Bojkot komemoracije: Francova diktatura dijeli Španjolsku i 50 godina od njegove smrti

Španjolska konzervativna oporba bojkotirat će početak službene komemoracije povodom 50. godišnjice smrti desničarskog diktatora Francisca Franca, otkrivajući trajnu podijeljenost glede njegove ostavštine. General je srušio demokratsku republiku u brutalnom građanskom ratu koji je odnio stotine tisuća života i vladao je željeznom rukom od 1939. do svoje smrti 1975.

Socijalistički premijer Pedro Sanchez najavio je stotinu događanja u 2025. kako bi "pokazao veliku transformaciju postignutu" u pola stoljeća od početka demokratske tranzicije te europske države.

Madridski muzej umjetnosti Reina Sofia, dom slike "Guernica" Pabla Picassa, jednog od najpoznatijih anti-Francovih djela, bit će domaćin prve ceremonije u srijedu.

Sanchez će voditi ceremoniju na kojoj neće prisustvovati ni kralj Filip VI. ni Alberto Nunez Feijoo, lider oporbene konzervativne Narodne stranke (PP).

Feijoo smatra da je inicijativa oportunistički trik manjinske ljevičarske vlade da odvrati pozornost od svojih političkih i pravnih problema.

U tijeku su istrage o korupciji protiv Sanchezove supruge i političkih saveznika, a socijalisti pak moraju mukotrpno pregovarati s nizom rubnih i separatističkih stranaka kako bi usvojili zakon.

Komemoracije planirane u školama, sveučilištima, muzejima i na ulicama su djelo vlade koja "u svom očaju neprestano gleda u prošlost", rekao je Feijoo.

Socijalisti su mu uzvratili ukazujući na podrijetlo PP-a, osnovane 1989. kao nasljednice Narodnog saveza koji je 1976. utemeljio bivši Francov ministar.

Razočarane žrtve

Krajnje desni Vox, treća najveća snaga u parlamentu, također će bojkotirati program.

Jedan zastupnik Vox-a nedavno je u parlamentu rekao da Francova vladavina "nije bila mračno razdoblje, kako ova vlada predstavlja, već faza obnove, napretka i pomirenja".

Na drugom kraju političkog spektra, ljevičarski Podemos opisao je komemoracije "fasadom" kojom se prikrivaju minorne naknade žrtvama diktature.

Sanchez je 2022. progurao zakon o "demokratskom sjećanju" s ciljem oživljavanja sjećanja, uključujući stvaranje registra žrtava i uklanjanje simbola frankizma.

Ali zakon nije osudio bivše dužnosnike Francova režima koji su optuženi za zločine i koji su profitirali od amnestije odobrene tijekom tranzicije, na razočaranje preživjelih.

Polarizirajuće sjećanje na građanski rat od 1936. do 1939. i Franca proizlazi iz pitome propasti režima, smatra Joan Maria Thomas, profesor suvremene povijesti na Sveučilištu Rovira i Virgili.

Bolesni 82-godišnji Franco umro je u bolnici, u potpunoj suprotnosti s kolapsom nacističke Njemačke i fašističke Italije tijekom Drugog svjetskog rata ili Revolucijom karanfila kojom je 1974. svrgnuta portugalska desničarska diktatura.

Uslijedili su demokratski izbori 1977., a Španjolci su odobrili novi ustav na referendumu sljedeće godine, što se sada slavi državnim praznikom 6. prosinca.

"Pozitivno" sjećanje 

U Španjolskoj je "postojao veliki dogovor...da se gleda naprijed" bez osvrtanja na nepravde iz prošlosti, rekao je Thomas AFP-u.

Sjećanje na Francovu smrt bilo je "pozitivno" jer današnja Španjolska "nema na umu važnost oporavka demokratskog sustava 1977. i mogućnosti njegove konsolidacije", rekao je Thomas. 

Ali "ne možemo izbjeći sjećanje na dio zemlje koji je podržavao Franca, a to je bio vrlo značajan dio", dodao je.

Fašistički i konzervativni katolički elementi bili su među njegovim pristašama i lojalistima koji su nekoć odavali počast Francu misama i posjetima Dolini palih, golemom mauzoleju blizu Madrida u kojem se nalazila njegova grobnica.

Prethodna Sanchezova vlada naredila je povijesni korak ekshumacije Francovih ostataka 2019. i preimenovala je mauzolej koji se smatra trijumfalističkim spomenikom njegovoj vladavini.

U anketi 2018. koju je tvrtka Sigma Dos provela za konzervativni list El Mundo, plan je dobio neznatno više podrške nego neodobravanja.