'Ako se ukine prirez, onaj sa minimalnom plaćom dobit će oko 17, a Plenković 1200 eura'

To je jedan dobar trik da se prebaci odgovornost s Vlade na gradonačelnike i načelnike, pogotovo velikih gradova. Ja osobno mislim da je udarac od 125 milijuna eura za Grad Zagreb velik udarac, ali tu Socijaldemokrati imaju svoj prijedlog, poručio je zastupnik Socijaldemokrata Davor Bernardić komentirajući potvrdu premijera Andreja Plenkovića da u sklopu porezne reforme Vlada ide u ukidanje prireza.

S druge strane, daju mogućnost lokalnim čelnicima da povećaju porez na dohodak i tako si nadoknade taj dio prihoda.

- Da li se slažem da možda treba ići u smjeru rasterećenja rada kad je u pitanju rasterećenje i od prireza i poreza na dohodak? Apsolutno. Naš prijedlog je da se digne neoporeziv dio dohotka na 800 eura kako bi sve plaće u Hrvatskoj trenutno narasle 50 eura, treba ukinuti i prirez, odnosno treba ga nivelirati, ali se treba dati kompenzacijska mjera jedinicama lokalne samouprave da se dva postotna poena poreza na dodanu vrijednost usmjere u gradove i općine. To bi amortiziralo udar od ukidanja prireza - istaknuo je Bernardić.

KOMENTIRA: BORIS RAŠETA HDZ se ne da: Smanjenjem prireza vladajući podmeću nogu Puljku, Tomaševiću i Filipoviću

Sve razvijene zemlje na svijetu, dodao je, redistribuiraju porez na potrošnju ili na dodanu vrijednost kakav je u legislativnom sustavu EU između jedinica lokalne samouprave i države. 

- Jer onaj tko privuče potrošnju u svoj grad ili općinu zaslužuje imati dio od te potrošnje. Mi imamo općine koje imaju 800-900 stanovnika, mogu privući investiciju jer su im načelnici sposobni, ali ne mogu živjeti od toga jer u njihovim općinama rade ljudi sa strane i onda oni nemaju apsolutno nikakvu korist od toga. Došlo je vrijeme da se maknemo od rentijerske ekonomije i da se orijentiramo proizvodnoj, jedini uvjet je da se rastereti trošak rada - kazao je. 

Peđa Grbin: Plenković će dobiti još 1200 eura 

Konačno je dotični (Plenković, op.a) skupio hrabrost i izašao pred medije nešto objasniti, a što je objasnio - ništa, poručuje šef SDP-a Peđa Grbin.

- Ovo na prvi pogled izgleda kao ono - što dobiješ na mostu, izgubit ćeš na ćupriji. Što se tiče neoporezivog dijela dohotka, to je ono što zagovaramo godinama, mi smo govorili o potrebi povećanja s 4000 na 5000 kuna još 2020. U međuvremenu je tih 1000 kuna pojela inflacija iz 2022. i 2023. i to više nije dovoljno - naglasio je istaknuvši kako je potrebna veća intervencija jer i minimalne plaće ulaze u škare poreza na dohodak, a time i prireza.

RASPRAVA O ZAKONU Ačkar o poreznoj reformi: 'Osim benefita našim sugrađanima se ništa ne može dogoditi'

- Što se tiče doprinosa, još uvijek nemamo pojma što konkretno predlažu. Bitno je da ljudi znaju ili kako bi dotični rekao, da demistificiramo tu priču, kod prireza onaj koji prima minimalnu plaću, rasterećenje je jedan euro u Zagrebu. S druge strane, ako se prirez ukine, Plenković dobiva oko 100 eura, a Vujčić 350 eura mjesečno. E, to je realnost ove porezne reforme i to je isto kao ono što su dogodilo prije 4-5 godina kada se rasteretilo najbogatije, a onda se to kompenziralo iz PDV-a, koji po istoj stopi plaća i onaj kome je plaća ili penzija bila 200 eura i onaj s 6500 eura mjesečno. Dakle, ako se ukine prirez, onaj sa minimalnom plaćom dobit će godišnje 15,16,17 eura, Plenković će dobiti 1200, a Vujčić preko 4000. Je li to reforma i pomoć građanima - pita se. 

Ivana Kekin: 'To nije reforma' 

Može ju Plenković zvati koliko god puta hoće poreznom reformom, ali to reforma nije, naglasila je zastupnica Možemo Ivana Kekin.

- Porezna reforma kada je reforma utječe na odnose moći u društvu. Mi idemo i dalje za time da oni koji imaju najviše plaćaju najmanje poreza, a oni koji imaju najmanje plaćaju najviše. Drugo, premijer zaboravlja da veliki gradovi u kojima on nema vlast ne služe samo svojim stanovnicima, njihova infrastruktura, bolnice, ceste, javni prijevoz služe svim građanima ove zemlje. Ovo što Plenković radi je toliko prozirno, takav jeftin trik. Što se tiče doprinosa, problematično je ako ponovno udaljujemo ono koliko dajemo iz plaće i koliku imamo mirovinu, to nas vodi u još neodrživiji mirovinski sustav, to se slažu i stručnjaci - rekla je.