Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Martin Šetka (15) i Ivana Vučemil (15) dvije su godine istraživali drevne spomenike. Njihov rad pobijedio je na smotri u Zadru
Još nisu odlučili hoće li biti geografi ili arheolozi, ali su već u osnovnoj školi svojim radom dokazali da imaju velik talent za ta znanstvena područja.
Riječ je o mladim istraživačima i učenicima Martinu Šetki (15) i Ivanu Vučemilu (15), koji su dvije godine istraživali tajne drevnih stećaka u Cisti Velikoj, naselju u Imotskoj krajini. Martin i Ivan (15), danas novopečeni srednjoškolci, na nedavnoj 28. državnoj smotri učeničkih zadruga u Zadru predstavili su dvogodišnje istraživanje 90 srednjovjekovnih stećaka koje su proveli kao učenici Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Cisti Velikoj. Dobili su nagradu za svoj rad pod nazivom “Prostorna i kvantitativna analiza stećaka na lokalitetima Crljivica i Mala gomila u općini Cista Provo”. Rad je nastao pod okriljem agilne školske zadruge Vrisak.
U radu na 26 stranica, grafičkim i slikovnim prikazima, kartom i tablicama te pratećim tekstom opisali su srednjovjekovne stećke i taj lokalitet, koji je od srpnja uveden pod zaštitu UNESCO-a, a privlačio je generacije naših najpoznatijih arheologa, čije su radove ovi dječaci i koristili kao temelj za svoje istraživanje. Na natjecanju u Zadru prepoznati su sustavnost i velika preciznost Šetkina i Vučemilova rada, ali i velika ljubav prema povijesti zavičaja, na koje ih usmjerava njihov profesor povijesti i geografije Marijan Maršić, ujedno voditelj sekcije Turizam i baština u sklopu zadruge Vrisak. Učenici se unutar sekcije bave zavičajnim prostorom i stječu uvid u mogućnosti i načine njegove valorizacije. Sve to uklopljeno je u temeljnu formu istraživačkog rada koji u sebi uključuje prikupljanje, arhiviranje, obradu, analizu i sintezu prikupljenih činjenica. Prikupljene činjenice postavljene su kroz obrazloženje teme u temeljnu problematiku zavičaja.
- Sekcija objedinjuje znanja i vještine nastave geografije, povijesti, informatike, matematike i hrvatskog jezika. Povećani interes učenici pokazuju u terenskom prikupljanju podataka te u njihovoj računalnoj i tekstualnoj obradi. Najbolji primjer toga je ovaj istraživački rad, u kojem su Martin i Ivan sustavno tijekom dvije godine koristili temeljne geografske metode kao što su kartiranje, orijentacija predmeta u prostoru i izrada tematskih karata. Osim specifičnim geografskim metodama, koristili su se geometrijskim, matematičkim i računalnim metodama u kabinetskom i terenskom dijelu rada. Važan cilj ove sekcije jest i povezivanje geografije i povijesti kroz istraživačke radove koji su kompatibilni s proizvodima učeničke zadruge - objasnio je Maršić, koji im je u svojstvu mentora pomagao savjetima prilikom odabira i preciziranja naslova, kartiranja, prikupljanja podataka...
Radi se o velikom uspjehu za školu koja ima samo 80-ak učenika, a već je naširoko poznata po očuvanju od zaborava tradicijskih vještina kao što su tkanje, pletenje, izrada aromatičnih ukrasa, gipsanih replika stećaka, kao i po ekološkoj sekciji Vrisak, u kojoj se izrađuju ekološki pesticidi i pripravci od koprive. Kako su stećci svojevrsni sinonim Ciste Velike i najzorniji dokaz bogate kulturne baštine toga kraja, Maršić namjerava članove svoje sekcije usmjeriti i na izradu promidžbenog video, slikovnog i tekstualnog materijala o njima.
- Ovo je primjer projektne nastave koja simulira kompletnu stvarnost i najbolja je platforma za učenje i podučavanje. Sam učenik je u središtu nastavnog procesa. Učenici uče otkrivajući, a utjecaj učitelja je samo usmjeravajući. Ovakav oblik nastave u našem obrazovnom sustavu počiva više na ogromnoj volji učitelja i nastavnika nego na zakonskim okvirima, satnici, zaduženjima - dodao je Maršić.
Vučemil trenutačno pohađa matematičku, a Šetka opću gimnaziju te su i dalje veliki zaljubljenici u baštinu svoga kraja. Nadaju se kako će stećci postati zaštitni znak Ciste.
Šetka od šestog razred sudjeluje na školskim i županijskim natjecanjima iz geografije, a to područje moglo bi biti i odabir njegova životnog poziva. No o tome je, kako kaže, još rano govoriti jer pred njim su još godine školovanja.
U šestom razredu krenula se razrađivati ideju istraživanja stećaka, a u sedmom i osmom počeli su istraživanja i odlaske na teren.
“Ovakvu projektnu nastavu đaci vole. Uspjeli smo tako povezati povijest i zemljopis”, profesor Maršić o radu svojih učenika.
“Naš rad može pomoći i prodaji suvenira stećaka koji se u našoj školi rade”, učenik Martin Šetka ima i nove ideje o projektu.
“Svim smo stećcima izmjerili volumen, položaj, oštećenja, a snimili smo i videorad", učenici iz Ciste Velike o svojoj pobjedničkoj studiji.
24sata © 2026
