Znate li što je to 'banka vremena' i zašto bi je trebala imati svaka država?

Sigurni smo da ste barem jedanput u životu čuli izreku "vrijeme je novac". Ovu rečenicu jedna je zemlja doslovno preslikala u praksu, a riječ je o Švicarskoj. Švicarski državljani mogu štedjeti i pohranjivati svoje vrijeme u bankama te ga zamijeniti za razna dobra i usluge kad im zatreba.

Naime, švicarsko ministarstvo zdravstva osmislilo je "banku vremena" kao program pomoći osobama u starijoj dobi i svima potrebitima u kojem ljudi mogu volontirati i brinuti o drugima, a sve vrijeme "utrošeno" u humanitarni rad pretače se na osobni račun socijalnog osiguranja. Tako onaj koji pomoć pruža to isto vrijeme može koristiti kad mu zatreba.

No iako je ovaj hvalevrijedan koncept zaživio u mnogim zemljama diljem svijeta, u Hrvatskoj je ostao samo na pokušajima. Kaže se da nikad nije kasno, a budući da su naši ljudi poznati po velikom srcu, možda ova ideja bude prepoznata u budućnosti.

Kako funkcionira 'banka vremena'?

U osnovi, "banka vremena" zapravo je sustav razmjene koji se temelji na vještinama, znanjima i sposobnostima pojedinaca, a usluge koje se "nude", odnosno "traže", su različite, od podučavanja jezika, instrukcija, čuvanja djece, uređivanja okućnice, kuhanja i sl.

Od 2000. godine ovaj koncept primijenjen je u 34 zemlje - u SAD-u, Japanu, Španjolskoj, Grčkoj, u Novom Zelandu počeli su osnivati banke vremena kako bi osigurali potrebnu pomoć starijima i bolesnima. 

U Hrvatskoj pokušaji osnivanja banke vremena nisu zaživjeli, što ne znači da se kod nas volonterizam ne njeguje, kako u okviru različitih organizacija tako i unutar korporacija.

Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u 2021. godini prijavljen je 59161 volonter, što je 2% više nego godinu dana ranije. Taj podatak treba uzeti s oprezom, kažu nam u Udruzi za razvoj civilnog društva SMART, zato što, unatoč zakonskoj obvezi, mnoge organizacije svoje volontere ne prijavljuju. Izvješće ministarstva također navodi kako je broj sati provedenih u volontiranju iznosio 3,181.557, što je za 13% više nego 2020.

Uoči 11. rođendana INA Kluba volontera Neven-Pavao Poklepović, voditelj INA Kluba volontera, koji u Ini radi 30 godina i sudjelovao je u više od 200 volonterskih akcija objašnjava nam kako volontiranje funkcionira unutar jedne korporacije

Nevjerojatna snaga i motivacija

Korporativno volontiranje podrazumijeva volonterski angažman tijekom radnog vremena koji omogućava poslodavac. Međutim, s vremenom se, kako nam objašnjava naš sugovornik, volontiranje zaposlenika "preformuliralo", pa danas postoji volontiranje i vikendom, izvan radnog vremena, stručno, jednodnevno i višednevno.

- No ostala je ista poveznica, a to je da kompanija potiče, odobrava i potpomaže volontiranje svojih zaposlenika u bilo kojem obliku - dodaje Poklepović. 

- Opredjeljenje kompanije da podržava i potiče volonterski angažman zaposlenika pruža nevjerojatnu snagu i motivaciju ne samo na radnome mjestu nego dodatno oplemenjuje ljudske vrijednosti i osobine u svakodnevnom životu – rekao nam je Neven-Pavao, koji se volonterstvom, osim u kompaniji, bavi privatno. 

- Vjerujem da svaki čovjek ima potrebu nekome na neki način pomoći, samo je pitanje trenutka i mogućnosti, pa bih ja to ustvari nazvao potrebom. Tijekom života i odrastanja često se nalazimo u prilikama da nekome pomognemo, da netko nama pomogne, pa kroz ta iskustva čovjek spozna upravo to, da međusobno pomaganje donosi obostrano zadovoljenje potreba – smatra naš sugovornik. 

'Na svaku akciju ide se s istim žarom'

Neven-Pavao Poklepović inače kako je sudjelovao u najviše akcija korporativnog volontiranja u Ini. No iako ih je prošao čak 230, pitali smo ga da pokuša izdvojiti jednu koja mu se posebno urezala u sjećanje. 

- To je najteže pitanje jer se na svaku akciju išlo s istim žarom i željom. Nije isto sudjelovati u akciji čišćenja ili uređenja kao u aktivnostima u kojima pomažeš različitim slojevima društva, osobito nakon poplave i potresa. Ipak, postoji jedna situacija na koju ne mogu ostati ravnodušan i koja je urezana duboko u mojim mislima, a sigurno i kolegicama i kolegama koji su bili aktivni prilikom asistencije bolesnom dječaku iz okolice Lekenika. Bili smo na raspolaganju dva mjeseca vozeći njega i njegovu obitelj u Zagreb na kemoterapije i natrag kući. Svjesni smo da smo uvelike olakšali život cijeloj obitelji u tim teškim trenucima, a uz podršku kompanije i nama je sve to bilo jednostavnije provesti – kaže nam Poklepović.

Ina je u posljednjih 11 godina provela ukupno 375 volonterskih akcija, a INA Klub volontera trenutno ima gotovo 1400 volontera, koji se svakodnevno, kaže Poklepović, rado odazivaju na sve volonterske aktivnosti. 

- Moram spomenuti da sam ponosan na pjesmu i spot Ininih volontera 'Okreni se oko sebe', koja je nastajala gotovo tri godine, počevši od internog natječaja za odabir teksta, preko interne audicije za pjevače i pjevačice, pa sve do snimanja i pjesme i spota, a sve to u vlastitoj realizaciji. Usudim se reći da takvo nešto nema niti jedna kompanija, ne samo u Hrvatskoj nego ni u regiji, i potvrda je to opredijeljenosti kompanije na promicanje i razvoj volontiranja zaposlenika – ističe Poklepović. 

Na kraju je naš sugovornik svima preporučio da se uključe u bilo koji oblik volontiranja jer je osjećaj nakon volonterske akcije, zaključuje Poklepović, naprosto neopisiv. 

- Poručio bih onima koji se nisu 'odvažili na volontiranje' da samo razmisle o tome jesu li se ikad našli u situaciji da im je trebala pomoć, znaju li nekoga kome treba pomoć i doći će do pozitivnog odgovora. Na vama je da se samo aktivirate, možete privatno, možete se raspitati u kompaniji u kojoj radite, ima li takav model uključenosti zaposlenika, ako nema, potaknite ga, ako ima, uključite se. Shvatit ćete da postoje ljudi vrijedni divljenja, jer svoje vrijeme, znanje i iskustvo dijele pomažući drugima, kojima to često bude jedina svijetla točka trenutnog života. Budite to svjetlo! – rekao nam je na kraju Nenad-Pavao Poklepović.