila su smještena u malenoj staklenoj kapsuli, no uništila ih je vlaga, a u laboratoriju Hrvatskog državnog arhiva ipak su uspjeli dešifrirati tko ih je ostavio. U poruci piše: "A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dođe sadašnja spomenica... da se tada nađu svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod”.

Zbog reklame oštećen Meštrovićev spomenik

Poznatu Popovićevu kuću na Trgu bana Josipa Jelačića krasi prvi javni spomenik Ivana Meštrovića u Zagrebu. Reljef naziva "Seljaci" uzidan je 1907. godine, a predstavlja deset figura podijeljenih u tri segmenta koji simboliziraju trgovinu žitom i bojama, kojom se bavio bogati trgovac i vlasnik kuće Popović.

Širok je pet metara, rađen u polikromiranoj glaziranoj keramici, a jedinstven je po tome što prilikom njegove izrade Meštrović nije imao nikakav predložak i jedino je djelo ovog velikana hrvatske likovne umjetnosti rađeno tom tehnikom. Reljef je 2009. godine bio teško oštećen jer su radnici privatne firme kroz njega probušili skelu kako bi postavili reklamu na zgradu. Zbog toga je svojedobno nastao skandal u kulturnim krugovima, a 2010. godine reljef je restauriran pod stručnim vodstvom Hrvatskoga restauratorskog zavoda.

Veza Arheološkog muzeja u Zagrebu i Karlovačke pivovare

Uz zagrebački park Zrinjevac smjestila se zgrada Arheološkog muzeja u Zagrebu, čije neorenesansno glavno pročelje privlači poglede prolaznika. Zanimljivo je da su privatne stambene zgrade u to vrijeme u pravilu projektirali domaći arhitekti ili graditelji, pa je tako i ovu zgradu 1879. godine za plemićku obitelj Vranyczany-Dobrinović projektirao lokalni arhitekt Ferdo Kondrat. Braća Nikola i Ambroz Vranyczany bili su oženjeni za sestre Modrušan iz karlovačke plemićke obitelji, zbog čega se njihov utjecaj širi i na Karlovac, gdje je 1854. godine Nikola osnovao Karlovačku pivovaru.

Iz originalnih nacrta vidljivo je da su na pročelju bili kipovi, no oni su nakon velikog zagrebačkog potresa 1880. godine uklonjeni. Punih 140 godina kasnije Zagreb je pogodio još jedan razoran potres, koji je ovaj put ozbiljno oštetio zgradu te stalni postav i predmete Arheološkog muzeja u Zagrebu, koji je od 1945. godine smješten u palači.

Zbog toga je Arheološkome muzeju u Zagrebu, kao i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te Muzeju za umjetnost i obrt, INA donirala 2,400.000 kuna za sanaciju šteta nastalih u potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb. INA je do sada za borbu protiv pandemije COVID-19 i sanaciju nakon potresa već donirala više od 1,500.000 kn. Procjenjuje se da ukupna šteta od potresa na svim objektima iznosi oko 42 milijarde kuna.