Bivši srpski predsjednik Tadić: Hrvatska članstvom u NATO-u i EU ucjenjuje Srbiju

Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije i jedan od najvažnijih političara u regiji u posljednjih dvadesetak godina, u ekskluzivnom razgovoru za Express govori o najnovijem pokušaju otopljavanja političkih odnosa na relaciji Zagreb - Beograd. Kritičan je prema politikama koje vode hrvatske i srbijanske vlasti posljednjih desetak godina. Hrvatskoj posebno zamjera nedovoljno suočavanja s ratnom prošlošću, a posebno onom iz Drugog svjetskog rata. Sigurno će neke od njegovih povijesnih ocjena izazvati reakcije. Govori o iskustvima suradnje s Ivom Josipovićem, Jadrankom Kosor i Zoranom Milanovićem. Osim aktualne političke situacije u Srbiji i vladavine Aleksandra Vučića, Tadić komentira ostale aktualne političke regionalne teme, poput situacije u BiH, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i eskalaciji nasilja na Kosovu.

Express: Krenuo bih odmah od teme o kojoj govorimo već 30 godina, a to su hrvatsko-srpski politički odnosi. Pratili ste posjet Ivice Dačića Zagrebu i poruke koje je poslao. Koji je vaš komentar? Kako ste sve skupa to doživjeli? Svojedobno ste izjavili da su Hrvati i Srbi prestali razumijevati jedni druge.

- Iz izjava Ivice Dačić vidim napor da se krene iz početka, što je tragično za srpsko-hrvatske odnose jer smo se vratili daleko iza onoga gdje smo bili. Nadam se da nećemo morati svakih deset godina vraćati se ovako na početak jer bi nas to stavilo u situaciju totalne političke iracionalnosti, ali neka i ove vlasti, i u Srbiji i u Hrvatskoj, koje su razorile prethodno izgrađene odnose povjerenja, pokušaju popraviti stvari, a i imaju i primer na koji bi mogli osloniti se u neposrednoj prošlosti, odnosno model koji smo gradili u vrijeme mog mandata, kada sam počeo saradnju sa Sanaderom, učvrstio je s Josipovićem i s Kosor. Dok god pored političke suradnje, ne budemo imali i organsku suradnju u privredi i na nivou pojedinačnih kompanija, neće biti dovoljno jakog motiva i osnova za potpunu normalizaciju i političkih odnosa.

Express: Hrvatska je ušla u Schengen, u eurozonu. Članica je NATO-a i EU. Koliko joj te činjenice po Vama daju prednost u odnosu na Srbiju kad govorimo o inicijativama za otopljavanje odnosa, a preduvjet za takvo što je rješavanje problema?

- Dosadašnje iskustvo pokazuje da Hrvatska članstvo u EU i međunarodnim organizacijama, nažalost, nije koristila kao instrument za otopljavanje odnosa sa Srbijom, već nerijetko upravo suprotno. Članstvo Hrvatske u navedenim organizacijama je često od strane Hrvatske upotrebljavano kao sredstvo prijetnje ucjenom i demonstracije moći. Potpuno ste u pravu kada kažete da je to mogla biti i prednost Hrvatske kao inicijatora popravljanja i unapređenja odnosa, međutim to nije samo pitanje prednosti, već i odgovornosti. Dakle, rekao bih da je to prije dodatna odgovornost, a ne puka prednost.

Express: Odnosi između Hrvatske i Srbije u 2022. doživjeli su, može se slobodno reći, najnižu točku od vremena uspostave normalizacije odnosa 1996. odmah nakon rata. Možemo reći da smo imali i inflaciju uručivanja prosvjednih nota?

- Nažalost, tako je. Ali prethodnih deset godina je zakonomjerno vodilo tome. Sve vrijeme sam upozoravao na opasnost od sinhroniziranih kvazipatriotskih predstava sa obje strane, koje za cilj imaju manipulaciju nacionalnim osjećanjima domaćeg stanovništva zarad prikupljanja najjeftinijih političkih poena. Dok su na vlasti na obje strane oni koji u njoj vide priliku da skupljaju takve poene, situacija će postajati samo gora. U vrijeme mog mandata cilj mi je bio da svoju ulogu predsjednika upotrijebim za stvarno pomirenje i unapređenje odnosa Srbije i Hrvatske i ne da nisam na tome skupljao političke poene, već sam radio na projektu regionalnog pomirenja plaćajući velike cijene u kontekstu popularnosti naše vlasti u jednom značajnom djelu biračkog tijela. Ali razlika između politikantstva i državništva je upravo u tome što prvi podilaze destruktivnim elementima, drugi rade na tome da ih mijenjaju. Prvi skupljaju političke poene zarad lične vlasti, drugi troše političke poene zarad opće koristi.

Express: Kad govorimo o lošim političkim odnosima jer oni gospodarski, kulturni žive neki svoj život i funkcioniraju, kao što i sportski klubovi iz obje države normalno igraju jedni protiv drugih, surađuju, od predstavnike aktualne vlasti u Srbiji dolazile su poruke u kojima se Hrvatska naziva jedino kao ustaška država, a njezini lideri ustaški vođe. Aleksandar Vučić bi po ustaljenoj matrici nekom svojom izjavom otvorio sezonu uvreda, a onda bi premijerka Brnabić, Aleksandar Vulin uz obilatu pomoć tabloida krenuli sa sramotnim salvama uvreda?

- Do normalizacije odnosa između Srbije i Hrvatske se ne može doći tako što bi se sva odgovornost prebacivala samo na jednu stranu. Više puta sam rekao da ne bi bilo ni takvog Vučića i predstavnika njegovog režima, da s druge strane ne postoje takve reakcije i odnos Hrvatske. Znam da se to neće svidjeti Vašim čitaocima, ali budući da sam kao predsjednik Srbije inicirao projekta regionalnog pomirenja, poklonio se i hrvatskim žrtvama, ispričao za zločine, završio suradnju s Haškim tribunalom i suočio se sa zločinima počinjenim u ime srpskog naroda, danas smatram da imam puno moralno pravo da govorim i o načinu na koji se Hrvatska ponijela prema zločinima učinjenim u njeno ime. Kada danas Hrvatska najoštrije ne osuđuje i ne sankcionira propagiranje ustaštva, ima li pravo da prije toga govori o optužbama od strane vlasti Srbije za ustaštvo? Evo, pogledajte samo posljednji slučaj s načinom na koji su pojedini nogometaši hrvatske reprezentacije slavili veliki uspjeh na svjetskom prvenstvu. Pravo pitanje jest je li se Hrvatska ikada obračunala s ustaškom prošlošću, na način na koji je Nemačka to učinila s nacističkom i daje li onda Hrvatska time povod za takve optužbe? Hrvatska naprosto nikada nije prošla “brandovsku” fazu i to je zakonomjerno uvijek tinjajući teret u srpsko-hrvatskim odnosima. Suočavanje s prošlošću nije samo pitanje odnosa prema onima koji su žrtve zločina, već i vrhunsko pitanje patriotizma prema vlastitoj zemlji i njenim građanima.

Express: Dakle, da se razumijemo bilo je žestokih izjava iz s hrvatske strane, ali Vas pitam kao čovjeka koji je bio predsjednik Srbije koji je imao intenzivne a možemo reći ponajprije pristojne odnose s predstavnicima Hrvatske, da mi komentirate ovaj nedopustiv narativ zadnjih nekoliko godina po kojem je današnja Hrvatska jednaka zločinačkoj kvislinškoj tvorevini NDH?

-Kao što sam i rekao, izostanak “brandovske” faze, ali i selektivna pravda Haškog tribunala su ključni razlog zašto danas 2023. još uvijek uopće pričamo o tome. Hrvatska duguje svojim građanima i svojoj budućnosti adekvatan obračun s tom prošlošću. Naravno da je potpuno neprimjereno poistovjećivati današnju Hrvatsku sa NDH, ali je pijre svega na Hrvatskoj da obesmisli takve optužbe, a ne na vlasti u Srbiji. Ova vlast u Srbiji zloupotrebljava tu slabost Hrvatske i to svakako urušava naše odnose. Ali ja sam uvijek zastupao tezu da bi trebalo poći prvo od sebe. Kao predsjednik Srbije nisam se najprije bavio pre optužbama koje dolaze na račun Srbije, već time šta Srbija može učiniti da te optužbe budu potpuno neutemeljene i zato smo učinili sve kako bismo se suočili sa svojom prošlošću. Bez objektivnosti, ne možemo riješiti probleme. A činjenica je da se Srbija u vrijeme demokratske vlasti do 2012. daleko više suočila sa zločinima iz građanskog rata devedesetih, nego što je Hrvatska sa zločinima iz Drugog svjetskog rata. Ne može se istovremeno zgražavati nad takvim optužbama i najoštrije ne sankcionirati npr. proslave uz ustaške simbole, ustaške pjesme i slavljenje ustaštva.

Express:Može se reći da ni Srbija nije u tom smislu prošla “brantovsku” fazu, ako pogledamo na primjer rehabilitaciju četništva?

- Poslije Drugog svjetskog rata Srbija nije ni morala da prolazi “brantovsku fazu”, jer jer je bila okupirana država i na njenom teritoriju se nije vršilo etničko čišćenje. Nevjerojatno je da smatrate da je “brantovsku fazu” trebala i da prođe i Srbija, čiji narod je bio žrtva fašizma i genocida. Za razliku od Hrvatske, koja je imala državu tokom Drugog svjetskog rata, Srbija je bila pod okupacijom, tako da ni teoretski nije moglo biti od strane države organiziranog etničkog čišćenja i drugih zločina. Tezom da je Srbija trebala da prođe tu fazu praktički izjednačavate ulogu Srbije i Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, što je apsurdno. Protivnik sam rehabilitacije četništva, ali to ne znači da se može usporediti genocidno ustaška NDH sa četničkom gerilom, koja se početkom Drugog svjetskog rata borila protiv Nijemaca, ali nažalost nakon 1943. postala otvoreno kolaboracionistički i kvislinški pokret, zbog čega sam jasno protiv rehabilitacije Mihajlovića, a pogotovo Nedića.

Express:. Kako izaći iz začaranoga kruga loših odnosa koji funkcioniraju po principu jedan korak naprijed, a dva-tri nazad? Pitanje nestalih Hrvata i Srba opterećuje odnose i tragična je činjenica da to još nije riješeno. Uz to tu je pitanje procesuiranja ratnih zločina?

- Ne znam na koje procesuiranje ratnih zločina mislite, jer su praktično svi srpski optuženici ili osuđeni ili čekaju pravosnažne presude. Uzgred, moji politički standardi i vrijednosti mi nikada ne bi dopustili da kao predsjednik države slavim kao heroje one koji su oslobođeni na suđenju za ratne zločine preglasavanjem sudaca u Hagu, a to se nažalost u Hrvatskoj desilo. Nažalost, i u Srbiji pod Vučićevom vlašću se to dešava, za što je primer politička reafirmacija Šešelja. U mom mandatu to je bilo nezamislivo. Iz začaranog kruga se ne može izaći dok svi ne budemo prvo čisti pred sobom, a tek onda možemo podići glavu da objektivno pogledamo i u tuđa dvorišta. Dok god nam je tragična prošlost povod za međusobne optužbe, ne možemo govoriti o stvarnom pomirenju.

Express: Prije 15 godina podnesena je prijava tužiteljstvu za ratne zločine u Beogradu za logore na području Srbije, od Sremske Mitrovice, Stajićeva itd. Prije osam godina sada bivši tužitelj Vladimir Vukčević mi je u razgovoru koji smo radili za HRT rekao kako je tužiteljstvo pod strašnim pritiskom vlasti da se odustane od istraga po tim pitanjima. Nakon svih ovih godina logori ostaju tabu u Srbiji?

- U mom mandatu učinjeno je sve da se i pitanja hrvatskih zarobljenika u Stajićevu i na drugim mjestima procesuiraju. Vrijeme o kom govorite je nakon mojih mandata, tako da ukoliko su postojali tako pritisci, to je onda pitanje za ovu vlast. Ni ovo pitanje ne smije biti tabu tema u Srbiji, baš kao što ni u Hrvatskoj ne smiju biti tabu tema ni logori na prostorima Hrvatske iz prošlog rata, kao i iz Drugog svjetskog rata.

Express:. Ono što je, čini se, nepremostiv problem jesu dva različita viđenja povijesti raspada Jugoslavije i rata, a to se najbolje svake godine vidi u vrijeme obilježavanja vojno-redarstvene akcije Oluja. Dok, nažalost, u Hrvatskoj izostaje pažnja i razumijevanje za žrtve, uvjetno rečeno, druge strane i događaje koji su se, nažalost, zbili u kolovozu 1995., a i kasnije, a to je palež kuća, ubojstva nevinih civila i nekažnjavanje za te zločine, što je sramotna činjenica, u Srbiji se rat u Hrvatskoj svodi na četiri dana iz kolovoza 1995., a da se pri tome gotovo pa nitko ne bavi događajima koji su doveli do Oluje, a da ne govorimo o 1991., razaranju Vukovara i okupaciji trećine teritorija Hrvatske i, naravno, odgovornosti tadašnjeg režima Slobodana Miloševića i JNA. Je li moguće ova pitanja riješiti u budućnosti?

- Kao što nitko u današnjoj Srbiji, nažalost, ne govori o uzrocima koje vi spominjete, praktično niko ni u Hrvatskoj ne spominje da su se 1991. nakon uspostavljanja višestranačja i pobjede tadašnje HDZ ponovo vijorile ustaške zastave Hrvatskom, koje su bile očigledna prijetnja opstanku srpskog naroda u Hrvatskoj, imajući u vidu njegovo tragično stradanje u Drugom svjetskom ratu pod tim istim zastavama. Dakle, mora se otvoreno govoriti do kraja o uzrocima naših nesporazuma i drugačijeg sagledavanja raspada Jugoslavije, ako želimo stvarno pomirenje i normalizaciju odnosa. A nerealno je da itko u Hrvatskoj očekuje od Srba razumijevanje i podršku slavljenju dana njihovog stradanja i pogroma kao praznika.

Express: Kao predsjednik Srbije bili ste u Vukovaru, na Ovčari. Ta Vaša gesta, koja je bila i ostala važna i hvalevrijedna za relaksaciju odnosa, iz današnje perspektive djeluje gotovo pa nemoguća za Aleksandra Vučića. Možda zbog toga što predsjednik Vučić ima i ratnu prošlost kad je u pitanju Hrvatska?

- Ne bih rekao da ima “ratnu” prošlost, ali ratnohuškačku svakako. I to jeste dio koji opterećuje naše odnose danas. Međutim, baš kao što Vučićev režim koristi slabosti Hrvatske koja se nije dovoljno snažno distancirala od zločina počinjenih u njeno ime, tako i Hrvatska koristi činjenicu da se Vučić nije nikada jasno distancirao od svoje lične političke prošlosti. Princip je isti, budućnost zavisi od odnosa prema prošlosti. Kako na ličnom, tako i na državnom nivou. Kao predsjednik Srbije nisam imao teret ni lične političke prošlosti, ali sam učinio sve i da se Srbija suoči sa zločinima. I opet kažem, upravo zbog toga danas podignute glave i najboljih namjera mogu da govorim o ovome. A moja namjera nije bila relaksacija odnosa, nego iskreno i stvarno pomirenje dva naroda koji su, u tome se slažem sa Zoranom Milanovićem, dva najbliža naroda na europskom kontinentu s velikim brojem dodirnih točaka i sličnosti.

Express: Imali ste suradnju s predsjednikom Mesićem, premijerkom Kosor, zatim predsjednikom Josipovićem. Odnosi su tad bili puno bolji iako su i tad na tapeti bila pitanja koja su i danas aktualna. Nedavno ste prilikom posjeta Rijeci izjavili da su Hrvati i Srbi prestali razumijevati jedni druge. Gdje je nastao kratki spoj?

- Kratak spoj je nastao u smjenama političara na vlasti i to je sasvim očigledno. Bio je potreban kontinuitet vlasti na obje strane ljudi koji nemaju teret lične političke prošlosti, koji ne upotrebljavaju prošlost zarad političkih poena i koji istinski žele pomirenje. Dolazak dojučerašnjih radikala na vlast u Srbiji i nacionalista na vlast u Hrvatskoj je potpuno urušilo sve što smo do tada gradili. Nove garniture na vlasti su u tome vidjele priliku da vrate odnose Srbije i Hrvatske u vrijeme kada su iste te političke opcije profitirale na mržnji i raskolima. Zato sam pozdravio dolazak Milanovića na mjestu predsjednika Hrvatske, jer sam u tome vidio šansu da se prekine ta negativna spirala. Ja sam inače projekt regionalnog pomirenja započeo sa Sanaderom, koji je nepravedno u tom smislu zapostavljen i u hrvatskoj javnosti.

Express: Koliko ste danas u kontaktu s Ivom Josipovićem ili drugim hrvatskim političarima?

- Mi smo istinski gradili dobre odnose među našim državama, tako da ni odlazak s vlasti nije promijenio naše odnose. U jednako dobrim odnosima sam sa svima s kojima sam bio i tada. U dobrim odnosima sam i s Ivom Josipovićem i s Milanovićem i s Kosor….

Express: Kad govorimo o najnovijoj inicijativi otopljavanja odnosa, zanima me može li službeni Zagreb vjerovati Aleksandru Vučiću?

- Ni s jedne strane ne može se vjerovati nikome tko se nije najsnažnije distancirao od učešća u politici razaranja i ratova i tko nije spreman da se odrekne svih metoda te politike.

Express: Predstavnik hrvatske zajednice u Srbiji, Tomislav Žigmanov, postao je ministar u Vladi Srbije, što je svakako za pohvalu, a sve ove godine hrvatska zajednica u Srbiji i srpska u Hrvatskoj na neki način su žrtve ne samo loših odnosa između dvije zemlje nego i unutarnjih odnosa u svojim zemljama. Mnogo je primjera u kojima su gažena prava kako hrvatske tako i srpske zajednice svih ovih godina, a da ne govorimo o nedopustivim pokušajima stigmatizacije obiju zajednica u svojim zemljama?

- Mislim da bi pitanje ugrožavanja prava srpske i hrvatske zajednice trebalo potkrijepiti vrlo konkretnim primjerima, a ne paušalnom ocjenom o jednakoj ugroženosti. Trebalo bi identificirati koja su to točno prava hrvatske zajednice ugrožena u Srbiji, kao što npr. vrlo dobro znam da su ugrožena prava Srba u Hrvatskoj i za to bih mogao navesti konkretne primere, kao što je nerazuman i anticivilizacijski napad na upotrebu ćiriličnog pisma u Vukovaru. Ne osjećam da živim u državi u kojoj je hrvatska zajednica stigmatizirana, a kada kažete “brojni primjeri” time niste dali nijedan konkretan kontraargument takvom mom osjećaju. Međutim, svakako možemo govoriti o ugrožavanju i izvedenoj stigmatizaciji kada god se Hrvatska poistovjećuje s NDH, a Hrvati s ustašama.

Express: Mogu navesti i konkretne primjere, poput činjenice da hrvatska zajednica dugo godina nije imala predstavnika u parlamentu Srbije iako im je to bilo zagarantirano?

- Uvijek je poslije Petog oktobra hrvatska zajednica imala svoje zastupnike u Skupštini Srbije, da li tako što su prešli prirodni prag ili tako što su ušli kao koalicijski partneri proeuropskih stranaka.

Express: Hoćete li ići na more ove godine u Hrvatsku? Vi ste se na ovo pitanje odavno pozitivno izjasnili, ali aktualni predsjednik Srbije, ničim izazvan, stalno ponavlja kako on neće na ljetovanje u Hrvatsku i da ga nitko ne može natjerati, a praktički zamjera drugima iz Srbije koji idu Hrvatsku. Imao je i bizarni obračun s istarskom malvazijom pa je nakon toga uslijedila i isprika. Nekako mi se čini kako je važno da ljudi iz Hrvatske posjećuju Srbiju, a iz Srbije Hrvatsku?

- Naravno da je važno. Ali nije poanta samo u tome da se putuje, već i da se na obje strane osjeća dobrodošlica. A to umnogome zavisi od dominantnog tona koji se plasira u javnosti. Lično imam druge kriterije, a ne političke, za odabir destinacije za ljetovanje, a prerano je da bih sada uopće razmišljao gdje ću ljetovati. Kao što mi je besmisleno da neko kaže da “nikada neće ići na ljetovanje u Hrvatsku”, tako je besmisleno i reći “e, baš ću iz inata ići u Hrvatsku”. Dok god nam je odluka o ljetovanju u Hrvatskoj pitanje političkog stava, a ne turističkog ukusa, ne možemo govoriti o normalnim odnosima.

Express: Pretpostavljam da ste i Vi pratili nedavni SP u nogometu. I tu je predsjednik Srbije imao potrebu u više navrata istaknuti kako navija za one momčadi koje su igrale protiv Hrvatske. To pomalo djeluje djetinjasto?

- Način na koji su pojedinci slavili plasman Hrvatske mu je, na moju veliku žalost, dao za pravo. Tako da ponavljam - ne bi bilo ni ovakvog Vučića da s druge strane nema takvih ispada. Evo zamislite da je navijao za Hrvatsku, kao što sam ja uvijek radio, a onda službena proslava plasmana Hrvatske bude bremenita ustaškim simbolima.

Express: Kako biste ocijenili današnju situaciju u Srbiji. Ekonomska situacija nije dobra, obračuni s neistomišljenicima preko medija koje vlast kontrolira su svakodnevni, Aleksandar Vučić je nedodirljivi vladar od 2012.

- O situaciji u Srbiji kritički govorim svakodnevno i moj stav je potpuno jasan. Srbija se suočava s potpunim slomom demokracije i svim pogubnim posljedicama tog sloma, ali nema potrebe da o tome detaljnije govorim za hrvatske medije.

Express: Kako se Vi nosite s kritikama da ste s nekadašnjom Vašom Demokratskom strankom na neki način također odgovorni za dolazak naprednjaka na vlast?

- Kao komičnim stereotipom koji odgovara samo Vučićevom režimu, a od tog režima je i plasiran. Upravo zato se nikada ni Vučić, ni Nikolić nisu ni bavili demantiranjem toga, jer im savršeno odgovara da se plasira ta besmislica kako bi došlo razočarenja opozicionog biračkog tijela u našu vlast. A zašto? Pa upravo zato što smo ih jedini pobjeđivali. I zato što je istina da sam cijeli svoj politički, pa i lični, život posvetio borbi protiv takvih režima. Posebno je zanimljivo što me za to optužuju ponajviše upravo oni koji su sudjelovali u dolasku naprednjaka na vlast.

Express: Jesu li Aleksandar Vučić i Srbija danas u svojevrsnoj međunarodnoj izolaciji zbog odbijanja uvođenja sankcija Rusiji? I dok ste Vi bili jasni oko invazije Rusije na Ukrajinu, aktualna vlast u Srbiji najradije bi zaobišla tu temu?

- Samo da bude jasno - ja nikada nisam rekao da bih uveo sankcije Rusiji. Ne vjerujem u efikasnost sankcija i mislim da posljedice sankcija plaćaju samo građani, a da jačaju režim protiv koga su usmjerene. To je, uostalom, i naše iskustvo u vremenu Miloševića. A što se tiče međunarodne pozicije Aleksandra Vučića, ona ovisi prije svega od servilnosti režima na pitanju Kosova, a ne od njegovog odnosa prema sankcijama. To je posebna vrsta licemjerja međunarodne zajednice.

Express: Situacija na Kosovu je opet, nažalost, eskalirala. Dogodio se i napad na dva srpska dječaka uoči Božića koji su osudile i vlasti u Beogradu i Prištini. Kako ste Vi vidjeli nedavnu situaciju s barikadama, dizanjem vojske, policije i izjavama Aleksandra Vučića o tome kako je spreman poginuti za Kosovo? Zapravo bili ste dosta kritični, a nekako je dojam da ni postupci Albina Kurtija nisu baš išli u smjeru smirivanja situacije?

- Ne da Kurtijevi postupci nisu išli u smjeru smirivanja tenzija, nego je ovaj put on nedvosmisleno generator tih tenzija. A onda je režim u Srbiji to upotrebljavao za uobičajene patriotske predstave. Sve te višemjesečne tenzije dovele su na kraju do pokušaja ubojstva dva srpska dječaka na Badnje veče. Način na koji je Kurti osudio taj zločin je bestidan, jer je istaknuto da se radi o “dva kosovska građanina”, što je svojevrsno zataškavanje da se radi o etnički motiviranom pokušaju ubojstva.

Express: Kako riješiti problem Kosova? Nekako cijelo vrijeme u zraku visi i ta činjenica da i europski put Srbije, koji je već godinama u zastoju, ovisi i tome?

- Kako riješiti problem Kosova je isuviše široka tema za prostor ovog intervjua, ali u najkraćem - potrebno je pronaći kompromisno rješenje, a ne insistirati na rješenju u kom jedna strana dobiva sve, a druga sve gubi. Moja politika je uvijek bila da ne smijemo izgubiti u miru, ono što nismo izgubili u ratu i tog principa se držim i danas. A europski put u Srbiji je danas ponajviše u zastoju zbog toga što EU deceniju podržava nedemokratski režim u Srbiji zbog servilnosti po pitanju Kosova. To je dovelo do pada podrške eurointegracijama u Srbiji i to danas predstavlja najveću prepreku na našem europskom putu. Rješavanje tog problema zahtjeva dubinsku analizu problema na koji godinama upozoravam. Tako da je međuovisnost kosovskog problema i eurointegracija tokom ove vlasti poprimila sasvim drugo značenje nego u vrijeme mog mandata. A podsjećam Vas da je jedan od naših slogana bio - i Evropa i Kosovo. I ta politika je tada bila i realistična i održiva i dala je svoje ozbiljne rezultate. Zastoj eurointegracija Zapadnog Balkana ne predstavlja samo problem za srpski, albanski i druge narode koji možda neće ni biti dio tog najvećeg projekta mira u Europi, već će to ostati kronični problem za samu EU. Svako razuman u EU bi morao da učini sve da što prije dođe do integracija Zapadnog Balkana u EU. Nažalost, zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova iz EU su brutalno pogazile međunarodno pravo, a među njima je i Hrvatska i time su dovele u pitanje i arhitekturu međunarodne sigurnosti, što danas najbolje vidimo na primjeru rata u Ukrajini povodom secesije Donbasa i Krima.

Express: Sintagma o “srpskom svetu”, koju je prvi javno počeo izgovarati Aleksandar Vulin, izazvala je konsternaciju u susjednim zemljama.

- Ta sintagma je potpuno besmislena. Međutim, mislim da se tu radi mnogo više o političkom stilu i ličnim političkim ambicijama Aleksandra Vučića, nego o nekom konkretnom političkom planu. Tako da mislim da bi prije trebalo Srbija da bude konsternirana pred tom idejom, nego susjedne zemlje.

Express: Kad govorimo o odnosima u regiji, situacija u BiH uvijek je osjetljiva. Koji je Vaš stav o trenutnoj politici koju Srbija vodi prema BiH? Nije li pomalo licemjerno govoriti o poštovanju teritorijalnog integriteta BiH, a onda na proslavu Dana Republike Srpske, koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, dolaziti?

- Ne vidim ništa licemjerno u tome što zvanični predstavnici Srbije prisustvuju proslavi Dana Republike Srpske, niti da to samo po sebi dovodi u pitanje poštovanje teritorijalnog integriteta BiH. A sasvim je drugo pitanje koji datum bi trebalo da bude uzet kao Dan Republike Srpske, međutim ako prihvatimo demokratske standarde, ipak je na građanima Republike Srpske da odrede datum na koji će slaviti dan svog entiteta.

Potražite novi broj magazina Express na svim kioscima