Vlada planira još dva charter leta kojima bi trebali spasiti Hrvate iz zone ratnih sukoba...
SUKOBI NA BLISKOM ISTOKU
Američki obavještajci: 'Rat bi mogao trajati oko 100 dana'
Čitanje članka:
4
min
Prvi avioni Croatia Airlinesa sletjeli su s hrvatskim državljanima iz Dubaija u četvrtak navečer u Zagreb.
- Vlada i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputili su zrakoplov Croatia Airlinesa, preko Herakliona u Grčkoj, kapaciteta 149 mjesta, radi repatrijacije najranjivijih skupina hrvatskih državljana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima - rekli su iz ministarstva i dodali: “Istodobno je zrakoplov lokalnog zrakoplovnog prijevoznika poletio iz Dubaija prema Zagrebu. Tim je letom repatrirano 39 hrvatskih državljana, kao i, među ostalima, državljani sljedećih država koji će biti prevezeni na sigurno u Zagreb: Nepal (13), Njemačka (11), Rumunjska (9), Poljska (9), Bosna i Hercegovina (4), Austrija (4), Srbija (4), Indija (4), Slovenija (3), Australija (3), Ujedinjena Kraljevina (3), Francuska (2), SAD (2) i državljani drugih država”.
Dodali su da su, uz navedeni let Croatia Airlinesa za najranjivije skupine, planirana još dva charter leta lokalnih zrakoplovnih prijevoznika s ukupnim kapacitetom od približno 300 mjesta.
- U suradnji s austrijskim vlastima osigurano je i 30 mjesta za hrvatske državljane na današnjem letu iz Rijada za Beč - kažu iz ministarstva.
Američke obavještajne procjene sve češće govore da bi rat između Irana s jedne strane te saveza koji predvode SAD i Izrael mogao trajati oko 100 dana. Ipak, sve je više analitičara koji upozoravaju da bi se sukob mogao oduljiti barem do rujna, osobito ako se nastavi širenje konflikta na susjedne zemlje Bliskog istoka.
Iranske vlasti objavile su da je do sada poginulo najmanje 1230 ljudi na njihovu teritoriju, što pokazuje razinu razaranja koju sukob već sad nosi. Istodobno, napadi i incidenti bilježe se diljem regije - od Perzijskog zaljeva do istočnog Mediterana.U političkom smislu, jedna od ključnih nepoznanica ostaje hoće li se u sukob uključiti kurdske snage. Oporbene kurdske skupine koje djeluju na sjeveru Iraka zasad odbacuju tvrdnje da su prešle granicu u Iran. Predstavnici tih organizacija tvrde da bez potpune kontrole zračnog prostora takav potez ne dolazi u obzir. Drugim riječima, bez američke vojne podrške i potencijalne zone zabrane leta, kurdske snage ne žele riskirati otvoreni sukob s iranskom vojskom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:17
Sve su glasnija nagađanja da Donald Trump razmatra mogućnost uključivanja Kurda u rat kao kopnene snage protiv Irana. Iako je Bijela kuća službeno demantirala planove o njihovu naoružavanju, takve informacije pokazuju da Washington traži načine za proširenje pritiska na Teheran bez izravnog slanja mnogo američkih vojnika na teren.
U međuvremenu Europa pokušava balansirati između sigurnosti i političkog distanciranja od sukoba. Španjolska je najavila slanje svoje tehnološki najnaprednije fregate “Cristóbal Colón” u istočni Mediteran kako bi zaštitila Cipar i istočne granice Europske unije. Uz Španjolsku, mornaricu u regiju šalju i Francuska, Italija te Nizozemska.
Istodobno je Madrid ušao u diplomatski sukob s Washingtonom nakon što je odbio dopustiti američkim borbenim zrakoplovima korištenje dviju američkih baza u Španjolskoj za napade na Iran. Španjolska vlada ocijenila je te napade “jednostranima” i protivnima međunarodnom pravu, a to je izazvalo oštru reakciju iz Bijele kuće. Predsjednik Trump nazvao je Španjolsku “užasnim saveznikom” i zaprijetio trgovinskim mjerama.
S druge strane, Rusija pokušava zauzeti oprezan stav. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da Iran nije službeno zatražio rusko oružje, ali je istodobno optužio SAD i Izrael da pokušavaju uvući arapske zemlje u širi regionalni rat. Predsjednik Vladimir Putin već je razgovarao s čelnicima nekoliko zaljevskih država nudeći posredovanje i upozoravajući na opasnost od eskalacije.
Sukob se već sad prelijeva preko granica. Azerbajdžan je optužio Iran da je lansirao dronove na njegov teritorij, pri čemu su ozlijeđene dvije osobe.
U Perzijskom zaljevu situacija je jednako napeta. Eksplozije su zabilježene u glavnim gradovima Bahreina i Katara, dok su iranski projektili i dronovi gađali različite ciljeve u regiji. Bahreinske vlasti tvrde da su od početka sukoba presrele 75 projektila i 123 drona, a to govori o intenzitetu iranskih napada.
U cijeloj priči pojavljuje se Ukrajina. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su SAD, europske zemlje i države Bliskog istoka zatražile pomoć Kijeva u borbi protiv iranskih dronova tipa Šahed. Ukrajina već godinama razvija taktike obrane od tih bespilotnih letjelica u ratu protiv Rusije. Sve ove činjenice upućuju na jednu ključnu stvar: rat između Irana i zapadnog saveza više nije lokalni sukob. On se pretvara u geopolitičku krizu globalnih razmjera, u kojoj sudjeluju ili su pogođene države od Kavkaza do Indijskog oceana.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
